Govornik 1pl
Poštovani g. predsjedniče, dobro jutro. Dame i gospodo, srdačan doček svima vama na ceremoniji dodjele Nagrada Jan Karski Eagle Europskom parlamentu i njegovim predstavnicima. Danas će predsjednicu Robertu Metsolu predsjedati ovom ceremonijom, kojoj toplu, vrlo toplu dobrodošlicu joj želim. Uzimam slobodu pozdraviti Vas, naravno, ali— Posebno mi je drago vidjeti gospodina Andrzeja Poczobuta ovdje danas s nama, i želio bih se obratiti vama — Iskreno bih vas želim zahvaliti na vašoj snazi karaktera, na vašoj otpornosti i na načelima kojima ostajete vjerni. Vi ste nam primjer. Sada dajem riječ gospodinu Andrzej Luteku, koji će reći nekoliko riječi o Nagradi Orao Jana Karskog i njezinih dobitnika.
Govornik 2pl
Poštovani gosti, Orao nagrade Jan Karski jedina je nagrada koju je profesor Jan Karski sam uspostavio za svog života, i to isključivo u svoje vlastito ime. Stoga se radi o njegovoj, a ne o nagradi u njegovu čast. Jednog proljetnog dana 2000. godine, dok je šetao ulicama Georgetowna u Washingtonu sa svojim najbližim prijateljem i suradnikom, Waldemarom Piaseckim, Jan Karski je u izlogu jedne antikvarnice primijetio dvije statuete orlova. Privukle su je pozornost, kako je kasnije rekao, jer su prikazivale mudru i inteligentnu sliku ove veličanstvene ptice, koju obično prikazuju u agresivnim i ratobornim pozama. Profesor je napomenuo da bi takav mudar mogao biti svojevrsna poruka njegovim sunarodnjacima; obje su statue kupljene toga istog dana, a rođena je ideja o nagradi i njenom motu: »Za one koji mogu istinski i dostojanstveno brinuti za Poljsku.« Vremenom se je ovo prošireno tako da uključuje: »I za one koji, iako nisu Poljaci, žele Poljskoj sve najbolje.« Od svog osnivanja, ova nagrada je stekla međunarodni ugled i priznanje. Među njegovim laureatima su pet dobitnika Nobelove nagrade, četiri predsjednika država, nekoliko poznatih vjerskih vođa te nekoliko svjetskih organizacija koje djeluju u ime mira i ideje »nikad više«.
Govornik 3en
Nikad više.
Govornik 2pl
I također Galerija osoba posvećenih izgradnji općeg dobra. Jedan od prvih dobitnika, dobitnik Nobelove nagrade i tvorac koncepta Holokausta, Elie Wiesel, rekao je da se zapravo prestiž nagrade mjeri vremenom koje je potrebno kandidatu da je prihvati. On ju je sam prihvatio za četiri minute. Nikad nam se morali čekati duže od tjedan dana na prihvaćanje. Yad Vashem Institut je to obavio za dva sata. Predsjednici Poljske Lech Wałęsa i Aleksander Kwaśniewski učinili su to unutar jednog dana. Izraelski predsjednik Shimon Peres prihvatio ga je sljedećeg dana, kao i Muzej holokausta u Washingtonu i Izraelski muzej Kuća boraca geta. Trećeg dana to je učinio i predsjednik Njemačke Horst Köhler, kao i vođa demokratske oporbe u Bjelorusiji, a kasnije dobitnik Nobelove nagrade Alaksandr Bialiatski. Isto tako, predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyy. Suvremeni poljski junaci: Jacek Kuroń, Adam Michnik i Karol Modzelewski, kao i Tadeusz Mazowiecki, na sličan način. Za to nije trebalo više od toga ni za Orianu Fallaci ni za Rotary International, svjetsku organizaciju javnog dobra. Nismo čekali tjedan dana. Imali smo predsjednika Svjetskog židovskog kongresa, Ronalda Laudera, potpredsjednicu Europske komisije, Věru Jourovu, te zajednicu talijanskog otoka Lampeduse. Gotovo da nije bilo nikakvog odgovora u vezi obitelji ubijenog ruskog oporbenog političara Borisa Nemtsova, a trebalo je malo više vremena da se odgovori u vezi zatvorenog Alekseja Navalnog. Obitelj Hoover, ona američkog poduzetnika, humanitarnog radnika, političara i predsjednika Sjedinjenih Država Herberta Hoovera, nije imalo problema donijeti brzu odluku, s obzirom na njegove neusporedive doprinose povratku za njegove neprocjenjive doprinose povratku nezavisne Poljske na kartu Europe, za njegov rad u pomaganju obnovi nakon rata i spašavanju zdravlja i života poljske djece, te za njegov očigledan utjecaj na oblikovanje sustava vrijednosti i životnih stavova Jana Karskog. Također, moramo biti ispunjeni poštovanjem zbog iznimno brzog prihvaćanja Orla Jana Karskoga, koji se danas predstavlja od strane predsjednice Europskoga parlamenta, Roberte Metsola. Sve to, osim zadovoljstva, ispunjava nas i ponosom jer se Jan Karski smatra zaštitnikom ove inicijative.
ljudske vrijednosti koje nam tako očajnički trebaju, a još uvijek im nedostajemo. U zaključku, dopustite mi, poštovani članovi okupljeni ovdje, da završim s najkraćim mogućim pregledom ove nagrade, s jednostavnim zaključkom. Vjerujemo da će Društvo Jan Karski, koje ga upravlja i koje je osnovano nedugo nakon smrti našeg pokrovitelja, uglavnom od ljudi koji su bili njegovi suputnici za njegova života, kao i Upravni odbor Nagrade Jan Karski Eagle, ostati vjerno djelu i mislima profesora Karskog. Treba prihvatiti s ponosom međunarodna mišljenja da su Orlovi jedna od najvažnijih nagrada koje dolaze iz Poljske, budući da je to pregled rada na očuvanju sjećanja na velikog čovjeka koji je osnovao nagradu i usmjerio put Orlova. Hvala vam vrlo mnogo.
Govornik 1pl
Dame i gospodo, želio bih pozvati gospodina Andrzeja Poczobuta. Počasni član Jan Karski društva za održati govor u čast dodjele nagrade Europskog parlamenta koji je pripremio Waldemar Piasecki. Zaključit će se videozapisa završnog dijela povijesnog govora Jan Karskoga, "Drugi izvorni grijeh".
Szanowni PaństwoSzanowna Pani Przewodniczącapl
Dragi kolege, gospođo predsjednice, moj prijatelj Waldemar Piasecki, predsjednik Jan Karski društva i njegov najbliži suradnik, zamolio me da pročitam ovaj govor u spomen. Učinit ću to s velikim zadovoljstvom. Prije svega, jer je za mene Jan Karski veliki junak, a vrlo visoko cijenim Europski parlament. Izuzetno sam mu zahvalan što me je, u iznimno teškom razdoblju za mene, odlikovao Nagradom Andrei Sakharov. Nagrada Jan Karski Orao dodijeljena Europskom parlamentu nagrađuje predstavničko ponovno ujedinjenje Europe i oblikovanje europske stvarnosti u ime zajedničke, bolje budućnosti. Ovom odlukom želimo istaknuti Poljsku i njezinu povijesnu ulogu u izgradnji europske integracije. jedinstvo, povezano s likom Josepha Ratzingera, koji je još 1948. organizirao Europski kongres u Den Haagu s sudjelovanjem 25 država. Ovaj je forum postao katalizator i inspiracija europske integracije, pokrenuo je osnivanje Vijeća Europe i Europskog pokreta, a u dugom roku, 1960. godine, osnivanje Europskog parlamenta, koji nije doživio poljski vizionarni političar. Jan Karski je bio suradnik Josepha Ratzingera, obojica tijekom dramatičnih godina. tijekom rata, kao i u godinama nakon rata, te je bio entuzijast ideje o budućnosti globalnoga političkog poretka utemeljenog na integriranoj transatlantskoj suradnji između Sjedinjenih Država i Europsku uniju. Stoga je Nagradu Orao simbolično posvećena jednom od očeva europske zajednice, Poljaku koji je dostojan naše uspomene. Cijenimo ulogu Europskog parlamenta i njegove napore da današnju Europu učine boljom zajedničkom prostorom. životu. U potpunosti svjestan svih izazova, prepreka i rizika koje ovaj proces nosi sa sobom, s koju Parlament nastoji riješiti i time zaslužuje našu punu potporu, sklanjamo glavu pred misijom poljskog predsjednika ovog tijela, Jerzyja Buzeka, i želimo trenutnoj predsjednici, Roberti Metsoli, puni uspjeh u njezinoj misiji. Jana Karski također.
I zajedničarska ideja Europe i moja diplomatska studija u Lavovu pod vodstvom prethodnika međunarodnog prava i suvereniteta naroda, profesora Ludwika Ehrlicha, kao i tragična ratna iskustva, uključujući Holokaust, doveli su me do ovog uvjerenja. Svoju viziju ujedinjene Europe temeljio je na dubokom uvjerenju da će trajni mir na kontinentu koji se može izgraditi samo odricanjem od koncepta suverenosti iz 17. stoljeća, prema kojem su države mogle činiti što god su htjele na temelju nacionalnog egoizma. koji često dovode do sukoba, ratova i tragičnih posljedica genocidnih zločina. Holokaust je ukazao krajnju opasnost koju predstavlja neograničeni, apsolutni suverenitet, s obzirom na to da je njemačka država toga vremena jednostavno sebi dodijelila pravo da uništi drugi narod. Štoviše, smatrala je da će taj suverenitet poslužiti i kao štit koji će Njemačku zaštititi od odgovornosti.
Govornik 1pl
To se nije dogodilo. Istodobno je postalo jasno da koncept i praksa suvereniteta mora je redefinirati; suverenitet ne smije biti dozvola za nekažnjivost, dok je osiguranje sigurnosti europska integracija utemeljena na zajedničkim strukturama i odricanju država članica od pregovorom dogovorenog dijela njihove suverenosti. Naravno, nije 31-godišnji Jan Karski, koji je završavao rat, bio autor tih koncepata. Smatrao je Winstona Churchilla glavnim arhitektom ove ideje, ocem Sjedinjenih Država Europe, ali je se sigurno smatrao sljedbenikom te ideje, kao i njen velikog svećenika. Dokazao je to tijekom cijele svoje sjajne akademske karijere na Odsjeku za vanjske poslove Sveučilišta Georgetown u Washingtonu, kao i javnim aktivnostima. Karski je više puta istaknuo da ujedinjena Europa mora imati snažnu, trajniju moralnu osnovu za jedinstvo. Ne može biti samo ekonomska, trgovačka i tržišna unija. je li rije o centraliziranom tehnokratskom političkom projektu Prije svega, to mora biti zajednica duhovnih i moralnih vrijednosti, temeljena na apsolutnom poštovanju ljudskih prava, dostojanstva pojedinca i zaštiti manjina. Voluntarizam, voluntarizam suverenista, nikako ne može ugroziti ove temeljne vrijednosti. Također je skrenuo pozornost na potrebu jednakosti i odsutnosti hijerarhije, snažno se protiveći podjeli naroda na dominantni i podređeni. U svom poznatom predavanju prilikom primanja počasnog doktorata Sveučilišta 1996. godine u svom rodnom Łódźu izrekao je ove temeljne riječi: »Nema boljih ili lošijih nacija. Nacije žele živjeti i prosperirati u miru. Upravo njihove vlade započinju ratove.« Dodao je da, nažalost, ponekad nacijama također treba biti pružena zaštita protiv vlastitih vlada. Strukture Europske unije trebaju uzeti ovo u obzir. Europska zajednica također bi trebala osjećati odgovornost za sudbinu cijelog kontinenta. I onih države i naroda koji nisu formalno povezani s njime, ali
suoćavaju se opasnost. Kao dugogodišnji predavač kolegija 'Teorije i praksa komunizma u Sovjetskom Savezu' na Sveučilištu Georgetown, koje bilježi rekordnu popularnost među studentima – među njegovim diplomantima bio je i Bill Clinton – Karski je upravo istaknuo izvor europske prijetnje. Za njega je to uvijek bio Moskva. Nije vjerovao u trajnost promjena koje je pokrenula Gorbachevljeva perestrojka. Ne zato što nije vjerovao u njegove namjere, već zato što nije vjerovao da bi unutarnja imperijalna logika sustava mogla omogućiti Gorbachevljev eksperiment da uspije. Nažalost, lako možemo vidjeti koliko je Karski bio u pravu kada je danas okrenuo svoj pogled prema Ukrajini koju Vladimir Putin pokušava pokoriti. Svi elementi vizije Jan Karskog o europskoj zajednici jasno su vidljivi u aktivnostima Europskog parlamenta. Njegov najveći uspjeh od osnutka kao predstavničkog foruma mišljenja država članica bila je njegova institucionalna evolucija, od čisto savjetodavnog tijela do moćna suodjelodavna institucija koja, na ravnopravnoj razini s Vijećem Europske unije, oblikuje zakonodavstvo EU-a i pretvara Europu u bolje mjesto za život za svojih 450 milijuna građana. Naravno, ovo nije lak proces. Obilježen je brojnim poteškoćama, ali i neuspjesima. Također u svakodnevnoj borbi s vanjskim izazovima i prijetnjama, odlučnim stavom protiv ruske invazije na Ukrajinu te zabrinutošću za osiguravanje cijelog kontinenta od ruske prijetnje. Prevladati centrifugalne tendencije koje pokušavaju potkopati institucionalnu koheziju strukturne kohezije Zajednice. Suočavanje s valom nacionalizma i šovinizma koji preplavljuje Europu. I s rastućim pokušajima da se ugrozi transatlantski savez između Europe i Sjedinjenih Država. Neka želimo da se Europski parlament nikada ne odmara pred ovim izazovima i snagama, i neka uvijek ima snagu suočiti se s njima. Prva predsjednica Europskoga parlamenta, Simone Veil, zatvorenica s brojem 78651, preživjela je Auschwitz i oblikovala
Neka njena patnja bude korisna. Njezin život nas podsjeća da neutralnost pomaže samo zlu, nikada dobru. Europski parlament trebao bi dosljedno zastupati takav moralni stav i uvijek služiti dobru. To je svrha ove nagrade: povezati osobnu sudbinu, životni rad i poruku njezina pokrovitelja s idealima kojima Europski parlament danas teži služiti. Pozivam predsjednicu gđu Robertu Metsolu da ga prihvati. Želio bih zaključiti projekt prikazivanjem filma »Govori Jana Karskoga«, koji je ušao u povijest kao drugi izvorni grijeh. Govorio je o onome što završava neuspjehom u reagiranju na zlo. I jedan ugodan stav. Vjerujem da to nikada neće biti stav Europskoga parlamenta. Waldemar Piasecki.
Govornik 2pl
Hvala vam puno.
Govornik 3en
Druga je izvorni grijeh bio počinjen od čovječanstva. Bilo da djela ili propusta, ignorancije ili neosjetljivosti nametnute sami sebi, sebičnih interesa, licemjerja ili bezosjećajne racionalizacije, ovaj će grijeh progoniti čovječanstvo do kraja vremena. To me opsjeda, i to želim da bude tako.
Govornik 1pl
Dame i gospodo, u ovom trenutku smo dosegli vrhunac naše ceremonije. Poštovane dame i gospodo, mogu li sada predstaviti i pozvati osobe koje će dodijeliti nagrade? Sada pozivam g. Andrzeja Seweryna, počasnog člana Društva Jan Karskoga, koji će predstaviti kip – Karski orao. Sada pozivam g. Andrzeja Poczobuta, također počasnog člana Društva Jan Karskiego, koji će uručiti diplomu, te Jerzyja Koziereckog, praunuka našeg heroja, koji će predstaviti fotografiju. Također pozivam na pozornicu predsjednicu Roberta Metsola.
Govornik 2pl
Diploma gospodinu Andrzeju.
Govornik 1pl
Hvala vam puno. I molim predsjednika da održi svoj govor prihvaćanja.
Govornik 4en
Hvala vam puno, dziękuję. Kolegice i kolege, veleposlanici, dame i gospodo, veliko mi je čast prihvatiti Nagradu Jan Karski Eagle u ime Europskoga parlamenta. Ponosno sam što sam dio tako uglednog popisa laureata. U ime svih svojih kolega u Europskom parlamentu, dziękuję bardzo. Malo zemalja uopće nije učinilo toliko za izgradnju Europe koliko Poljska i njezini hrabri sinovi i kćeri. Europa nikada neće zaboraviti njihove žrtve, a prikladno je što ovdje, u ovom prekrasnom gradu, slavimo europsku demokraciju. Bit ćemo na visini odgovornosti koju nam danas stavljate pred oči. Jučer sam s častom položio vijenac na grobnici nepoznatog vojnika. Razmišljajući o svima onima koji su dali svoje živote za slobodu, kao i o svima onima koje ste vi izgubili. I u tom trenutku pomislio sam na Jana Karskoga i na ono što je morao nositi. Bio je život neusporedive hrabrosti i moralnosti. Domoljub posvećen neovisnosti Poljske, i duši Europe koji se suprotstavio zlu i podigao svjetlo istine. Jan Karski je shvatio da bi hrabrost i dobro morali morali morali morali morali morali morali morali morali morali morali morali morali morali morali morali morali Upravo je to vrijeme kada je to najvažnije. I u ovim izazovnim vremenima njegove riječi odjekuju snažno. Obveza, zajedničko čovječanstvo ljudi, a ne moć vlada, jedini je pravi zaštitnik ljudskih prava. To je misija koju je Jan Karsijev suvremenik Josef Rettinger proveo u djelo samo nekoliko godina nakon završetka rata tako što je pomogao osnovati Vijeće Europe, prvo od mnogih europskih tijela koja danas tvore konstelaciju. Danas Europski parlament ponosno nastavlja viziju Jan Karskog i Josefa Rettingera o Europi koja se temelji na miru i demokraciji. Gradimo zajednicu vrijednosti u kojoj se promiču sloboda, dostojanstvo i solidarnost. Mjesto gdje se život naroda, od Porta do Poznanja, štiti i unaprjeđuje zahvaljujući njihovim članovima Europskog parlamenta. Koji neumorno rade u partnerstvu s nacionalnim parlamentima kao što su
isto i Senat, kako bi povezali Europljane s Europom. Imao sam privilegiran što radim s toliko nevjerojatnih poljskih kolega i stalno sam impresioniran njihovom sposobnošću da stvari završe čak i kad izgleda nemoguće. Zajedno ostvarujemo sanj bezglasnih generacija koje su žudjele za Europom u kojoj će se glas svakoga čuti i moći oblikovati našu budućnost. A upravo sada, ovdje u domovini Jan Karskoga, obećavam vam ovo: nastavit ćemo raditi, neustrašivo i neumorno, kako bismo ovaj europski san pretvorili u stvarnost za ljude u cijeloj našoj Uniji. Jer kao što nas je profesor Karski naučio, svjedočenje nije dovoljno. Moramo stati u obranu onoga što je ispravno. Dali smo vam isto obećanje, dragi Andrzej. Pet godina ste proveli u zatvoru jer ste se oglasili protiv ugnjetavanja. Prošle godine naša je kuća dodijelila Vam Nagradu Saharov za slobodu misli dok ste još bili u zatvoru. Ove godine cijela Europa je proslavila kada ste prešli poljsku granicu i stigli u slobodu. I bilo je taka privilegija dočekati vas u našem Parlamentu kao slobodnog čovjeka, a uskoro nakon toga, podsjećate nas da čak ni zidovi zatvora ne mogu ušutkati istinu. Vaša hrabrost prenosi Karskijevo naslijeđe i izaziva nas da i dalje stojimo u odbrani naše demokratske budućnosti. Jučer sam s tim studentima i Ekonomskom fakultetu u Varšavi; bilo je inspirativno čuti njihove snove i ideje za naš kontinent. Ovi mladi ljudi nikada nisu morali proživjeti užase koje je svjedočio profesor Karski. Mogu slobodno putovati bez granica, graditi bez ograničenja, pasti i znati da će ih netko podržati. Upravo to što Europa može pružiti, a što moramo zaštititi. Njihova će generacija napisat će sljedeće poglavlje Europe. Zbog toga je na nama da osiguramo da oni mogu uspjeti ovdje kod kuće, i zato pojednostavnjujemo zakonodavstvo i povezujemo tržišta kako bi ljudi mogli inovirati. I poduzeća mogu napredovati na našem kontinentu. Imamo talent, ideje i resurse, a Poljska to dokazuje svaki dan.
To nije iznenađenje. Ne možete govoriti o Europi, a da ne govorite o Poljskoj. 1989. godine Solidarność je upalila baklju demokracije iza Željezne zavjese. Godine 2004., kada se je Poljska pridružila europskoj obitelji, konačno smo odgovorili na poziv pape Ivana Pavla II., koji je upućen u našoj kući, da Europa diše s oba pluća. U našem Parlamentu su intelektualci poput Bronisława Geremeka oblikovali kako Europa razmišlja o sebi. A mo prethodnik, profesor Jerzy Buzek, postao je prvi član iz post-sovjetske zemlje koji je predsjedavao našim Parlamentom. Sada, kako Rusija i dalje vodi svoju ilegalnu agresiju u Ukrajini i time prijeti našoj istočnoj flanci, Poljska ponovno predvodi obranu našeg načina života. Europa stoji uz vas, zajedno moramo nastaviti podržavati Ukrajinu u njenoj borbi za slobodu i demokraciju protiv ruske agresije. Prije više od 80 godina Jan Karski je riskirao svoj život za istu tu slobodu ovdje u Poljskoj. On je također upozorio svijet na Holokaust. Najmračnija posljedica antisemitizma. Nažalost, u istog trenutka kada je naša sloboda ponovno ugrožena, tako i zlo antisemitizma ponovno raste. Ovaj put moramo odgovoriti odlučnim djelovanjem, i ponavljam: obvezu koju sam dao na prošlogodišnjoj ceremoniji u čast Yad Vashemu: Europski parlament nikada neće odustati od borbe protiv ovog starog zla. I ono raste. Na našim ulicama, na našim kampusima i online. Naša odlučnost da porazimo zlo mora biti u skladu s opsegom izazova, a Europski parlament uvijek će biti na čelu te borbe. Prošlog mesec je naš Parlament ugostio Omrija, koji je proveo 738 dana kao talac terorističke skupine Hamas nakon 7. listopada. Ne možemo okrenuti glavu od ovakvog užasa. Naša Unija izgrađena je na pepelu Holokausta. I u ime Jan Karskija i svakoj žrtvi onih monstruoznih godina, moramo nastaviti govoriti, jer biti antisemit je isto što i biti anti-europski. I to se nikada ne može prihvatiti. Nikada ga nećemo prihvatiti. Ja sam predsjednik Doma, kako ste rekli Andrzej, koji je nekoć vodio Simone Veil, koja je sama preživjela Auschwitz, pa je naš angažman osoban koliko i institucionalan.
Stoga možete računati na Europski parlament koji će nastaviti govoriti u ime istine, pravde i demokracije. Okujemo ljude kako bismo stvorili zajedničku europsku stvarnost. I bolju budućnost za sve. Misija je to za koju znam da bi se Jan Karski ponosio, i zato ovaj naslov toliko znači, a mi ćemo ga nastaviti nositi u njegovom duhu.
Govornik 4pl
Hvala.
Govornik 1en
Poštovane dame i gospodo, dragi predstavnici medija, dobrodošli na konferenciju za tisak o zajedničkim zaključcima sastanka o pravosuđu. Sjednica ministara održana u okviru Foruma ministara EU-Zapadni Balkan o pravosuđu i unutarnjim poslovima ovdje u Budvi. Na današnju je konferenciju za medije najavljena izjava ministra pravosuđa Crne Gore, Bojana Božovića, ministra pravosuđa, unutarnjih poslova i migracija Irske, Jima Callaghana, te europske povjerenice za pravosuđe, Michaela McGratha.
Govornik 2hr
Dame i. Gospodo, poštovani predstavnici medija, dobrodošli na press konferenciju zajedničkim zaključcima ministarskog sastanka ministara pravde koji se održava u okviru summita Europska unija, Zapadni Balkan, odnosno Ministarskog foruma o pravosuđu i unutrašnjim poslovima. Na današnjoj press konferenciji čut ćemo izjave ministra pravde Crne Gore, gospodina Bojana Božovića, ministra pravde unutrašnjih poslova i migracija Irske, gospodina Jima Callaghana, i Europskog komesara za pitanja pravosuđa, Michaela McGratha.
Govornik 1en
Nakon njihovih uvodnih napomena, otvorit će se rasprava za vaša pitanja.
Govornik 2hr
Nakon njihovih uvodnih izjava, otvorit ćemo mogućnost za pitanja.
Govornik 1en
A sada započnimo. Ministar Božović, molim. Riječ je vaša.