Brussels Live
PretražiUpozorenjaRačun
Svi prijenosi

Europski parlamentOdbor za industriju, istraživanje i energetiku

Sjednica odbora ITRE

utorak, 10. studenoga 2026.

Automatski transkribirano i prevedeno iz izvornog zvuka. Moguće su pogreške.

Imena potječu iz najava predsjednika i tako su označena; odbori ne objavljuju službeni popis. Govornici koji nisu najavljeni numerirani su.

Primite e-poštu kad se ovdje izgovore vaše riječi

Na dnevnom redu

  1. 1Usvajanje dnevnog reda
  2. 2Izvješće predsjedatelja
  3. 3Delegiranoj regulacijom Komisije kojom se dopunjuje Direktiva (EU) 2023/1791 Europskog parlamenta i Vijeća i mijenja Delegirana regulacija Komisije (EU) 2024/1364 u pogledu uspostave zajedničkog sustava ocjenjivanja za podatkovne centre Unije 2026/2895(DEA)
  4. 4Misija u Indiju (Delhi), 21. – 25. rujna 2026.
  5. 5Misija u ACER, Slovenija (Ljubljana), 21. – 22. rujna 2026.
  6. 6Misija u ENISA, Grčka (Atena), 21. – 23. rujna 2026.
  7. 7Prijedlog izmjena Uredbe (EU) 2024/1252***I 2025/0385(COD) COM(2025)0946 - C10-0324/2025
  8. 8Razmjena mišljenja s Markom Mišmašem, predsjednikom BEREC-a 2026., Alejandrom de Iturriagom Gandinijem, predsjednicom BEREC-a 2027. i dr. Verenom Weber, direktoricom Agencije za podršku BEREC-u (Tijela europskih regulatora za elektroničke komunikacije)
  9. 9Prezentacija Izvješća o stanju cybernetičke sigurnosti u Uniji od strane Europske agencije za cybernetičku sigurnost (ENISA)
  10. Tjedan rodne ravnopravnosti
  11. 10Razmjena mišljenja o rodnoj ravnopravnosti u okviru programa Horizon Europe 2021. – 2027. i perspektive za budućnost s Joannom Drake, zamjenicom glavne tajnice, Glavne ravnateljstva za istraživanje i inovacije (RTD), Europske komisije
  12. * * *
  13. 11Prezentacija studije „Razvoj vodećih tržišta kroz ‘Proizvedeno u Europi’: procjena obveznih instrumenata javne nabave i njihovog gospodarskog učinka”
  14. 12Postupak zajedničkog odbora (Pravilo 59)
  15. Postupak zajedničkog odbora (Pravilo 59)
  16. *** Elektroničko glasovanje ***
  17. 13Uspostava Europskog fonda za konkurentnost („ECF”), uključujući i specifični program za aktivnosti istraživanja i inovacija u području obrane***I 2025/0555(COD) COM(2025)0555 - C10-0165/2025
  18. 14Uspostava programa Horizon Europe, Okvirnog programa za istraživanje i inovacije, za razdoblje 2028. – 2034., utvrđivanje pravila o sudjelovanju i širenju te stavljanje izvan snage Uredbe (EU) 2021/695***I 2025/0543(COD) COM(2025)0543 - C10-0164/2025
  19. 15Uspostava Specifičnog programa za provedbu programa Horizon Europe, Okvirnog programa za istraživanje i inovacije, za razdoblje 2028. – 2034., utvrđivanje pravila o sudjelovanju i širenju u okviru tog programa* 2025/0544(CNS) COM(2025)0544 - C10-0218/2025
  20. 16Program istraživanja i osposobljavanja Europske zajednice za atomsku energiju za razdoblje 2028. – 2032., koji dopunjuje program Horizon Europe, Okvirni program za istraživanje i inovacije, te osigurava doprinos Zajednice projektu ITER 2025/0594(NLE) COM(2025)0594 - C10-0217/2025
  21. *** Kraj elektroničkog glasovanja ***
  22. 17Digitalne mreže, izmjena Uredbe (EU) 2015/2120, Direktive 2002/58/EZ i Odluke br. 676/2002/EZ te stavljanje izvan snage Uredbe (EU) 2018/1971, Direktive (EU) 2018/1972 i Odluke br. 243/2012/EZ (Akt o digitalnim mrežama)***I 2026/0013(COD) COM(2026)0016 - C10-0014/2026
  23. 18Razno
  24. 19Datum sljedećih sjednica
  25. *** U zatvorenom sastanku ***
  26. 20Sastanak koordinatora
  1. Govornik 1en

    Dobro jutro, kolegice i kolege. Molim vas, sjednite; 9.30 je i možemo započeti na vrijeme. Pa tako, dobrodošli svi. Možemo započeti s dnevnim redom: imamo vrlo živahan odbor danas, pa moramo uzeti u obzir i vrijeme. Prvi je točanak na dnevnom redu usvajanje dnevnog reda. Ako nema primjedbi, dnevni red se može usvojiti. Stoga odmah prelazimo na točku 2. Prvo, nekoliko obavijesti: kao i obično, današnji sastanak se prenosi uživo na internetu. Tumačenje će biti dostupno na 23 jezika. Sada nastavljamo s razmjenom mišljenja s Matschildom Wurthoferom, zamjenikom glavnog ravnatelja Glavne uprave za energiju. Delegirani akt Komisije o uspostavljanju zajedničkog sustava ocjenjivanja Unije za podatkovne centre. I želio bih pozdraviti gđu Matschild Wurthofer. Nadam se da sam, ehm, dobro izgovorio njezino prezime. Stoga, zamjenica generalne direktorice, kako sam rekao, u sklopu ovog razmjene mišljenja. Hvala vam puno što ste prihvatili naš poziv. Komisija je 21. rujna 2026. predložila zajednički sustav ocjenjivanja za podatkovne centre koji ima za cilj učiniti transparentnijom potrošnju energije i vode u podatkovnim centrima u obliku delegiranog akta. Trenutačno je taj akt pod razmatranjem u Parlamentu. Rok za prihvaćanje prigovora na ovaj delegirani akt je tijekom sjednice plenuma u siječnju 2027. Sada imamo 40 minuta za ovaj razmjenu mišljenja. Nakon uvoda našeg gosta započinjemo s prvim krugom koordinatora ili njihov predstavnik dvije minute, dvije minute svatko, a zatim ćemo nastaviti s onima koji žele dobiti riječ, a svatko će imati jednu minutu. Pozivam sve članove koji žele uzeti riječ da svoje pločice postave okomito u držač. Ako vrijeme dozvoli, omogućit ću članovima koji žele postaviti dodatno pitanje da to učine. Stoga, molim vas da mi to priopćite. Želio sam to podsjetiti sve, uključujući i našeg gosta, ali imamo, već od početka dana, dakle, molim vas da se pridržavate dodijeljenog vremena. A sada pozivam gospođu Wurthofer da preuzme rije za 10 minuta.

  2. izjave za otvaranje. Molim, riječ je vaša.

  3. Govornik 2en

    Hvala, gospođo predsjedavajućo, gospođo Donna San. Dragi članovi Europskog parlamenta, ovo je Drago mi je što sam ovdje. Hvala vam puno što ste me pozvali ovdje kako bih predstavio ono što nazivamo paket energetske učinkovitosti centara podataka, koji je Komisija usvojila 21. rujna, te u osobito delegiranoj uredbi kojom se utvrđuje zajednički sustav ocjenjivanja Unije za centre podataka. Moj je cil danas ne raspravljati niti iznositi argumente za i protiv centara podataka sa strane Komisije (DGNR), već se zapravo radi o energiji i održivosti centara podataka. kriterija za podatkovne centre, ali također vidimo mnogo koristi u digitalizaciji i transformaciji našeg čistog energetskog sustava, a AI također ima u energetskom sektoru niz mogućnosti. Na primjer, kada je riječ o pametnim mrežama, fleksibilnosti na strani potražnje ili dvosmjernoj razmjeni, dvosmjerna punjenja električnih vozila, ili jednostavno pomicanje potrošnje na jeftinija vremena, digitalizacija i AI u energetskom sektoru idu ruku pod ruku s pristupačnošću, konkurentnošću, sigurnošću opskrbe i dekarbonizacijom. Ipak, postoje i izazovi koje uočavamo osim svih prednosti. Prvo, riječ je o potrošnji energije. Znamo da, prema najnovijim procjenama, data centri čine oko 2,5 do 3 posto ukupne potražnje električne energije u EU. To varira među našim državama članicama EU. Na primjer, u Irskoj potrošnja iznosi i do 20 posto električne energije u zemlji. U drugima je znatno ispod 3 posto. Imamo nekoliko središta, nekoliko gradova u kojima se većinom nalaze podatkovni centri. smještene, ali naravno, scenarij također dolazi od IEA-e je da će se podatkovni centri nastaviti povećavati, također i nakon 2030., te će se prema tome povećati i njihova potrošnja energije. Druga je izazov što centri podataka mogu uzrokovati zagušenja u mreži u područjima gdje se nalaze centri podataka imaju tendenciju grupiranja. Mogu prenaprezati resurse energije i vode, te također postoji rizik da novi centri podataka mogu povećati cijene energije, a kako sam rekla, to je naša glavna briga – osigurati pristupačnost i cijene energije. Zato mislimo da digitalni rast i visoki održivi standardi moraju ići zajedno.

  4. i najvećoj će se mjeri kapaciteti centara za podatke koji će biti dostupni u sljedećih 20 godina dizajnirati i izgraditi u sljedećim godinama. Upravo je zato važno djelovati već sada. Zato smo poduzeli akciju u rujnu. Imali smo prijedlog za Zakon o razvoju clouda i umjetne inteligencije, CADA, koji ima za cilj utrostručiti podatkovne centre do 2035. kako bi se zadovoljile potrebe. Ali kako sam rekao, posvećeni smo tome da su podatkovni centri u EU održivi do promicanjem transparentnosti i najboljih raspoloživih tehnologija te osiguravajući da centri podataka doprinose prijelazu na čistu energiju. Izlazili smo s strateškim planom digitalizacije u energetici, prije nekog vremena, a prva je mjera usmjerena na održivo integriranje centara podataka. u središtu sustava. Odabrali smo praktičan i suradnički pristup. Želimo identificirati rješenja i najbolje prakse diljem Europe. I potom ih okupiti kao skup dobrovoljnih obveza. U tom smislu pripremamo, u tijesnoj suradnji s vlastima država članica, operatorima centara podataka, operatorima mreža i svim dionicima energetike, model Europske unije za trostrane sporazume o integraciji centara podataka. Nadamo se nadati spremni do kraja godine. A onda je riječ o dobrovoljnom modelu koji se može pilotirati u državama članicama i prilagođene nacionalnim okolnostima i prevedene u lokalne sporazume koje potpisuju regionalni i lokalni partneri. Dakle, nacrt za integraciju centara za podatke. Ali ćemo ići korak po korak. Tako smo 2024. godine uveli europski europska baza podataka o centima podataka i shemu izvješćivanja u to vrijeme za prikupljanje informacija i ključnih pokazatelja učinkovitosti o održivosti centara podataka. Kao što sam rekao, u rujnu ove godine usvojili smo paket o energetskoj učinkovitosti centara za podatke koji sadrži izvješće upućeno Europskom parlamentu i Vijeću te delegirani akt kojim se utvrđuje zajednički sustav ocjenjivanja Unije za centre za podatke. Time se nadopunjuje sustav izvješćivanja. I kao treći element, pokrenuli smo javnu konzultaciju o mogućim minimalnim standardima učinkovitosti.

  5. za podatkovne centre u EU. I to bi primijenilo na nove podatkovne centre ili one koji su obnovljeni. Javna konzultacija traje do 12. prosinca. Stoga pozivamo sve dionike da sudjeluju. Stoga bi sljedeći korak, ako to žele dionici, minimalni energetski učinkoviti standard zastupnika. No danas raspravljamo o delegiranoj uredbi koja je zapravo naš paket iz rujna, a delegirana uredba je zapravo oznaka koja će se automatski generirati za sve podatkovne centre koji prijavljuju bazi podataka. Evo kako bi ta oznaka izgledala ili izgleda. Za podatkovne centre to znači da neće biti nikakvog dodatnog tereta za operatere podatkovnih centara i javnu upravu jer će se to automatski primjenjivati na sve podatkovne centre u bazi podataka. Sve oznake bit će javno dostupne kao dio postojećeg nadzornog panoa. Glavni je cilj povećati transparentnost o korištenju energije za podatkovne centre. i informiranje boljih politika te sigurno podržati održivo nabavljanje digitalnih sredstava i usluga. To omogućuje usporedbu podataka o centrima u regiji te potiče nove dizajne ili odgovarajuće intervencije za povećanje učinkovitosti. Izvorište je Direktiva o energetskoj učinkovitosti (EED). No, prema našem mišljenju, ona obuhvaća tri dimenzije koje su važne za održivost centara podataka. Možete vidjeti s desne strane da je to učinkovitost korištenja energije. Dakle, energetska učinkovitost. Postoji i učinkovitost korištenja vode, što je jednako važno jer se centri podataka koriste troše su izvrsne važne jer podaci centri troše puno vode. I opskrba niskomislimnim izvorima energije koje možete vidjeti lijevo: opskrba obnovljivim izvorima energije, nuklearnom energijom i drugima. Evo, ključni su elementi oznake: ona mora biti što jednostavnija, što smo naučili iz drugih oznaka za proizvode, ali ona pruža veću transparentnost u tom pogledu. I s time, želio bih zaključiti svoje prvo izlaganje. Hvala vam puno što ste me slušali. Smatramo da je ovo važan korak prema transparentnosti i održivosti, kako sam rekao na početku. Naravno, cijelo područje podatkovnih centara obuhvaća mnogo više aspekata, ali u energetskom sektoru tražimo korist, istražujući koristi.

  6. izazove. Hvala vam puno.

  7. Govornik 1en

    Hvala na jasnom objašnjenju i sada dajem riječ zastupnici EPP-a gospođi Auri Salli.

  8. Aura SallaPPEen

    Hvala, gospođo/ gospodo predsjedavajući/ predsjedavajućoj.

  9. Govornik 1en

    Da, molim.

  10. Govornik 2en

    I zahvaljujem vam, zamjenik glavnog ravnatelja. Prije svega, opća napomena: moramo prestati olakšavati izgradnju centara za podatke američkim i kineskim tvrtkama, moramo rezervirati našu električnu energiju i prirodne resurse za naše vlastite europske tvrtke i moramo što brže i što šire početi birati europski cloud. Nema sumnje da nam trebaju centri za podatke za razvoj AI-a u Europi, ali moramo osigurati da ih omogućimo europskim korisnicima jasnim pravilima. Ta pravila moraju biti poštena i tehnološki neutralna. Oznake moraju pružati jasne i pouzdane informacije koje tvrtke, javne vlasti i građani mogu koristiti za razumijevanje i usporedbu stvarne ekološke učinkovitosti centara za podatke. Želio bih priznati konstruktivnu suradnju između Parlamenta i Komisije: mnoge od briga koje smo izrazili u proljeće 2026. uzele su se u obzir u usvojenom delegiranom aktu, što pozdravljamo. Međutim, želio bih postaviti pitanje kako mjerimo i komuniciramo održivost. Postoji značajna razlika između onoga što je podatkovni centar spreman učiniti i onoga što on zapravo isporučuje. Razumijem potrebu za jednostavnim sustavom ocjenjivanja i da se operaterima ne bi trebali nametati kazne zbog okolnosti izvan njihove kontrole, poput nedostatka mreža daljinskog grijanja. Međutim, također moramo osigurati da oni koji stvarno doprinose okolišu dobiju odgovarajuće priznanje. Stoga imam tri pitanja: prvo, zašto se sustav ocjenjivanja usredotočuje na tehničku spremnost umjesto na mjerenje stvarne količine otpadne topline koja se ponovno koristi i usluga fleksibilnosti mreže koje se pružaju? Drugo, kako će Komisija osigurati da javno dostupne oznake jasno razlikuju između tehničke spremnosti i stvarnih performansi kako bi poduzeća, vlasti i šira javnost mogle donositi informirane usporedbe? I treće, hoće li Komisija obvezati na rješavanje ovih nedostataka u reviziji iz 2028. godine kako bi sustav ocjenjivanja bolje odražavao ono što podatkovni centri zapravo isporučuju, uzimajući u obzir okolnosti izvan kontrole operatera? Vjerujem da bi to

  11. učinite sustav ocjenjivanja značajnijim, potaknite stvarnu održivost i podržite ulaganja u europsku infrastrukturu podatkovnih centara, hvala.

  12. Govornik 1en

    Hvala i sada za SND, g. Niels Fugs Lang.

  13. Govornik 3en

    Hvala, hvala vam puno, gospodine predsjedavajući, i hvala vam, Mechthild, što ste predstavili ovaj prijedlog za oznaku. Mislim da je to dobar korak, a kako ste i vi spomenuli, potječe iz Direktive o energetskoj učinkovitosti. Bili ste tamo jutros tijekom pregovora kada smo usvojili ovaj tekst, a ja sam pregovarao u ime Parlamenta. Stoga mislim da je ovo doista korisno kako bismo osigurali više održivih centara podataka. Moram reći da se u potpunosti slažem s riječima moje kolegice iz PPE: moramo rezervirati kapacitet za europske centre podataka. Ne vidim našu korist u tome da trošimo svu našu energiju i vodu na centre podataka Microsofta, Appla ili Googla, niti na one drugih velikih američkih tehnoloških tvrtki. u isto vrijeme, naravno, trebamo podatkovne centre, jer moramo biti samostalni: ne možemo pohranjivati sve naše podatke u strane podatkovne centre, trebamo vlastite kapacitete ovdje u Europskoj uniji. Stoga mislim da će ovaj natpis pomoći da imamo održive europske podatkovne centre. Imam dva pitanja. Jedno se odnosi na otpadnu toplinu: natpis samo ukazuje je li podatkovni centar spreman koristiti otpadnu toplinu, ali ne kvantificira koliko otpadne topline podatkovni centar zapravo ponovno koristi. Što mislite o tome? Mislim da bi se to moglo poboljšati. Znam da će se revizija provoditi svake treće godine, prilika za reformu natpisa. Hoćete li to pratiti? Mislim da biste trebali nadgledati kako bismo mogli poboljšati natpis u pogledu otpadne topline, jer znamo da današnji podatkovni centri mogu pokriti, otpadna toplina iz podataka centara ekvivalentna je potražnji 4 milijuna europskih kućanstava. U Danskoj imamo puno daljinsko grijanje, ali samo četiri od njih 54 centara podataka koriste otpadnu toplinu, pa mislim da se to može poboljšati. Druga stvar koju bih vas htjela pitati jest o fleksibilnosti – u vašem prijedlogu postoji i pitanje može li centar podataka biti fleksibilan.

  14. na tako smanjiti potrošnju električne energije i vršne sate, ali ne mjerite je li se taj potencijal doista iskorištava, pa bi li to moglo biti nešto što biste mogli razmotriti, znate, razmišljajući o tome kako bismo mogli unaprijediti oznaku u narednim godinama, hvala.

  15. Govornik 1en

    Hvala u ime grupe ECR, Diego Solier. U redu, govorit ću na španjolskom, oprostite. Hvala, hvala, kao glavni izvjestitelj, istina je da mi se ovaj prijedlog čini kao prijedlog koji može biti dobar, ali prvo bih želio iznijeti nekoliko razmišljanja. Prvo, da li ovaj prijedlog uzima u obzir različite vrste centara za podatke? Mislim, centar za podatke za kolokaciju, centar za podatke u oblaku i centar za podatke za umjetnu inteligenciju nisu isti. To su različite vrste centara za podatke s različitim zahtjevima kako u pogledu energije tako i hlađenja. Zatim, ono što je spomenuo moj kolega iz Sandija, čini mi se potpuno ispravnim, pod uvjetom da je centar za podatke smješten u blizini područja gdje može isporučivati taj toplinski otpad, recimo, civilnim zonama koje bi mogle imati koristi od toga — to mi se čini savršeno. Međutim, ponekad fizika nije na našoj strani i ti centri za podatke nalaze se u regijama koje nisu blizu urbanih centara. U tom slučaju taj toplinski otpad nikada ne može stići do urbanog centra kako bi se iskoristio. Stoga, naravno, pod uvjetom da centar za podatke može biti blizu urbanog područja i može donijeti dodatnu korist, to mora učiniti. društvu jer je smješten u tom području. Ono što sam također želio raspraviti jest jedna razmišljanja, gotovo pitanje: uzima li se u obzir ova klasifikacija geografskog područja? Nije isto data center u regiji Iberije, Španjolske ili Južne Europe nego u Sjevernoj Europi. Zašto? Jer očigledno sustavi hlađenja u Južnoj Europi troše više energije i razlikuju se od onih u Sjevernoj Europi. Zašto? Na primjer, Irska je veliki centar za podatkovne centre zbog svojih vremenskih uvjeta, između ostalog. Stoga je važno uzeti u obzir tu diferencijaciju ili geografski položaj mjesta gdje će se podatkovni centri nalaziti. Također bih želio, a završavam jer mi istječe vrijeme, zatražiti od GD-a

  16. DG Ener mora surađivati s DG Connect oko ovakve vrste propisa jer je važno da postoji ta komunikacija unutar komisije te da ovaj prijedlog na bilo koji način ne umanji ono što se trenutno radi u području razvoja računalnog oblaka kroz zone ubrzavanja. Smatramo da je ovaj mehanizam vrlo snažan za poticanje razvoja centara za podatke i ne bismo željeli da se ove odredbe na bilo koji način ugroze zbog ove izvrsne inicijative DG Ener. Hvala, Diege.

  17. Govornik 1fr

    Sada, u ime Renewa, gospodin Christophe Grudler.

  18. Christophe GrudlerRenewfr

    Hvala, gospođo predsjedavajućoj, govorit ću na francuskom. Hvala, gospođo zamjenice generalne direktorice, na vašoj prezentaciji. Izrazito želim pohvaliti evoluciju u ovom konačnom tekstu Zakona o savezu; oni su zaista na pravom putu. Došli smo jako daleko, ako bih rekao, jer je u prvom tekstu koji ste kružili nuklearna energija bila jednostavno isključena, što je bila svojevrsna paradoks u vrijeme kada je sama Ursula von der Leyen, na Svjetskoj izložbi o nuklearnoj energiji blizu Pariza, rekla da je napravila stratešku pogrešku blokirajući nuklearnu energiju posvuda i da je sada shvatila, a tek nekoliko dana kasnije pojavila se nova verzija. inačica delegiranog akta u kojem je, zapravo, nuklearna energija bila potpuno zabranjena. Dakle, zapravo, podatkovni centar koji se napaja nuklearnom energijom nije imao nikakvo priznanje, dok je podatkovni centar koji se napaja prirodnim plinom, uz mali ugovor o vjetroenergiji, bio priznat i vrednovan. To je bio stvarno strateška pogreška, klimatski i industrijski apsurd. Zajedno s nekoliko kolega iz različitih skupina upozorili smo predsjednika i DGNR, a tekst koji je predstavljen danas važan je napredak i pobjeda ove unakrsne mobilizacije svih stranaka. Riječ je o strateškom pitanju jer Europa želi unutar sedam godina utrostručiti kapacitete svojih centara za podatke; bez obilne, dekarbonizirane i kontrolirane energije neće biti europske digitalne suverenosti niti umjetne inteligencije. Stoga imam dvije vrlo kratka pitanja. Prvo, možete li jamčiti da će se od ljeta 2027. godine uporaba nuklearne energije moći uključiti u ovaj naziv s istom vidljivošću kao i obnovljive energije? Drugo, pravilo o dodatnosti, kako je bilo navedeno u prvotnoj verziji, izazvalo je ozbiljne zabrinutosti. Možete li potvrditi da će pravilo od deset godina biti primijenjeno tako da neće kažnjavati postojeće proizvodne kapacitete, posebno mislim na nuklearne elektrane i brane? hidroelektrane izgrađene prije nekoliko desetljeća koje i dalje proizvode dekarboniziranu električnu energiju

  19. može li se stvarno biti da će instalacije biti vrednovane pod ovom oznakom? Hvala. Hvala.

  20. Govornik 1en

    A sada nastavljamo s predstavnicom Zelene stranke, gospođom Utah Paulus.

  21. Jutta PaulusVerts/ALEen

    Hvala vam, predsjedniče, i hvala tebi, Mechteld, što ste ovdje. Bio sam u istoj sobi s Nielsom kada smo pregovarali. naravno Direktiva o energetskoj učinkovitosti, i moram reći da sam vrlo ohrabren time što je Parlament prilično ujedinjen u potrebi za prestankom ovisnosti o stranim operaterima te osiguravanjem dragocjenog prostora i kapaciteta mreže za europske operatere. Imam pitanje, koje se zapravo odnosi na prvo pitanje, a tiče se izvješća, jer znamo da je samo 30 posto operatera zapravo podnijelo izvješće koje su imam pitanje koje se prije svega odnosi na izvješćivanje, jer znamo da je oko 30 % operatora ipak podnijelo izvješće koje su bili dužni podnijeti. moje je pitanje stoga: koje će posljedice Komisija iz toga izvući i kako ćemo mi, zapravo, nagovoriti preostalih 70 % da dostave svoje podatke? smatram da naziv „paket učinkovitosti centara podataka“, koji uključuje nuklearno, zapravo je oksimoron jer nuklearna energija, naravno, nikada nije učinkovita — to je termodinamika, znam to, gospodine predsjedniče Gospodin Grudler bi želio promijeniti to, ali, nažalost, zakoni fizike se ne mogu promijeniti. Međutim, moje je pitanje kako bi nuklearni certifikati iz postojećih postrojenja poput Katamama, odnosno, znate, sva postrojenja koja već rade, kako bi ti certifikati zapravo pomogli u tranziciji? Ništa se ne bi trebalo mijenjati, nije potrebno graditi nove kapacitete. Za mene nije posve jasno što je svrha te oznake o spremnoj toplinskoj otpadu. Imam isto mišljenje kao i gospođa. Salah i g. Fuglesang i g. Sollier, bit će operator morao odabrati lokaciju na kojoj se može koristiti toplina, umjesto da odabere lokaciju pa onda kaže: 'Oprostite, ovdje nema uporabe za moju toplinu.' Slažem se s vašim pitanjem kako bi se mogla napraviti razlika, na primjer, između hyperscalera i co-locatora. Razmišlja li Komisija o nekoj vrsti benchmarka povezanog s tipom ili koje su to ideje? Hvala vam.

  22. Govornik 1en

    Hvala i sada za ljevicu, g. Per Clausen.

  23. Per ClausenThe Leften

    Hvala vam puno, i govorit ću na danskom.

  24. Per ClausenThe Leftda

    Prije svega, želio bih zahvaliti zamjenici ravnatelja što je danas ovdje s nama kako bismo mogli održati ovaj važan razgovor. Istina je da EU uglavnom nema transparentnih procjena održivosti koje bi se mogle usporediti između država članica EU-a. To je pregled koji smo trebali imati već prije nego što su veliki američki centri za podatke počeli preplavljivati naše zemlje. Također vjerujem da nam je jako potrebno uspostaviti neke zajedničke minimalne standarde. kako stvari stoje sada, građani EU plaćaju cijenu zbog američkih tehnoloških oligarha koji iskorištavaju naše zajedničke resurse. Građani vide kako se bučne centre podataka pojavljuju pokraj njihovih domova, koji su se nekad nalazili u slikovitim okruženjima, a sada su iznenada smješteni u industrijskom području s onečišćenjem bukom u Finskoj. Vidjeli smo kako loše može ispasti kada je Google ilegalno posjekao 250 000 stabala i uništio dragocjenu šumu i bioraznolikost, ali i Europu dobavljač vode upozorava da bi centri podataka mogli negativno utjecati na vodne resurse, a također smo vidjeli kako su radni uvjeti u brojnim takvim centrima podataka, kako tijekom izgradnje tako i kasnije tijekom rada, duboko problematični i prijete zelenoj tranziciji. Stoga nema sumnje da nam je potreban pregled posljedica centara podataka u EU, ali jednostavno nam je potrebno i ograničiti njihovo pretjerano iskorištavanje naših resursa. Iako Komisija planira predstaviti minimalne standarde sredinom 2027., još uvijek tada, mnogi američki centri za podatke mogli bi stići Europu prije toga, a posljedice bi mogle postati neupravljive, stoga je moje pitanje u biti što Komisija namjerava učiniti u međuvremenu kako bi ublažila ekološke i klimatske posljedice novih centara za podatke, i nije li ovdje privremeno zaustavljanje moglo poslužiti kao model za osiguravanje da zapravo dobijemo europske centre za podatke – centre za podatke koji će biti u vlasništvu i pod kontrolom Europe u budućnosti.

  25. Govornik 1en

    Hvala, sada smo završili govor kolegice i sada ponovno dajem riječ Komisiji za njezine odgovore.

  26. Govornik 3en

    Pa tako, prije svega, veliko hvala i stvarno vidim da Parlament pruža veliku potporu našoj inicijativi da promatramo podatkovne centre s aspekta održivosti, i definitivno uključimo energetsku učinkovitost, učinkovitost vode i čistu energiju. što se tiče resursa, mislim da sam smjeru da smo na pravi put i veliko vam hvala na potpori. Vratimo se sada na pitanja. Naravno, otpadna toplina vrlo je važan element i trebali bismo je koristiti koliko god je to moguće, a gdje je dostupna, otpadna toplina definitivno je dio naše energetske politike. Međutim, oznaka će pružati informacije samo o onim podatkovnim centrima koji su spremni ponuditi otpadnu toplinu bilo kojem potencijalnom kupcu, a stvarna uporaba ili ponovno korištenje otpadne topline nije uključeno kako se ne bi kažnjavali podatkovni centri koji nemaju tu mogućnost. Tako je jednostavno. U nekim ponekad imate priliku, a naravno, vrlo rado to pozdravljamo, ali ne bismo trebali kažnjavati podatkovni centar kao takav kada nema mogućnosti za iskorištavanje otpadne topline ili bilo kojih drugih izvora, zato smo uspostavili neutralan pristup, ako smijem reći: sve što je dostupno na lokaciji uključujemo u etiketu, ako nije, onda nije. nažalost, to nije krivnja podatkovnog centra, naravno. Naš opći energetski politički pristup je koristiti što je više moguće otpadnu toplinu, kako smo naveli u svojim dokumentima, kako bismo ubrzali energetski prijelaz EU-a i drugih, ali bez kažnjavanja tog pristupa. To je bio jedan od pitanja koje sam dobio. Razumio sam ga. Drugi aspekt na koji sam se osvrnuo jest da ćemo raditi sa svim relevantnim dionicima – državama članicama, pružateljima usluga podatkovnih centara – kroz vrstu trostranog ugovora. Do kraja godine imat ćemo modele, kao i najbolje prakse, koji će zatim biti uključeni u reviziju planiranu za 2028., koja je već dio naše prijedloga. Dakle, ako u sljedeće dvije godine dobijemo više dokaza da je ovaj pristup moguć, na jedan ili drugi način, biti ćemo vrlo zadovoljni što ćemo ga uključiti u tu reviziju i eventualno unaprijediti ono što radimo. Mislim da Niels, vi ste vrlo dobro započeli, jer je osnova Direktiva o energetskoj učinkovitosti, koja, kao što

  27. izvjestitelj, sada je vaš red, ostali, vi ste pregovarali i zato je početna točka, a također da dođemo do gospodina Krügler je bio usmjeren na energetsku učinkovitost. To je dio naše obveze u vezi energetske učinkovitosti, što je bio pokretač našeg rada. Neutralni smo s obzirom na tehnologiju: željeli smo energetsku učinkovitost, ali kroz naš rad protekle dvije godine, s izvješćima i bazom podataka, bili smo svjesni da je voda problem, kao što znate, i zato smo uključili vodu, ali i nuklearnu energiju kao tehnološki neutralne, baš kao obnovljive izvore energije i nuklearnu energiju. čiste energetske resurse, to je sada dio našeg označavanja, nema nikakve druge namjere. To je bila osnova energetske učinkovitosti, a mi smo započeli s obnovljivim izvorima, ali smo vrlo zadovoljni što možemo uključiti sve izvore niskougljičnog energenta. Kao što jasno možete vidjeti, započinjemo s obnovljivim izvorima i nuklearnom energijom, a postoji i kategorija za izvore koji nisu specifični za sada. Možda za dvije godine biti ćemo precizniji, ali mora se postići ravnoteža između jasnoće i lakoće čitanja, s jedne strane, i izbjegavanja preopterećenosti, s druge strane. Jasno je da je osnova Direktiva o energetskoj učinkovitosti, ali mi smo evoluirali, i to je, kako sam shvatio, bilo dobrodošlo i od strane Parlamenta, koji je želio da se uključe ova tri glavna kriterija održivosti: opskrba čistom energijom, što je ovdje obuhvaćeno. Mislim da, toplina je pokrivena, fleksibilnost je malo slična, naravno, želimo da centri podataka doprinose fleksibilnosti na strani potražnje koliko god mogu, ali isto tako ne želimo kažnjavati one koji to ne mogu učiniti. To bi također moglo biti nešto što ćemo detaljnije istražiti za dvije godine kada revidiramo oznaku. Mislim da želimo više fleksibilnosti, svakako je to ključni cilj politike koji slijedimo u području energije. Slično je i s toplinskim otpadom: želimo ga, ali ne želimo kažnjavati centre podataka koji još nemaju mogućnost to učiniti. Zatim smo dobili pitanje od španjolskog zastupnika u Europskom parlamentu o tome gdje smo u pogledu utjecaja lokacije i klimatskih varijacija na potrošnju energije i vode. Naša je glavna namjera povećati transparentnost, tako da se podatkovni centar ocjenjuje na temelju objektivnih kriterija

  28. o energetskoj i vodoopskrbi i čistim energetskim resursima, što nam se čini najizravniji pristup koji može omogućiti različite procjene i omogućiti usporedbu, ali dodajemo da također u etiketi imamo obvezu ili prateći dokument koji je dio našeg delegiranog akta da pružimo objašnjenja i metodologiju za procjenu potencijalni utjecaj klime na potrošnju energije i vode, što se naziva PUE i WUE, ako netko želi usporediti podatkovne centre diljem Europe. Stoga postoji ta mogućnost i obveza u pratećem dokumentu procijeniti i lokaciju te potencijalni utjecaj klime na potrošnju energije i vode, što se može razlikovati u Španjolskoj i Finskoj, u Poljskoj ili u drugim zemljama. Dakle, postoji poveznica s lokacijom putem toga, mislim. Odgovorio sam gospodinu predsjedniku. Krügler o nuklearnim hvala lijepa i nećemo mijenjati pitanje uvjeta starosti imovine, jamstva podrijetla i PPAs moraju biti povezani s proizvodnim sredstvima koja su puštena u rad ili koja su prošla značajnu obnovu koja produžava njihov radni vijek ne više od 10 godina prije godine izvješćivanja, to je također dio odgovora na g. Krügler Jutti Pauli, hvala vam puno. Mislim da sam smjestio malo odgovoriti već. Podrijetlo i obveza izvješćivanja dio su nadzora tržišta država članica. Države članice moraju stoga djelovati. Radi se o instrumentu tržišta i stvarno želimo potaknuti države članice na djelovanje putem institucija nadzora tržišta. Mislim da su ostali elementi koji su se spominjali, a to radni uvjeti na lokaciji, važni su, ali ovaj je natpis uglavnom usmjeren na održivost, kako sam rekao na početku. Postoje i drugi kriteriji za lokaciju centara podataka, ali ovaj pokriva energente i, naravno, radne uvjete. šire slike i naš je prijedlog za oznaku dio su dio ovog CADA paketa o cloudu i AI koji smo mi, kao Komisija, predstavili, koji je nešto širi i bavi se suverenitetom podataka i drugim aspektima, ali možda nisam u potpunosti odgovorio na pitanje. Pitanje je zapravo bilo što je gospodin

  29. Sawyer je već rekao da je zajedničko smještanje različito od hiperskalera, pitaju. Zahtjevam još jedan krug, molim, jeste li završili? Da, u redu, hvala na odgovorima, i prelazimo na drugi krug govora. Samo jednu minutu za skupinu PPE, zatim za skupinu S&D, gospodine. Nico Gonzalez Casares Hvala, oprostite, oprostite, kolegice, nisam gledao, oprostite. Dakle, prvo kolegica Salla, molim, hvala, ali ovo nije vaš krug, upravo ste rekli drugi krug, zar ne ? Da. da da. Senatorima imaju dva kruga. Oba su pitanja za praćenje. Ah da, samo za jedno pitanje za praćenje, da, samo jedno pitanje za praćenje. pitanje, da, u redu, dakle, jedna dodatna točka: Komisija je doista naznačila kako bi ovaj ocjenjivački sustav mogao biti vodič za buduću legislativu, kao što ste upravo spomenuli, na primjer, Zakon o oblaku i umjetnoj inteligenciji. To posebno čini važno je da od početka dobijemo ispravne smjernice novi faktor niskih emisija energije priznaje i obnovljive i nuklearnu energiju, što je dobrodošla promjena može li Komisija potvrditi da će budući zahtjevi također priznavati sve resurse električne energije s niskim emisijama, uključujući nuklearnu energiju, umjesto oslanjajući se uglavnom samo na obnovljive pokazatelje, a što je najvažnije, kako će Komisija osigurati da ove oznake ne postanu automatski obvezujući zahtjevi bez odgovarajuće procjene utjecaja i bez pregleda Parlamenta? Hvala, gospodine predsjedniče. Govorit ću španjolski. Želio sam istaknuti pitanje koje je upravo postavila kolegica Salas iz PP-a. Mislim da je važno priznati ono što je rekla o niskougljičnom energentu, jer kako znamo, energetski miks svake zemlje u Europskoj uniji je drugačiji. Postoje zemlje koje trenutno nemaju nuklearnu energiju i ovise o drugim izvorima energije. različite jesu li one ili nisu još uvijek smatraju zelenima, važno je taj priznati taj priznati energije niskog ugljika i onda sam htjela dotaknuti se stranke Zelenih, ne samo zbog komentara, već zbog tih 80. 80 % opterećenja podataka i usluga u Europi su očito u rukama

  30. strani hiperljestvi, ono što svatko od njih predlaže jest poboljšati i udaljiti se od one ovisnosti u kojoj se trenutno nalazimo, ali s zdravim razumom ne možemo za dva dana prijeći s onoga gdje smo sada na mjesto gdje želimo biti; to se mora učiniti s zdravim razumom i dobrim praksama. Stoga mi je pomisao na moratorij pomalo komplicirana jer tehnologija ne čeka. Ako sad zaustavimo razvoj centara podataka, ne. Čini mi se da ćemo opet izgubiti jednu trku, trku tehnologije, gospodine predsjedniče. Dobro, nisam shvatio da postoji dodatni krug, ali budući da postoji, želio bih pitati: može li podatkovni centar koji noću koristi električnu energiju iz ugljena ili plina i dalje dobiti zelenu oznaku? Koliko sam pročitao, ovaj način na koji ova oznaka uzima u obzir obnovljivu energiju temelji se na jamstvima o podrijetlu i ugovorima o kupnji energije. koje omogućavaju podatkovnim centrima da dokažu kako su kupili dovoljno obnovljive električne energije za pokrivanje svoje godišnje potrošnje, međutim to ne mora nužno odražavati stvarni izvor električne energije koju koriste u trenutku kada je koriste. Kako će Komisija spriječiti da oznaka održivosti ne postane vježba zelenewasha, gdje oznaka daje dojam da Centri podataka mogu izgledati zeleno na papiru, iako se u stvarnosti još uvijek uvelike oslanjaju na fosilna goriva, hvala Paul. Da, hvala vam puno, gospodine predsjedniče. Nisam tražio moratorij, to je bilo lijevo-desno, ali vi to možda radite — možda nisam bio dovoljno jasan — moje pitanje bilo je: imamo različite vrste centara podataka, kao što je istaknuo g. Sawyer Gospodin Sawyer je rekao da imamo kolokacijska središta, hiperskalere, objekti za obuku umjetne inteligencije i sva ova računalna središta ili ove vrste računalnih središta imaju različite karakteristike, stoga mislim njegovo pitanje, a zapravo je i moje, je li Komisija već razmišljala o uspostavljanju sustava referenci povezanog s vrstom centra podataka jer bi to imalo smisla jer se zapravo ne može

  31. usporedite ih, to je malo kao u propisu o ekodizajnu gdje razlikujemo mala i velika vozila, jer veliko vozilo uvijek troši više energije od malog. Dakle, u biti, moje je pitanje: što je iz vaših objašnjenja nisam baš shvatio zašto jedan… Slušate li me? Još nisam shvatio zašto operator centra podataka nema nikakvog utjecaja na uporabu otpadnu toplinu, jer može odabrati lokaciju na kojoj se otpadna toplina može koristiti, a koja se nalazi unutar njegove mogućnosti i potpuno se slažem s kolegama da bismo zaista trebali poticati centre podataka koji su u europskom vlasništvu i pod europskom kontrolom, jer smo ovisni o njima i vidimo što SAD mogu učiniti. učiniti za nekoliko dana, u redu? Dakle, posljednje, da, zatvaranje, molim. Hvala vam, a i dalje ću govoriti na danskom. Prvo pitanje: ako ne postavljamo zahtjev da se otpadna toplina iz podatkovnih centara mora ponovno koristiti, kako ćemo spriječiti da se podatkovni centri sustavno smještaju na mjesta gdje se može tvrditi da nije moguće ponovno koristiti otpadnu toplinu? Mislim da je ovo važno pitanje jer postoji rizik da, ako se podatkovni centri postave na takav način, doživimo ogromno rasipanje energije. i to ne može biti jedino naša želja za energetsku učinkovitost, a drugo pitanje je sljedeće: ako ne želimo moratorij, kako onda osigurati da u narednim godinama nećemo imati uspostavljeno bezbroj američkih centara podataka koji ne obraćaju pažnju na energetsku učinkovitost? Upravo je to situacija u kojoj se nalazimo. Sada preuzim riječ. Vaš odgovor na sljedeće pitanje je dobrodošao, hvala vam mnogo. Mislim, kao što sam već rekao, da je ovaj prijedlog dio CADA-e i vidim da postoji izvjestitelj ili suizvjestitelj CADA-e. Stoga se fokusiram na energetsku stranu. Mjesto podatkovnog centra definitivno ima različite kriterije: jedan od njih je iskorištavanje otpadne topline, ali moglo bi ih biti i drugih. Zato smo odlučili za etiketu jer ne možemo kažnjavati – to je plus. sigurno, ali neke države članice bi mogle odlučiti ili neki pružatelji usluga podatkovnih centara otići negdje drugdje

  32. postoji i veza je važna mreža za povezivanje, kao i radna snaga. Mislim da postoji mnogo kriterija za odabir lokacije. Ono što smo u Komisiji već učinili jest da smo već održali jedan okrugli stol, a uskoro ćemo održati još njih na kojima ćemo, ako smijem tako reći, povezati digitalnu stranu i energetsku stranu zajedno – s operatorima prijenosnog sustava, pružateljima usluga centara podataka, tvrtkama i, naravno, državama članicama. Tako se kriteriji za odabir lokacije međusobno razgovaraju prije nego što se odabere lokacija, a oni znaju, primjerice, da je otpadna toplina važan kriterij. No osim toga, mi ne odlučujemo gdje će se centar podataka nalaziti, već to odražavamo u etiketi. Mislim da je to jedna od točaka. Što se tiče različitih vrsta podataka, to je točno, postoje različite vrste. podatkovni centri, na etiketi ispod naše europske zastave nalazi se ‘operator podatkovnog centra’ i ‘vrsta podatkovnog centra’ s x x x x x, tu će biti navedena vrsta i tako smo odlučili da ne možemo imati različite etikete za različite vrste podatkovnih centara, ali transparentno je koja vrsta podatkovnog centra u pitanju, a vi ste spomenuli nekoliko njih, pa je to odraženo na etiketi kako bi ljudi mogli vidjeti transparentnost gdje se nalazi. Postavilo se i pitanje, da, o budućem opskrbljivanju energijom. Kao što sam već rekla, spominju se obnovljivi izvori energije i nuklearna energija, postoji i onaj koji nije određen, a može biti bilo koje drugo izvorište? ako pogledamo u reviziji za dvije godine, moramo to ponovno obraditi i možda biti malo specifičniji ili učiniti drugačije, to ćemo učiniti u izvješću tijekom revizije, ali zasad je ovo najjednostavniji način, a to se odnosi i na pitanje Nielsa: riječ je o naporima za opskrbu energijom, a ne o stvarnoj mješavini energije. Kao što ste sami ispravno rekli i pitali, centar za podatke, GOPPAs, osigurava i dobavlja čistu energiju, a ne mješavina energije koja je osnova za označavanje tog izvora energije. To se temelji na GO-ovima i PPAs-ovima, što je općenito način na koji osiguravamo jasnoću i transparentnost. Mislim da sam smatio većinu pitanja, dakle hvala vam puno, vrlo smo zahvalni.

  33. okrenut ćemo se na vašu reakciju i da, imamo mnogo toga, u redu, u redu, oprostite ne, molim, još jedan kolega je zatražio riječ, dakle gospodin Nico Gonzalez Casares, pitanje reda, molim, nemojte prekoračiti jednu minutu, ovo je vrlo važna rasprava, na vrhu dnevnog reda je i vidite da je ovo jedan od najvećih odbora ovog parlamenta. i samo nekoliko članova je ovdje zašto ako posvetimo 80 % vremena rasprave na krugove i krugove koordinatora drugi članovi ne mogu govoriti i oni nisu ovdje pa smo morali razmisliti o tome to je to za nas za nas to je rasprava za nas ništa vezano s milosrđem ali ovo je stvarnost danas je utorak ujutro vrhunac posjećenosti u Parlamentu i ovo je stvarnost želimo ovakve rasprave morali smo sami razmisliti što se zapravo događa s ovim drugim krugom i krugom i krugom bez drugih članova koji bi mogli govoriti vidite u EPP-u jedan ili dva to je najveća skupina u Dvorani ne krivim ih jer drugi članovi ne mogu govoriti idite na moju minutu Jasno je da nam trebamo širi debate o širenju centara podataka u Europi. Centri podataka moraju prije svega biti suvereni. To nećemo postići ovom oznakom. Ova oznaka nije njezina svrha, ali trebamo suverenitet: nitko nas ne smije moći platiti za usluge koje pružaju naši centri podataka. Mi osiguravamo energiju, vodu, prostor, a drugi bi nas mogli isključiti kad god žele. Moramo to spriječiti, ali ovo nije mjesto za to. S druge strane, tu je i održivost. To je ono što je ova oznaka trebala postići, ali nadmašio ju je ovaj debate, vjerujte mi. to je vježba dobre volje, ali to je potpuno prevaziđeno, zašto? Jer nam ne jamči stvarni utjecaj. S ovom oznakom ne možemo znati stvarni utjecaj centara za podatke: ne možemo znati ukupne megavate potrošene od strane centra za podatke, niti litre vode, niti megavat-sate obnovljive energije. Ne možemo znati ni emisije CO₂ koje uzrokuje svaki centar za podatke. Stoga je to potpuno

  34. prevladana i mislimo da moramo krenuti naprijed s nečim, mislim da Komisija ima jednu, jednu, jednu priliku s minimalnim standardima, minimalnim standardima učinkovitosti, zakonodajnim prijedlogom, i Komisija smatra ili smatra da je trenutak da se postave obvezni europski ciljevi kako bi se osigurala prava suverenost i održivost. Oprostite, gospođo predsjednice, hvala vam puno. Hvala, predsjedavajući, dok sam slušala ovu raspravu, primijetila sam da postoji ogromno prekoračenje troškova na koje gledamo donekle slično i nema sumnje da bismo svi bili podržavali nove tehnologije i podatkovne centre, ali ono što većinu nas brine jest da su sada u prvom planu Amerikanci i Kinezi i mi ćemo im dati mnogo naših energetskih mreža, vodnih resursa, a kada konačno, nadamo se, u nekom trenutku, dođu i Europljani na ova tržišta, nećemo im imati što ponuditi. Barem ja i pretpostavljam da i moji kolege također dobivaju mnogo povratnih informacija, posebno od građana, a oni su posebno zabrinuti zbog članka pet, stavka pet, o istoj temi koju je spomenuo prethodni govornik, a to je da ove statistike nisu vidljive, mnogi podaci o potrošnji skrivaju se pod poslovnim tajnama. Zašto ste odlučili preformulirati članak pet, stavak pet, u ovom smislu, a ne na javni način gdje bi sve trebalo biti javno u javnim pitanjima? Hvala vam, gospođo Sophie Erickson. Hvala, predsjedavajući. Hvala, zamjenice generalne direktorice. Govorimo o nekim od apsolutno najmoćnijih svjetskih tehnoloških tvrtki i one moraju platiti stvarnu cijenu za vlastitu električnu energiju kada grade ove ogromne podatkovne centre. One također moraju preuzeti odgovornost za novu proizvodnju električne energije potrebnu za njihovo napajanje, inače riskiramo da kućanstva plate veće račune za električnu energiju, a europska industrija riskira da bude istisnuta s tržišta. Međutim, ne vidim nikakvu inicijativu o tome u radnom programu za sljedeću godinu. Zašto ste već pokrenuli javni poziv za mišljenja ako prepoznajete problem i već prikupljate podatke?

  35. pa, kada ćete vi uvesti obvezujuće zahtjeve kako bi se osiguralo da podatkovni centri preuzmu odgovornost za svoj sve veći potrošak električne energije? Potrebno nam je jasan odgovor ovdje. Tehnološke divove koji brzo rastu ne bi trebali plaćati kućanstva zbog toga što donositelji politika djeluju prekasno. Također želim reći da ne možemo nazvati podatkovni centar održivim ako ljudi koji ga grade rade bez osnovnih prava, ponekad gotovo u uvjetima sličnim ropstvu. Hvala, hvala vam. I na kraju, gospođo Benedetto Scuderi, hvala predsjedniče. Zahvaljujem Komisiji na ovom važnom raspravljanju o podatkovnim centrima. Međutim, gledajući ovu oznaku, čini mi se pomalo nedosljednim govoriti o oznaci održivosti ako, kako smo rekli, kao što su rekli i mnogi kolege, podaci o podatkovnim centrima pokriveni su tajnom. Lokalne zajednice i lokalne uprave moraju znati samo da postoji energetska učinkovitost, ali ne i koliko energije se koristi, koliko vode se troši, niti kakav je stvarni utjecaj na tu zajednicu. Mislim da se na ovome mora razjasniti. Druga stvar, kako će ova oznaka informirati sve one općine, gradove i regije koje trebaju pouzdane informacije kako bi mogle donositi odluke o tome koje podatkovne centre odobriti? I još jedna stvar, čini mi se da smo pomalo zakasnili. Stići do oznake sada, kada postoji na tisuće i tisuće zahtjeva za podatkovne centre, uglavnom američkih, a da se ne postave jasna pravila i kažu da se u Europi ne dopušta klasa G, da se u Europi ne dopušta klasa F, potrebni su nam europski održivi podatkovni centri s jasnim pravilima i oznakom. Ovo mi se čini vrlo, vrlo sporim korakom u usporedbi s ubrzanjem koje imaju velike tehnološke tvrtke. Hvala, hvala, kolega. Za vaš odgovor, molim, uzmite malo vremena, važno je imati kratak odgovor. U redu, bit ću kratka. Hvala vam puno. Prije svega, kako sam rekla na početku, djelujemo sada jer djelujemo

  36. u prosjekcijama imamo da 3 %, između 2,5 % i 3 % električne energije u EU u prosjeku odlazi na podatkovne centre, a sigurno će se to povećati nakon 2030. Zato djelujemo već sada ovim etiketama, našim planom i trenutačnom otvorenom konzultacijom koja se odnosi na sljedeći korak – minimalni standard energetske učinkovitosti. Mislim da je na to upozorio gospodin Casaras. Ohrabrujemo sve da odgovore na tu konzultaciju dionika, koja traje do 12. prosinca. Zatim, početkom sljedeće godine, u prvom polugodištu, biti ćemo spremni iznijeti prijedlog za minimalni standard energetske učinkovitosti za podatkovne centre. Već čujemo da postoji veliki interes, pa smo spremni poduzeti sljedeći korak i iznijeti prijedlog. No danas je riječ o delegiranoj uredbi o etiketi, što je prvi korak. No, kako sam rekao, spremni smo i radimo na tome. Konzultacija s javnošću je u tijeku, analizirat ćemo sve odgovore i sljedeće godine iznijeti prijedlog. I kako vidimo, naravno, sljedećih nekoliko godina od iznimne su važnosti zbog procijenjenih scenarija prema kojima će se broj podatkovnih centara povećati. Stoga je to doista važno, gospodine. Mi se odnosi na članak pet, stavak pet, koji se odnosi na podatke. Kao što sam rekao, sve se temelji na Direktivi o energetskoj učinkovitosti, koju svi poznajemo, a ta Direktiva zahtijeva od Komisije da objavi agregirane podatke. Te podatke objavljujemo na dva načina: javnim nadzornim pločama na kojima dijelimo sažete podatke čim budu spremni, i drugo, podatke dijelimo putem godišnjih izvješća koja pružaju detaljnu analizu prijavljenih podataka. Koliko god je to moguće s našeg, Komisijinog, stajališta i na temelju Direktive o energetskoj učinkovitosti, objavit ćemo agregirane podatke, a onda odlučuju države članice koje će specifične podatke njihovi centri podataka morati objaviti. Radi se dakle o kompromisu: države članice odlučuju o tome, ali mi s Komisijine strane provjeravamo je li države članice pravilno primijenile propise, i ako to nije slučaj, djelujemo. Dakle, postoji obveza, temeljem Direktive o energetskoj učinkovitosti, objavljivanja. Države članice su zadužene za odlučivanje o tome postoje li specifični podaci koji moraju biti objavljeni, ali mi smo s

  37. kontroliranja jesu li se pravila primjenjuju i sam je natpis već povećati transparentnost o održivosti pojedinačnih centara podataka, a kako sam rekao, to je prvi korak i cilj ovog prijedloga hvala hvala hvala što ste ovdje na vašem odgovoru bilo je vrlo zanimljiva tema i vrlo osjetljiva zbog toga imamo tako živu debatu pa jednostavno prelazimo na točku četiri i ispričavam se kolegi Stancanelliju zbog kašnjenja i molim imamo pet minuta za misiju u Indiji od 21. do 25. rujna 2026. dajem riječ Rafaelu Stancanelliju kao voditelju delegacije za kratko izvješće o misiji hvala predsjedniče poštovani kolegice i s velikim zadovoljstvom govorim danas kako bih izvijestio o rezultatima misije našeg Odbora za Novi Delhi koja je provedena od 21. do 25. rujna 2026. i za koju sam imao čast voditi radove najprije bih želio zahvaliti kolegama iz različitih političkih skupina koji su sudjelovali u misiji doprinoseći konstruktivnoj i dubinskoj raspravi s našim indijskim sugovornicima također želim iskreno zahvaliti tajništvu i ITRE odboru, službenicima i prevoditeljima kao i delegaciji Europske unije u Novom Delhiju za izvrsnu organizaciju i dragocjenu potporu tijekom cijelog posjeta misija nam je pružila priliku susresti se s važnim predstavnicima indijskih institucija uključujući ministre odgovorne za znanost i tehnologiju, teške industrije i energiju kao i glavnog znanstvenog savjetnika vlade također smo imali izravne razgovore s predstavnicima Telecom Regulatory Authority of India, Indian Institute of Technology, Europske poslovne federacije u Indiji i Airbusa s ovih susreta proizlazi podatak koji smatram posebno značajnim Indija gleda na Europsku uniju s interesom radi se o tržištu koje se iznimno brzo širi u kojem je već prisutno oko 6000 europskih poduzeća radi se o gospodarskoj prisutnosti

  38. važno koji svjedoči o potencijalu naših odnosa i perspektivama dodatne suradnje, također u svjetlu sporazuma o slobodnoj trgovini koji se upravo formalizira u području energije i sigurnosti opskrbe. Produbili smo prioritet energetske politike Indije i moguće područja suradnje s Europskom unijom. Iz rasprave je izišla vrlo jasna pouka: diverzifikacija izvora je neophodna, a energetski prijelaz ne može zanemariti tri temeljna elementa, odnosno ekonomsku održivost, sigurnost opskrbe i konkurentnost. U ovom kontekstu, tehnološka neutralnost mora biti nezamjenjiv princip. Također smo razgovarali o vodiku, sektoru u kojem Indija ulaže s velikom ambicijom. To je tema koja i dalje izaziva zabrinutost među indijskim industrijskim partnerima. S ministrom teške industrije i čelika razgovarali smo i o perspektivama električne mobilnosti, baterija, recikliranja te pristupa kritičnim sirovinama. Suradnja s Indijom, također u svjetlu zaključenog trgovinskog sporazuma, predstavlja priliku za obje strane. Da bi mogla donijeti stvarne koristi, mora se temeljiti na uvjetima uzajamnosti, ravnopravnosti i zaštite vlastitih proizvodnih kapaciteta. Drugo važno područje rasprave bilo je istraživanje, inovacija i strateške tehnologije. Istaknuto je značajno potencijalno područje suradnje u sektorima poput kvantnih tehnologija, superračunala, poluvodiča, umjetne inteligencije, biotehnologija i svemira. Osobito zanimljiv bio je i razgovor o indijskom pristupu umjetnoj inteligenciji, strategiji koja stavlja inovaciju u središte, predviđa progresivno procjenjivanje rizika i, gdje je moguće, koristi postojeći regulatorni okvir, izbjegavajući pretjerana preventivna ograničenja. Vjerujem da bi i Europa trebala pažljivo promotriti ovaj pristup. Na kraju, susreti s

  39. Europska udruga poduzetnika u Indiji i Airbus omogućili su nam da detaljnije istražimo mogućnosti koje nudi indijsko tržište, kao i perspektive širenja zrakoplovne industrije, uključujući razvoj i korištenje održivih goriva. Na kraju, misija je potvrdila da su mogućnosti suradnje između Europske unije i Indije stvarne i značajne. Da bismo ih iskoristili, potrebno je da Europska unija dugoročno razvije jasnu i pragmatičnu industrijsku viziju i strategiju. Hvala vam na pažnji. Hvala, Raffaele. Sada preuzimam riječ. Hvala, gospodine predsjedniče. Mislim da je ova misija bila dobra misija. Hvala organizaciji Tajništva i političkih skupina. Jasno je da će Europa i Indija u Indiji imati mogućnosti, a i Indija će imati mogućnosti, i to je važno. Također treba zahvaliti indijskim vlastima na njihovoj dobroj volji. Mislim da postoji mnogo mogućnosti u različitim tehnološkim i industrijskim sektorima, posebno u području energije. Međutim, uočili smo i neke barijere, na primjer u području mobilnosti automobila. Mislim da postoje vrlo zaštitničke barijere u Indiji, ne u pogledu mogućnosti ulaska na to tržište u području energije, već smo uočili veću zabrinutost oko klimatske diplomatije i trgovine. Zapazili smo zabrinutost indijskih vlasti oko CBAM-a. One razvijaju sustav trgovanja emisijama sličan našem ETS-u, koji je u početku donekle blaži, ali nas nešto iznenađuje: one stvaraju tržište ugljika za industrije koje emitiraju, ali ne i za svoje energetske izvore. To nas navodi na sumnju da je ovaj sustav trgovanja emisijama ugljika stvoren samo da djeluje protiv CBAM-a, a ne kao pravi cilj ispunjavanja Pariškog sporazuma, posebno članka 6.3 i tržišta ugljika, kao i smanjenja emisija. Hvala.

  40. Hvala. Hvala vam puno, vrlo sam zainteresiran za ovaj položaj, dakle. Zaključujemo ovaj dio i prelazimo na peti dio misije. Za Acer. Sloveniju u Ljubljani, od 21. do 22. rujna 2026., imamo pet minuta za ovaj dio. Dajem riječ Jensu Geieru iz S&D-a kao voditelju delegacije za kratko izvješće o misiji. Hvala, predsjedniče. Dragi kolege, od 21. do 22. rujna Odbor je proveo misiju u Ljubljani kako bi posjetio Acer, Europsku agenciju za suradnju energetskih regulatora. Acer je osnovan 2011. godine kako bi koordinirao rad nacionalnih regulatora na razini Unije. Podržava razvoj mrežnih i tržišnih pravila na razini EU-a, promiče konkurenciju i integraciju tržišta te prati tržište u pogledu zlouporabe. U posljednje vrijeme njegove su zadaće porasle s tranzicijom našeg energetskog sustava. Europski parlament je uvijek bio snažan zagovornik Acera, što je ovu posjetu učinilo izvrsnom prilikom za razmjenu o trenutačnim zakonodavnim radovima i za izravno upoznavanje s time kako Acer promiče daljnju integraciju energetskog tržišta i provodi svoju ulogu nadzora i istraživanja. Tijekom posjeta agencija nam je izvijestila o stanju integracije energetskog tržišta i o nedavnim razvojem koji poboljšavaju njegovo funkcioniranje. Prednosti integracije tržišta, poput veće otpornosti i socioekonomske dobrobiti, već se danas mogu vidjeti. Međutim, preostaju izazovi. Daljnja provedba projekata na razini EU-a i regionalnoj razini ključna je za potpuno iskorištavanje potencijala integracije tržišta, poboljšanje učinkovitosti i performansi tržišta električne energije te podršku zajedničkim ciljevima kao što su pristupačnost energije, ciljevi održivosti i sigurnost opskrbe. Važan cilj misije bio je informirati naš trenutačni i budući zakonodavni rad. U tu svrhu imali smo vrijedne razmjene o paketu o mrežama, prijedlogu za mrežne naknade, nadolazećem paketu o energetskoj sigurnosti. Također smo razgovarali o praćenju ukidanja ruske plinske faze i praćenju vodika od strane Acera. Također smo dobili ažurirane informacije o stanju nadležnosti.

  41. dvije provedbe okvira EU-a za otkrivanje i sprječavanje tržišnoga zlouporabe na veliko, revizija iz 2024. nije samo proširila doseg propisa, već je također dodijelila ASA ovlasti za istraživanje u slučajevima s prekograničnim elementom. Te ovlasti omogućuju ASA-u utvrđivanje relevantnih činjenica o potencijalnim kršenjima ovlasti te učinkovitu potporu provedbenim aktivnostima nacionalnih regulatornih tijela. Zaključno, posjet je pokazao da ulogu ASA-a raste te da je agencija ključna za integrirano, transparentno i pouzdano tržište energije. Vjerujem da bi ovaj Dom trebao nastaviti podržavati ASA, uključujući i resurse koje treba za izvršavanje svoga mandata. Na kraju bih želio zahvaliti ASA-u na uvida u prezentacije i razmjene te tajništvu ETA-e na izvrsnoj organizaciji. Hvala vam, hvala vam vrlo mnogo. A sada prelazimo na misiju u Enisu, u Grčkoj, u Ateni, od 21. do 23. rujna 2026. Oprostite, kolega, imamo pet minuta za ovaj punkt. Dajem riječ Marketi Gregorovoj iz Zelenih kao voditeljici delegacije za kratko izvješće o misiji. Hvala vam. Gospodine predsjedniče i dragi kolege, odbor je proveo misiju u Ateni od 21. do 23. rujna 2026., kako ste već spomenuli, a usredotočili smo se na aktivnosti Unije u području kibernetičke sigurnosti i rad Europske agencije za kibernetičku sigurnost (Enisa). Misija je bila usklađena s našim radom ITRA-e na revizijama CSA2 i NIS2, za koje sam, usput rečeno, izvjestiteljica. Prije nego što prijeđem na naša zapažanja, stvarno bih želio zahvaliti tajništvu ITRA-e na izvrsnoj organizaciji misije. Tijekom plodnih rasprava koje smo imali, razmotrili smo mandat Enise i njezin doprinos provedbi okvira EU-a za kibernetičku sigurnost. Bilo je jasno delegaciji da Enisa pruža stručnost, razvija smjernice i podržava ključnu suradnju između država članica, institucija EU-a i, naravno, šire zajednice za kibernetičku sigurnost. Međutim, Enisa

  42. ima oko 130 zaposlenika u okviru svog plana, NIS2, CRA i Zakon o cyber-solidarnosti dodaju svaki svoje zadatke, CSA2 dodaje još više, a financijski izvještaj Komisije predviđa 118 dodatnih radnih mjesta do 2031. Stoga se ovo definitivno mora riješiti u budućim raspravama. Također je govorio o promjenama i evoluciji u okruženju cyber prijetnji: ransomware, distribuirani napadi uskraćivanja usluge, ranjivosti u opskrbnom lancu i iskorištavanje ranjivosti softvera i dalje stvaraju značajne rizike. Sve veća uporaba umjetne inteligencije dodaje sasvim novu dimenziju. U utorak smo raspravljali o umjetnoj inteligenciji kao alatu za napadače i kao cilju. Tog dana objavljena je ENISA-ina procjena krajolika prijetnji za 2026.; izvještava o malveru napisanom uz pomoć umjetne inteligencije koji je aktivno u uporabi te o upadu uz pomoć umjetne inteligencije koji je u roku od osam minuta dobio administratorska prava u okruženju oblaka. ENISA-in dokument iz srpnja donosi podatke za jednu organizaciju: otkriveno je oko 80 ranjivosti u prvom tromjesečju 2025. i oko 500 u prvom tromjesečju 2026., a uporabom naprednih alata sada se otkriva oko 500 ranjivosti dnevno od kolovoza. Komisija sada može koristiti svoja ovlaštenja prema Zakonu o umjetnoj inteligenciji kako bi procijenila modele opće namjene umjetne inteligencije s sistemskim rizikom, no Unija nema osoblja koje bi moglo provesti takvu procjenu — znanstveni panel samo daje savjete. Akcijski plan od 7. srpnja dodjeljuje ENISI pet od devet ključnih aktivnosti, ali nijedna od njih nije pravni zadatak. ENISIN radni program nema zasebnu proračunsku liniju za umjetnu inteligenciju i nadam se da ćemo to ispraviti u dokumentu CSA2. Ova misija mi je potvrdila nekoliko istina: cyber-sigurnost doživljava monumentalnu promjenu upravo sada i ta promjena zahtijeva da financiramo i razvijemo opseg i zadatke ENISE. Isto tako, CSA2 je pravo mjesto za to učiniti upravo sada, te se nadam da će moji kolege nakon ove misije isto tako shvatiti. Hvala, da budemo svjesniji. Hvala vam puno, a sada prelazimo na točku sedam, na izmjenu Uredbe o kritičnim sirovinama.

  43. pred odborom je prva trilog na ciljanog revidiranja Zakona o kritičnim sirovinama održana pod irskom predsjedavanjima, uz sudjelovanje veleposlanice Kate Moran u ime izvršnog potpredsjedništva Vijeća koje predstavlja Komisiju, te gosp. Chahim, koji vodi parlamentarni tim za pregovore i izvjestitelj, pozdravio je konstruktivan pristup Vijeća i istaknuo da se razlike u ciljanim amandmanima čine relativno ograničenima, omogućavajući značajan napredak na tehničkoj razini. Naglasio je da se dokument sastoji od dva stupa: ciljani amandmani i osnivanje Europskog centra za kritične sirovine. Parlament želi postići dogovor o cjelokupnoj reviziji, uključujući ciljane amandmane i EU CRM centar, do kraja godine, bez daljnjih odgoda opravdanih za CRM centar. Parlament je ponovio svoju podršku za samostalnu decentraliziranu agenciju, smatrajući da je to najprikladnija struktura za osiguranje operativne stabilnosti, financiranja i demokratske odgovornosti, posebno za aktivnosti na tržištu i intervencije. Izvjestitelj je također istaknuo predloženu upravljačku strukturu, hitni upravni odbor, uključivanje dionika te ukazao na namjeravano posvećeno dvostruko milijardno fond za kritične sirovine. Vijeće je potvrdilo svoje zalaganje za reviziju, ali je istaknulo da još uvijek treba razviti svoj mandat za CRM centar. Zatražilo je detaljniju procjenu troškova i koristi te mogućih aranžmana upravljanja i zatražilo od Komisije da što prije dostavi dodatne informacije. Komisija je pozdravila brzi početak pregovora i istaknula važnost održavanja fleksibilnosti, izbjegavanja dodatnih administrativnih opterećenja te osiguranja učinkovitih alata za diverzifikaciju i odgovor na krize u vezi s CRM centrom. Izrazila je spremnost za rad na rješenju uz poštovanje institucionalnih kompetencija i nadolazećih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru. Sljedeći koraci uključuju potvrđene tehničke sastanke 11., 18. i 20. studenoga, te sljedeću političku trilog.

  44. planirano za 9. prosinca, to je sve. Još jedno pitanje, pa možemo prijeći na točku osam: razmjena mišljenja s Marcoom Mishmashom, predsjednikom 2026., Alejandrom Turiaga Gandini, predsjednicom 2027. te dr. Verenom Weber, direktoricom Agencije za podršku Europskom odboru za regulatora elektroničkih komunikacija (BEREC) — još jedna vrlo osjetljiva tema. Hvala vam, dobrodošli, i želim pozdraviti ove važne goste. Hvala vam što ste prihvatili naš poziv. Imamo otprilike jedan sat za ovaj godišnji razmjena mišljenja. Nakon uvoda naših gostiju započinjemo prvim krugom koordinatora ili njihovih predstavnika, dvije minute svaki, a zatim prelazimo na krug pitanja od po jedne minute. Pozivam sve članove koji žele govoriti da stave svoje natpisne pločice kao i obično, ovisno o vremenu. Dopustit ću članovima koji žele postaviti dodatno pitanje da to učine. Želio bih podsjetiti sve, uključujući i naše goste, da se pridržavaju dodijeljenog vremena. Sada dajem riječ g. Mishmasu, zatim gđi Turiaga Gandini i dr. Weber za njihove izjave od po sedam minuta. Hvala, g. predsjedniče. Dakle, sljedeća stranica. Dopustite mi da ukratko prođem današnji dnevni red. Najprije nekoliko riječi o BERECu i Uredu BERECa. Zatim će Alejandra, naša buduća predsjednica, predstaviti rad BERECa u 2027. Nakon toga će Verena Weber, direktorica Ureda BERECa, i ja predstaviti našu procjenu DNK. Sljedeća stranica, molim. BEREC i Ured BERECa. Sljedeća stranica. Zašto je BEREC tako važan? Naš rad usmjeren je na to da digitalno jedinstveno tržište funkcionira u praksi i osigurava da europska pravila prevedu u stvarne koristi za krajnje korisnike i poduzeća. To znači pristupačnu povezanost, održavanje troškova poziva i SMS-ova unutar EU kao kod kuće, izbor i pošteno postupanje, otvoren pristup internetu i jaka prava potrošača. To znači pouzdane moderne mreže koje podržavaju uvođenje vlakana, glatki prijelaz s bakra i, konačno, sigurni digitalni prostor.

  45. infrastrukture s mrežama otpornima i novim tehnologijama, upravo tako Barack djeluje u korist europskih građana i poduzeća. Ali to se ne događa samo od sebe: za to su potrebna neovisna regulatorna stručnost, snažna suradnja između nacionalnih regulatora i dosljedne regulatorne prakse diljem Europe. Zato djelujemo u dvostupanjskoj strukturi. Tako Barack, kako je rekao naš predsjednik, pruža neovisnu regulatornu stručnost, a ured Baracka, koji je agencija EU-a, pruža profesionalnu i administrativnu potporu Baracku kao i kontinuitet u radu. Zajedno osiguravamo da regulaciju pretvorimo u bolju povezanost i svakodnevne koristi za europske građane. Sljedeća stranica, molim. Dakle, rad Baracka 2027. Alejandra, molim. Hvala vam puno. Hvala vam što ste svi došli ovdje. Govorit ću o nekim temama, nekim idejama o tome kako i što će biti naš izravni rad 2027. Sljedeća stranica, molim. Digitalni sektor ključan je za konkurentnost, inovaciju, sigurnost i digitalni suverenitet Europe, kao i za jedinstveno tržište. za dobrobit naših građana, objedinjujući znanje i iskustvo stotina stručnjaka, Barack pridonosi razumijevanju kako se digitalno tržište razvija i kako se tehnologije također razvijaju. Identificiramo elemente, nove izazove i mjere koje bi se mogle usvojiti u okviru politika temeljenih na koristima. Barack, kao što znate, zadužen je biti savjetodavna skupina za europske institucije, pa smo zato ovdje i spremni pomoći vam. Dopustite mi da istaknem neke od područja u kojima će rad Baracka 2027. godine biti posebno relevantan za prioritete i zakonodavne aktivnosti ovog odbora. Prvo, Barack je analizirao i izložio svoj prijedlog za Zakon o digitalnim mrežama, što će kasnije biti prikazano od strane predsjednika Baracka. Drugo, imamo Digitalni omnibusa.

  46. Akt o digitalnoj kondiciji, digitalni pregled kondicije koji pruža mogućnost ispitivanja kako različiti elementi EU digitalnog pravilnika međusobno djeluju, identificiranja dupliciranja, uklanjanja i smanjenja birokracije te pojednostavljivanja pravila. Barrack podržava cilj dosljednosti i harmonizacije propisa kako bi se osigurala regulatorna koherentnost i olakšalo poštivanje propisa. Barrack može, između ostalog, podržati analizu dosljednosti unutar digitalnog pravilnika, primjerice u pogledu definicija i upravljanja. To su vrlo važne teme koje provjeravamo u digitalnom pregledu kondicije, digitalnom omnibusu te također u DNA-i. Također je vrijedno napomenuti, kao što savršeno znate, da se rasprave o Digitalnom mrežnom aktu i digitalnom omnibusu odvijaju paralelno. U tom smislu moram istaknuti da je Barrack dao doprinos o klauzulama o prebacivanju i prenosivosti u oblaku. Stoga tražimo da digitalni omnibus službeno prizna ulogu Barracka u koordiniranju i podršci nacionalnim vlastima u provedbi ta dva elementa, odnosno prebacivanja i klauzula o dostupnosti koje su trenutno propisane u Zakonu o podacima te bi trebale biti uključene i u digitalni omnibus. Osim toga, Barrack trenutno doprinosi Komisijinoj procjeni propisa o roamingu i cross-border komunikaciji unutar EU-a. Oba pregleda trebaju biti gotova do lipnja 2027. To je prilika za ispitivanje kako ti propisi funkcioniraju u praksi i treba li ih ažurirati. Barrack će pružiti svoje tehničko znanje kako bi obavijestio Komisijinu procjenu te buduće političke odluke. Konačno, još jedna važna sektorska regulativa i sektorski dokument je Akt o kibernetskoj sigurnosti 2. Barrack podržava cilj jačanja sigurnosti i otpornosti digitalne infrastrukture Europe. Mjere kibernetičke sigurnosti izravno utječu na elektroničke komunikacijske mreže i usluge, uključujući postavljanje mreža, izbor dobavljača, ulaganja i operativnu otpornost. Stoga je važno da okvir postigne odgovarajuću ravnotežu.

  47. između potrebe sigurnosnih ciljeva i uvjeta pod kojima će se mreže i operateri, posebno, ova mjera trebala bi biti proporcionalna i temeljena na procjeni rizika, uzeti u obzir industrijske realnosti i izbjeći stvaranje nepotrebnih ovisnosti o ograničenom broju dobavljača. Molim, prijeđite na sljedeću stranicu. Sada ću ukratko istaknuti nekoliko tema koje će Barack obraditi sljedeće godine. Barack prati razvoj digitalnog tržišta povezanosti, uključujući sve razvojne trendove u tom području. Primjer su komunikacije putem satelita. Godine 2027. Barack će istražiti regulatorne i usklađivačke izazove povezane s povezanošću putem satelita, posebno u vezi s uslugama izravne komunikacije s uređajima, koje su vrlo važne ne samo za pristup područjima bez pokrivenosti optičkim vlaknima, već i u hitnim slučajevima. Istodobno, širenje ovakvih usluga postavlja regulatorna pitanja kao što su uvjeti za odobrenje, upravljanje spektrom, konkurencija, otpornost i integracija satelitskih i zemaljskih mreža. Rad Baracka pomoći će rasvijetliti ova pitanja. Drugo, Barack će pokrenuti široku raspravu o jedinstvenom tržištu za elektroničke komunikacije putem razmjene s dionicima i institucijama. Istražit ćemo što bi jedinstveno tržište u praksi trebalo omogućiti, postoji li nezadovoljena potražnja za paneuropskim uslugama te koji poticaji i prepreke utječu na njihovo pružanje. I na kraju, stranica osam, molim. Za krajnje korisnike, dobrobit krajnjih korisnika je prioritet za Baracka 2027. godine. Barack će provesti sveobuhvatan pregled funkcioniranja sektorskih prava krajnjih korisnika, uzimajući u obzir sve procjene tržišta i tehničke i tehnološke razvojne trendove. Barack je također svjestan rastućih zabrinutosti vezanih uz prijevarne aktivnosti na internetu. Nastavit ćemo rad na ovom području okupljajući javne vlasti, institucije, dionike i pružatelje usluga kako bismo identificirali i dijelili dobre prakse.

  48. dijeliti s praksama za suzbijanje prijevarnih aktivnosti vezanih uz gumb i naravno nadzirati postupno ukidanje zastarjelih tehnologija poput 2G i 3G. Ovi prijelazi će omogućiti učinkovitije mreže, ali ih je potrebno pažljivo upravljati. Proces bi trebao biti prilagođen novim korisnicima i uključivati odgovarajuće podržane usluge. Kontinuitet usluga trebao bi uzeti u obzir da korisnici još uvijek mogu ovisiti o zastarjelim tehnologijama, a u slučaju da se pojave nove komunikacijske potrebe, one ne bi smjele biti narušene. Ukratko, mogu podržati ovaj odbor na nekoliko komplementarnih načina: doprinoseći tehničkim dokazima za pregled zakonodavstva, pomažući unaprijediti usklađenost unutar digitalnog okvira EU-a te identificirajući nove izazove u području povezanosti i digitalnih tržišta. Hvala vam puno. Hvala, Alejandra, sljedeća slika, molim. Europski kodeks o elektroničkim komunikacijama je važan propis za regulaciju tržišta elektroničkih komunikacija već gotovo deset godina. U međuvremenu su se digitalne mreže i cijeli ekosustav razvili, a svi ste svjesni da je Komisija početkom ove godine predložila novi Zakon o digitalnim mrežama. U sljedećim nekoliko slajdova podijelit ću stavove Baraka o predloženom zakonodavstvu. Sljedeća slika, molim. Jedinstveno tržište je zajednički cilj, ali harmonizacija nije sama sebi svrha. Ona bi trebala smanjiti nepotrebnu fragmentaciju uz očuvanje učinkovitoga provođenja propisa tamo gdje se pružaju usluge i gdje su korisnici pogođeni. Barak je izrazio zabrinutost zbog modela jedinstvenog propusnica koji koncentrira provođenje propisa u regulatornoj tijelu države članice u kojoj je usluga prijavljena, pa regulatorna tijela moraju zadržati mogućnost djelovanja. Sljedeća slika. Prema Baraku, dobro funkcionirajuće digitalno jedinstveno tržište znači jaču konkurenciju, više ulaganja i opipljive koristi za europske potrošače i poduzeća. Prijelaz s bakrene na optičku vlaknastu infrastrukturu ne smije naštetiti krajnjim korisnicima. Korisnici trebaju zaštitu i nacionalnu fleksibilnost. Okvir za otvoreni internet važno je europsko postignuće, a sada ga moramo osigurati.

  49. jasnoću u pogledu njegove primjene na nove usluge i tehnologije, sljedeći slajd, molim. Također, konkurencija i ulaganje ne bi se smjeli prikazivati kao suprotstavljeni ciljevi. Gospodin Barack smatra da učinkovita konkurencija predstavlja ključni pokretač ulaganja, inovacija i blagostanja potrošača u fiksnim mrežama. Okvir mora zadržati sposobnost rješavanja uskih grla u spektru. Gospodin Barack je izrazio zabrinutost zbog neograničenih licenci i automatskog obnavljanja, sljedeći slajd, molim. Zaključno, Barroso podržava ambiciju DNK-a i spremno je pomoći Parlamentu i Vijeću. Tražimo proporcionalnu i dokazima utemeljenu reformu, prave koristi jedinstvenog tržišta, snažnu zaštitu krajnjih korisnika, kontinuiranu konkurenciju te neovisne regulatorne tijela s resursima potrebnima za ispunjavanje njihovih zadaća. DNK bi trebao poštovati neovisnost nacionalnih regulatornih tijela, a svaka nova zadaća trebala bi biti popraćena odgovarajućim resursima. Sada ću ustupiti riječ direktorici Ureda Barrosa Vereni, hvala. I sada prelazimo na naš posljednji slajd, dakle ovaj slajd zapravo vraća nas na početak naše prezentacije. Uloga Barrosa i Ureda jest osigurati buduću povezanost za sve europske građane i za sva europska poduzeća, s obzirom na to da je povezanost zapravo esencijalna platforma koju nam je potrebna za digitalni svijet u kojem živimo, za AI sustave itd. Međutim, kako bismo to mogli učiniti, moramo imati održiv proračun za Barrosa i Ured Barrosa kako bismo mogli učinkovito ispunjavati svoje zadaće. Trenutno se suočavamo s izazovom da imamo disproporcionalno mali proračun u usporedbi s drugim agencijama slične veličine. Sada smo u trenutku kada trenutni proračun više ne financira naše osnovne ovlasti te ne možemo nastaviti istezati ograničene resurse kako bismo održali osnovne operativne kapacitete. Želio bih se također zahvaliti svima vama i Parlamentu na podršci za proračun 2027. u kojem predlažete blagi porast za mnogo potrebne aktivnosti na području fizičke sigurnosti i cyber sigurnosti Ureda. Kako bismo mogli riješiti ovaj problem?

  50. Izazov koji predstavlja DNA zapravo je jedinstvena i prilika da se proračun Ureda za europsku regulatornu agenciju za elektroničke komunikacije (BEREC) stavi na stabilniju osnovu, naravno u vezi s idućim Višegodišnjim financijskim okvirom (MFF). Zato je jedan dio DNA također vrlo važan: to je Zakonska financijska i digitalna izjava. Ono što snažno predlažemo jest izmijeniti ovaj trenutni nacrt Zakonske financijske i digitalne izjave kako bi se osigurala odgovarajuća sredstva za naslove jedan, dva i tri, financirana općom EU subvencijom umjesto strukturom financiranja putem naknada koja stvara veliku nesigurnost. Stoga vas, s obzirom da smo od Parlamenta saznali da ovaj odbor, ITRA odbor, može zatražiti od Odbora za proračun da iznese mišljenje o Zakonskoj financijskoj i digitalnoj izjavi, vrlo cijenimo ako biste mogli zatražiti od svog kolege da izradi takvo mišljenje, jer to još nije učinjeno, s obzirom da je ukupna veličina proračuna prilično mala. Tipično, Odbor za proračun bavi se samo dokumentima iznad 100 milijuna eura, a mi imamo problem što je ukupni dokument samo 20 milijuna eura. Ali vaša pomoć bi bila vrlo cijenjena. I da zaključim, da budem vrlo jasan, povećanje ove subvencije nije o ogromnom institucionalnom rastu, već zapravo o mogućnosti izvršavanja odredbi DNA na učinkovit način jednom kada ih usvoje suzakonodavna tijela. Želimo da ozbiljno shvatite naš mandat i da stvari pokrenete. Hvala vam vrlo mnogo. Hvala. [Uzima nešto što je gotovo, vraća se predsjedniku.] Hvala, hvala vam. Sada prelazimo na sljedeću kolegicu i u ime EPP-a, gospođica Pilar de Castillo.

  51. i ovdje u ovom odboru također. Naše prioriteti moraju biti osiguravanje okvira upravljanja koji će biti istovremeno učinkovit i neovisan. S tim u vezi, prijedlog Komisije uvodi promjene u postojećem institucionalnom okviru, posebno, kao što znate, stvaranjem Ureda za digitalne mreže, ODN-a, s proširenim ovlastima. Mislim da bismo trebali pristupiti ovoj reformi, ovom konkretnom pitanju, uzimajući u obzir pojednostavljenje. Novi okvir upravljanja mora izbjeći institucionalna dupliciranja. U tom smislu, potrebna nam je jasna podjela odgovornosti: ARCEP zadržava svoju ulogu savjetovanja i koordinacije u regulaciji, dok ODN pruža potrebnu operativnu i administrativnu podršku. Ipak, dopustite mi da se usredotočim na jedno specifično pitanje koje se razlikuje od onoga što sam dosad komentirao, ali o kojem nije bilo previše rasprave na ovu temu. Još jedna specifična tema, kao što sam rekao, o kojoj bih želio čuti vaše mišljenje jest ona o brojevima u odredbama Zakona o digitalnim mrežama. Kao što znate, članak 46. propisuje europsku strategiju numeriranja. Članci 46. Komisijina regulatorna prijedloga predlaže strategiju numeriranja EU-a, plan numeriranja EU-a uz savjetovanje s Barackom i uz podršku ODN-a. Kontinuitet je također osiguran člankom 50. koji sadrži različite odredbe o ovoj konkretnoj točki. Zaista bih želio čuti vaše mišljenje: mislim, što mislite o tome, jer je ovo područje koje zapravo nije bilo previše raspravljano u prethodnim raspravama, znate. Hvala vam puno, hvala, kolega. A sada riječ ima g. Matthias Ecke. Hvala, gospodine predsjedniče. Hvala vam, gospodine predsjedniče. Hvala Baracku, Marco Mischmaschu, Alexandri Gandini i Vereni Weber što ste ovdje danas. Vrlo cijenim ovaj razgovor o DNA-u i svim drugim temama koje ste spomenuli. Vrlo je dobro što imamo ovaj razgovor danas u ITRE-u jer se odnosi na DNA, ali, naravno, ide i dalje od toga. Želio bih istaknuti nekoliko ideja o tome kamo tržište elektroničkih komunikacija ide i što to znači za vaš rad, jer s jedne strane

  52. prelazimo na kopnenoj razini u svijet vlakana gdje se tržišna struktura mijenja, a naslijeđena infrastruktura postaje sve manje važna, s prekidom uporabe bakrenih kabela imamo čak i regulatorne poticaje za to. Svijet vlakana poboljšat će kvalitetu za krajnje korisnike fiksne mreže, a DNSA također može potaknuti ovaj razvoj. S druge strane, u mobilnom svijetu imamo izravnu povezanost satelita s uređajima koju ste spomenuli, satelit kao izazov u narednim godinama više nije buduća scenarija i dolazi s određenom tržišnom strukturom. Znamo da Starlink brzo napreduje u Europi i sklapa partnerstva s glavnim mobilnim operatorima diljem Unije, a u isto vrijeme rade i s proizvođačima hardvera kako bi obični telefoni mogli izravno povezivati s uslugama satelita. Tako će sve više postajati dio lanaca vrijednosti. Stoga, s vaše perspektive, kada vidimo ove masivne promjene u narednim godinama, koje se izazove javljaju za nacionalne regulatorne tijela i postoje li mogućnosti za jaču europsku provedbu koju bismo mogli više iskoristiti u okviru jedinstvenog tržišta? Naime, jedinstveno tržište, svi znamo, svodi se na to što je njegova stvarna uporaba, a ne samo apstraktan pojam. Drugo pitanje bilo bi kako procjenjujete važnost kriterija suvereniteta koji bi se trebali uzeti u obzir? O tome sada raspravljamo posebno u vezi sa satelitskim komunikacijama, ali mislim da to može ići i dalje – može se primijeniti u mnogim područjima poput dodjele spektra i veleprodajnog pristupa i tako dalje. Kako vi to vidite? Jer ovo je promjenjivo okruženje u kojem se komunikacije razvijaju, a nacionalna regulatorna tijela su ona koja na to gledaju iz perspektive korisnika, što smatram vrlo vrijednim uvidom. Hvala vam, hvala vam trenutno što nemamo drugih koordinatora, Angelico, ako želite, mogu vam prepustiti riječ sada, pa bismo Barrak mogli dati odgovore zajedno. Hvala.

  53. Govornik 3de

    Naravno, rado prihvaćam ovu ponudu i želio bih se pridružiti dvama prethodnim govornicima.

  54. Govornik 3en

    želim se pridružiti svojim kolegama koji su već dobili riječ

  55. Govornik 3de

    Hvala vam puno što ste danas ovdje u trojci – divno je vidjeti kako odlazeće i dolazeće osobe rade zajedno ovdje u Komisiji; to daje nadu da će se rad nastaviti vrlo učinkovito. Hvala. Imam dva vrlo konkretna pitanja. Prvo je nešto što me već mjesecima brine, baš kao i našeg predsjednika, jer smo radili na Zakonu o svemiru. Konektivnost je apsolutno ključna, kao što ste i sami spomenuli satelitsku konektivnost. Zanimalo bi me jeste li se i vi bavili Zakonom o svemiru, što mislite o njemu. Radi se ne samo o operatorima satelita; doseg je vrlo širok – obuhvaća i one koji uglavnom koriste podatke iz svemira, pružatelje usluga koji ulaze u doseg Zakona o svemiru i dio su ove velike infrastrukture. Jeste li se vi bavili time i kako gledate na ovaj prijedlog, pogotovo zato što od država članica čujemo mnogo kritika? Drugo pitanje mislim da je također važno: ovdje u Europskom parlamentu, u okviru različitih dosjea, raspravljamo o temi „Proizvedeno u Europi“ i „Proizvedeno s Europom“. To se posebno odnosi na digitalnu infrastrukturu. Naše pitanje je: koliko smo već samostalni, koliko suvereni? Koliko bi trebali biti samostalni, koliko suvereni? Također me zanima vaša procjena. Uostalom, vi ste, tako reći, naše savjetodavno tijelo. Ima li vaše mišljenje o tome i u kojem smjeru se ovo kreće? Hvala vam puno.

  56. Govornik 3en

    Hvala, Angelica, na pitanju. Govor je u vaše ime. Hvala, g. predsjedniče, na govoru. Dakle, prvo dvije pitanja od Pilar de Castillo. Prvo se odnosilo na DNK i upravljanje: kako, recimo, predloženi model upravljanja može utjecati na našu neovisnost? Zapravo, prvo se odnosilo na predloženi model upravljanja od strane DNK, a drugo na promjene predložene u repertoaru. Predložene promjene u upravljanju uključuju rekonfiguraciju upravljačkog odbora ODN-a i promjene u mehanizmima donošenja odluka unutar strukture upravljanja Europske komisije. I zapravo se ne slažemo s ovim prijedlogom jer naš institucionalni model je građena je na jednakovitoj sudjelovanju neovisnih nacionalnih regulatora, kolektivnom stručnom znanju i donošenju odluka odozdo prema gore. Mijenjanje sastava upravljačkog odbora ili slabljenje osiguranja glasovanja moglo bi ugroziti ovaj balans i stvoriti rizik za neovisnost regulacije. Ono što zapravo predlažemo jest očuvanje jednakovite sudjelovanosti ARN-a, zadržavanje neovisnog karaktera donošenja odluka od strane Baracka te zadržavanje predloženih osiguranja glasovanja dvotrećinskom većinom za relevantna tijela. Također, nove odgovornosti, kako je naveo i direktor ureda Baracka, moraju biti popraćene odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima. To je zapravo naše stajalište o upravljanju, posebno u pogledu numeriranja. Komisija predlaže novu strategiju i plan numeriranja Unije, dodatnu harmonizaciju upravljanja numeriranjem te strožije uvjete za dodjelu i korištenje resursa numeriranja. Barack smatra da bi ovaj centralizirani okvir uveo nepotrebnu administrativnu složenost bez jasnog dokaza o dodanoj vrijednosti. To bi također moglo ograničiti fleksibilnost ARN-ova u upravljanju rijetkim resursima numeriranja, odgovaranju na nacionalne tržišne uvjete te suočavanju s novonastalim rizicima prijevare. Naše je stoga prijedlog da se odbaci predložena strategija i plan numeriranja Unije.

  57. ovo su članci 46. i 47. koji omogućavaju Komisiji za regulatorna tijela (NRI) diskreciju pri dodjeli prava na numeraciju, posebno poduzećima koja nisu pružatelji elektroničkih komunikacija, te zadržavaju fleksibilnost u postavljanju uvjeta za prava na numeraciju, uključujući mjere zaštite potrošača i sprječavanja prijevare, te osiguravaju učinkovitu međunarodnu suradnju i provedbu bez nepotrebnih centraliziranih postupaka. Posljednje, osiguravaju očuvanje nacionalnih ovlasti za borbu protiv prijevare i zlouporabe, uključujući mogućnost zadržavanja viših razina zaštite. Hvala vam. Hvala vam, hvala vam još jednom. Pitanja će se odnositi na gašenje, odnosno postupak gašenja koji je uključen u prijedlog Direktive o nacionalnim regulatorima (DNA). To je prilično izazovan postupak. Vidimo ga u Barceloni kao nešto što se mora pažljivo analizirati. Naravno, mi smo za promicanje ovog postupka gašenja, odnosno migracije s bakrenih na optičke kabelske mreže, kao što smo to učinili u Španjolskoj, znate, kao jedina zemlja koja je dovršila ovaj postupak gašenja. S gledišta Barcelone, analizirali smo postupak uključen u DNA, ističući potrebu za većom fleksibilnošću. Postoje dijelovi u različitim državama članicama gdje optička mreža ne bi stigla, pa će biti nemoguće pokriti određena područja. Prije svega, potrebna su državna potpora u nekim slučajevima kako bi se došlo do udaljenih područja, što je vrlo važno za Barcelonu, jer je dobrobit korisnika, kako sam rekao, u središtu našeg interesa. Također bi značilo i satelitsku vezu, kao što ste spomenuli, koja je zasad jedna od najvažnijih tehnologija koja može dosegnuti područja koja komercijalno nisu pokrivena. To su dvije stvari koje treba uzeti u obzir: državna potpora i fiksni bežični pristup, koji je još jedna tehnologija koja se može koristiti za pristup tim udaljenim područjima. Također nam je potrebna transparentnost za krajnje korisnike u postupku gašenja bakrene mreže, a u ovom pogledu imamo primjer Španjolske. Bili smo vrlo transparentni prema svim dionicima i krajnjim korisnicima kako bi razumjeli koji su bili koraci.

  58. na našoj je web stranici objavljeno sve lokalne promjene koje će biti provedene, a do sada bi svi alternativni operateri točno znali kada će biti vrijeme za gašenje bakrene mreže. Dakle, to su dvije ključne ideje koje uključuje mišljenje Baraka: prvo, fleksibilnost, i drugo, transparentnost za sve dionike, uključujući i krajnje korisnike u lancu vrijednosti. To je jedna stvar u vezi s time. Spomenuli ste da biste voljeli čuti i o razvoju satelitskih usluga. Mi uvelike radimo na satelitskim tehnologijama jer su, kako sam rekao, važne za pristup udaljenim područjima, ali kao što ste i vi spomenuli, raste broj sporazuma između lokalnih mobilnih operatera i satelitskih usluga. Naravno, pratit ćemo te sporazume s ciljem očuvanja konkurencije, koja je osnovni princip koji moramo sačuvati. Drago nam je zbog prijedloga otvaranja spektra, odnosno satelitskog frekvencijskog pojasa, kako bismo uključili europske pružatelje satelitskih usluga. Kao što znate, radi se o 2G pojasu koji će biti otvoren, a koji je povezan s izravnim uređajima, posebnom uslugom koja je do sada korištena u vrlo važnim slučajevima. Tako je u Španjolskoj prošlog ljeta bilo požara, a prije dvije godine i poplava "DANA", a na taj su način sporazumi između operatera i satelitskih usluga dobro funkcionirali. Kako ste i vi spomenuli, mi radimo na tome i također ćemo pratiti te sporazume kako bismo održali konkurenciju i kako bismo zaštitili europske operatere od operatera iz cijeloga svijeta. Hvala vam vrlo mnogo. Imamo još malo vremena, pa ću ustupiti riječ Komisiji, ali budući da imam članicu Tajništva koja ima vrlo – oh, Eriko, molim. Da, za sljedeće pitanje: želio bih znati hoće li moja pitanja o Space Actu i pitanjima "Made in Europe" biti odgovorena.

  59. u redu, u redu. Hvala. Hvala vam puno za pitanja. Prvo, ono što je stvoreno u Europi, stvoreno je za Europu, kritični dobavljači, pa smo u Baraku svjesni da su moderna telekomunikacijska mreža osnova za cijelo poslovno okruženje i s tog gledišta ona mora raditi 24 sata dnevno, mora biti pouzdana, mora biti otporna na sve potencijalne utjecaje izvana, a upravo zbog toga mora biti izgrađena od opreme koja je, recimo, pouzdana, a pouzdani opskrbni lanci moraju biti održavani. S tog gledišta rizik mora biti što je moguće manji. Svjesni smo da se ništa ne može učiniti samo unutar Europe, već da to postaje globalno pitanje. Vrlo je važno da svi elementi u modernim mrežama, odnosno u europskim mrežama, budu, recimo, izgrađeni od opskrbnih lanaca s što nižim rizikom. Stoga smo mi za to. Ali ono što je također važno jest da visoko rizični dobavljači budu uklonjeni s tržišta. Međutim, važno je da se to učini na odgovarajući način kako ne bi došlo do neželjenih tržišnih učinaka. To znači da već uložena ulaganja moraju biti očuvana, odnosno da se to mora odvijati u skladu s rokovima amortizacije, kako bi tržišni učinci bili što manji. Ako smijem dodati nešto u vezi s onim što je gospođica Nibler upitala, mi smo na kraju važne rasprave o svemirskom zakonu i povezanosti s jedne strane, te sigurnosti temeljenoj na pouzdanosti s druge strane. Sljedeća tema je pitanje Anisi o stanju unije u području cyber sigurnosti i kako su ona i cyber povezani. Naime, postoji nešto što je okosnica za naš svemirski zakon, a ne samo za to. Mnogo smo raspravljali o proizvodnji i autonomiji za Europu, ali nećemo postići cilj da budemo jaki i samodostatni ako nemamo povezanost i cyber sigurnost kao područje. Stoga bi za nas moglo biti zanimljivo povezati ta dva pitanja, vi i drugi kolega, odnosno dvije agencije, Barak i također cyber.

  60. sigurnost, jer smo morali trebali razumjeti kako bismo mogli nastaviti s našim svemirskim djelovanjem na ovu temu, stoga hvala, Angelica. Zamolio sam gospodina Mishmashe da se ponovno usredotoči na to i na to ćemo se vratiti u pravo vrijeme, u drugoj prilici. Ali kako sam rekao, želio bih izgovoriti na pogrešan način. Dajemo riječ Przemysławu Kordasiewiczu iz Digiconnecta, Europskoj komisiji. Hvala, gospođo predsjednice. Moje je ime bilo vrlo ispravno izgovoreno. Dragi dame i gospodo, poštovani članovi Europskog parlamenta i dragi predstavnici Ureda Europske unije za svemirski program (EUSPA) i ureda EUSPA, Europska komisija usko surađuje s uredom EUSPA. Podržavamo njegove svakodnevne aktivnosti te doprinosimo radu na sadržaju. Prepoznajemo sektorsko iskustvo i stručnost EUSPA-a. Europska komisija predložila je značajno ojačati ured EUSPA-a, istovremeno održavajući njegovu neovisnost, a posebno neovisnost od Europske komisije. U prijedlogu za propis o upravljanju svemirskim prostorom (DSA), Europska komisija predložila je dodjeljivanje novih odgovornosti uredu EUSPA-a tamo gdje bi njegov rad na razini EU imao najveću korist za jedinstveno europsko tržište, poput odobrenja, spektra, pripremljenosti, otpornosti i satelitskih komunikacija. Također smo predložili pojednostavljenja i izbjegavanje dupliciranja, kako između radova nacionalnih regulatornih tijela (NRA) na nacionalnoj razini tako i s ODN-om. Ipak, od ključne je važnosti osigurati da ured EUSPA ima dovoljno sredstava za ispunjavanje svih tih zadaća. To se jednako odnosi na rad na DSA-u kao i na bilo koju drugu budžetsku raspravu koja je trenutno u tijeku između colegislativa, a konačna odluka ostaje u rukama ove kuće, odnosno Europskog parlamenta i Vijeća. Mnogo vam hvala. Mnogo vam hvala. I želio sam vam se zahvaliti na vašoj nazočnosti, kao i na činjenici da ste svi ovdje.

  61. zajedno i to je dobar znak za nas hvala vam puno imat ćemo mnogo stvari koje moramo bolje razumjeti i također riješiti vezano uz MFF i Fond za konkurentnost zbog pitanja kako podržati europsku agenciju hvala vam puno i mi imamo ovaj dio pa bih želio zahvaliti na vašem prisustvu hvala hvala hvala hvala hvala vam puno

  62. bok bok

  63. hvala, tako da možemo prijeći na sljedeću točku - prezentaciju izvješća o stanju cyber sigurnosti u Uniji od strane Europske agencije za cyber sigurnost ENISA. Radi se o vrlo osjetljivoj temi koja sada obuhvaća cijelu Europu. Stoga bih želio pozdraviti gospodina Johana Lepassara, izvršnog direktora ENISA-e, te mu zahvaliti što je prihvatio naš poziv i što će nam prezentirati izvješće o stanju cyber sigurnosti u Uniji. Za ovaj razgovor imamo otprilike 45 minuta. Nakon uvoda započinjemo prvu rundu pitanja koordinatora i njihovih predstavnika, a zatim će biti dana riječ autoru za odgovore, ukoliko vrijeme dozvoli nastavit ćemo s prikupljanjem pitanja s liste. Svi se podsjećam da trebamo biti štedljivi s vremenom, ali imamo vremena, tako da molim, uzmite si vremena. Sada dajem riječ gospodinu Lepassaru za 10 minuta kako bi održao svoju prezentaciju. Riječ je vaša, molim. Hvala lijepa, gospođo predsjedavajuća. Velika mi je čast biti ponovno u ovom odboru kako bih vam predstavio drugo izvješće o stanju cyber sigurnosti u Uniji. Ovo izvješće izrađeno je od strane ENISA-e u suradnji s državama članicama i Europskom komisijom. Želio bih istaknuti i da se ne radi samo o zbirci misli i razmišljanja, već se temelji na kvantitativnim i kvalitativnim podacima, uključujući i EU Cyber Security Index koji je oko indeksa. Koji smo zajedno s državama članicama sastavili, usredotočivši se na 33 različita područja. Stoga je ovo izvješće sinteza obavljenog rada i sastoji se od niza preporuka, ali također analizira ukupno stanje cyber sigurnosti. Neću vas opterećivati previše detaljima, već bih se želio usredotočiti na tri područja. Prvo, kada pogledamo europski cyber sigurnosni ekosustav, gdje se danas nalazimo? Koje je stanje cyber sigurnosti u Uniji? Stanje se mjeri na temelju EU Cyber Security Indexa, a mjeri se kroz 33 različita područja. Temeljem činjenica donosimo pretpostavke i dodjeljujemo brojčanu vrijednost te kažemo da je danas, 2026. godine, stanje cyber sigurnosti u EU

  64. postava od 0 do 100 iznosi 71,53, što to znači? To znači da je, prema našim procjenama, EU zrela kada je riječ o svojoj cyber sigurnosti. Mislim da je to nešto što zapravo trebamo proslaviti. EU je jedna od najzrelijih regija na svijetu kada je riječ o cyber sigurnosti. Mjerimo zrelost unutar svojih država članica i možemo reći da je 22 država članica zrelo, što znači da su njihovi rezultati indeksa uglavnom oko 70. Dvije države članice su napredne, a tri države članice su etablirane, što znači da su malo ispod razine zrelosti. Najviši rezultat države članice je 81, a najniži je 57, pa je to opseg zrelosti u Uniji. Od 2024. godine, što smo primijetili od posljednjeg izvješća o kibernetičkoj sigurnosti u Uniji, svakako je da postoji povećana zrelost sektora u cjelini, u prosjeku – opet nešto za proslaviti. Mnoga od tih ulaganja pokreću regulatorni zahtjevi okvira koji je Unija postavila. Redovito provodimo reviziju kritičnih entiteta, a oni nam kažu da je to glavni pokretač njihovih ulaganja u kibernetičku sigurnost. Bez zakonodavnog rada Parlamenta ta ulaganja ne bi bila provedena, a zrelost Unije ne bi bila na današnjoj razini. Mislim da je to nešto za proslaviti. Također je veća pažnja posvećena sigurnosti opskrbnog lanca ICT-a i sigurnosti proizvoda, zahvaljujući i novim zakonodavnim okvirima koje je Parlament uspostavio. Također smo pokušali bolje definirati procese upravljanja kibernetičkim krizama unutar Unije. Naravno, tamo gdje također vidimo kako se pojavljuju problemi jest unutar ovog ekosustava: ima mnogo poremećaja, a jedan od najvećih poremećaja u posljednjih nekoliko godina bila je napredna AI, čije su mogućnosti doista utjecale na sposobnost kritičnih entiteta i država članica da osiguraju otpornost svoje kibernetičke sigurnosne posture. Kada pogledamo europski krajobraz prijetnji za 2026. godinu, procjenjuje se da je razina kibernetičkih prijetnji za Uniju

  65. značajan, što znači da aktivnosti upada koje provode prijetiteljski akteri i dalje su značajne i raznolike tijekom 25. i 26. godine, a sami prijetiteljski krajolik također postaje sve složeniji. Djelomično je to i zbog AI-a, kao i onoga što smo vidjeli, odnosno sposobnosti prijetiteljskih aktera da koriste mogućnosti AI-a za svoje ofenzivne operacije. Ako pogledamo politički krajolik, s druge strane, on sazrijeva. Mislim da postoje tri istodobna trenda u isto vrijeme: provedba, što znači provedbu zakonodavstva Unije koje je postavljeno uglavnom to znači NIS2, CRA, kao i konsolidacija što znači promatranje načina na koje možemo konsolidirati zakonodavni okvir, a Komisija je, naravno, predložila niz inicijativa uključujući reviziju Zakona o cybernetičkoj sigurnosti koji je mandat Agencije, kao i pojednostavljenje, naravno, promatranje načina na koje možemo eventualno pojednostaviti zakonodavne procese. Pokušajte sljedeću slajd, sljedeći slajd. Hvala, sljedeći slajd. Dakle, gdje su praznine? Nažalost, priča neće biti tako ružičasta. Želio bih započeti s vještinama u području cybernetičke sigurnosti. Cybernetička sigurnost temelji se na ljudima i sposobnostima stručnjaka za cybernetičku sigurnost da jačaju zajednicu, a ono što smo promatrali, naravno, jest sve veća praznina između onoga što nam je potrebno u pogledu stručnosti i onoga što imamo u pogledu stručnosti. Osam posto koje vidite na slajdu povećanje je praznine u vještinama koja je izmjerena od 24. do 25. godine od strane Svjetskog ekonomskog foruma i radi se o globalnoj praznini u vještinama, ne radi se samo o EU-u. Zašto je važno da shvatimo da je riječ o globalnoj praznini u vještinama? Jer je cybernetička sigurnost globalni posao, ne događa se samo unutar Unije. Što je praznina u vještinama još veća globalno, to utječe i na Uniju. Osim toga, imamo i AI koji remeti ovo, AI koji zahtijeva više i različite vještine od stručnjaka za cybernetičku sigurnost, a često su to vještine koje trenutno nemamo.

  66. Postoji i prilika i prijetnja da umjetna inteligencija zamijeni neke slojeve vještina pomoću agenata umjetne inteligencije. Drugo pitanje na koje želim usredotočiti pažnju su ranjivosti, odnosno gledajući na probleme IKT-a i opskrbnog lanca koje je uzrokovala AI disrupcija. Došlo je do ogromnog eksponencijalnog rasta u otkrivanju i iskorištavanju ranjivosti. Tako je, u usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine, došlo do povećanja od 315 % ranjivosti. Riječ je o slabostima koje se nalaze u softveru, a sposobnost AI da ubrza njihovo otkrivanje i iskorištavanje zabrinjava i dodatno opterećuje, posebice branitelje u području cyber sigurnosti. To je ono što vidimo s tehnološke strane. S druge strane, kada pogledam nacionalne strategije, jedno od velikih pitanja odnosi se na neusklađenost ili lošu koordinaciju između politika koordiniranog otkrivanja ranjivosti koje imaju države članice u svojim strategijama. To je još jedno pitanje koje se povezuje s dvije teme koje sam prethodno spomenuo jer, ako se politike koordiniranog otkrivanja ranjivosti na nacionalnoj razini ne usklade, nećemo moći na učinkovit način upravljati otkrivanjem ranjivosti ni na razini Unije. Konačno, povezano je i s razinom zrelosti timova za odgovor na incidente država članica. Opet se oslanjamo na indeks na koji sam se prethodno pozvao. Rezultat indeksa je 54, što je otprilike sredina, ali prosjek ne govori mnogo o stvarnosti. Zrelost država članica vrlo je raznolika: postoje one s vrlo visokom razinom zrelosti, ali i dosta država članica s nižom razinom zrelosti kada je riječ o timovima za odgovor na incidente. To je problem kada je riječ o operacionalizaciji upravljanja ranjivostima na razini EU-a. Svi ti manji problemi zajedno stvaraju veći problem u Uniji koji umanjuje sposobnost Unije da odgovori i otpornost Unije na velike krize. Konačno, u vezi s

  67. sektori, rekla sam na prvom slajdu da smo uočili rast zrelosti kritičnih sektora i to je istina, ali istodobno, kada bolje pogledamo, postoji razlika između velikih i malih poduzeća unutar sektora i 27 % malih i srednjih poduzeća teško pronalazi resurse za ulaganje u cybernetičku sigurnost, 27 % malih i srednjih poduzeća koja su zapravo kritična s gledišta direktive NIS2, posebno bih željela istaknuti. Neki od sektora koji su s našeg gledišta u zoni rizika su željeznice, pomorstvo, javna uprava i svemir, gdje sudionici koji imaju nižu razinu zrelosti teško održavaju svoju razinu cybernetičke sigurnosti, a to sam prikazala i na svom posljednjem slajdu kako. Kako bi se riješile ove praznine, krenuli smo previše daleko, dobro, zovemo to Kompas cybernetičke sigurnosti, pa kamo možemo ići znajući koje su praznine, znajući koji je naš stupanj zrelosti zajedno s državama članicama Komisija smo predložili preporuke usmjerene na stvarno usmjeravanje i pomicanje provedbe prema nadzoru i razmjeni informacija na cross-border razini, poticanje viših razina zrelosti za zajednice i mreže za upravljanje krizama, provođenje cybernetičke sigurnosti kroz lanac opskrbe te ulaganje u podršku vještinama umjetne inteligencije. Što se vještina tiče, ostavit ću ovaj slajd ovdje i rado ću odgovoriti na sva vaša pitanja. Ispričavam se ako sam malo zakasnila, nisam savršena, tema je vrlo osjetljiva i zato je šteta što ovdje nije mnogo kolegica i kolega jer o ovoj temi raspravljamo u svim našim državama članicama, uvijek moramo komentirati što se događa u našoj Europi i u svijetu pa je to vrlo šteta. Stoga dajem riječ svojoj kolegici Angelici Nibler za prvu rundu. Prvo, izvještaj je zapravo već razuvjeravajuć kada se vide praznine s kojima se suočavamo. Voljela bih započeti s dva pitanja. S jedne strane, upravo smo svjedočili kako su u supermarketima ovdje temperature hladnjaka povećane što je prouzročilo veliku štetu.

  68. međuodnosno, dakle, u Švedskoj, Finskoj, Francuskoj, mislim i u našoj Njemačkoj, mnoge su države bile pogođene. Možda biste nam mogli objasniti, ako dođe do takvog slučaja, konkretnog incidenta u kojem je pogođeno više država članica, kako onda započinje stroj, kako to u vašoj službi operativno funkcionira i je li to dobro prošlo ili ste iz tog konkretnog primjera naučili da ovdje i tamo moramo još nešto dodati? Drugo, temu koju bih također želio dodatno rasvijetliti jest to što ste ispravno istaknuli da se mogućnosti za provođenje cyber sigurnosnih ili cyber napada putem umjetne inteligencije eksponencijalno povećavaju. Što to konkretno znači za našu politiku? Što još moramo poduzeti? Koje su to prijedlozi i razmatranja? Kako dalje? I, iznad svega, kako ste rekli, kako možemo podržati naša mala i srednja poduzeća? Mislim da je to zapravo ključno područje na kojem sada radite. Stoga bih bio zahvalan ako biste mogli malo više rasvijetliti temu umjetne inteligencije i eventualno dodati i neku misao s obzirom na debatu koju smo prije imali s kolegicama i kolegama, uključujući i gospođu Berg, o 'Made in Europe' – pomaže li to u zatvaranju naših cyber sigurnosnih praznina ili, recimo, nema nikakve veze? Hvala, Angelico, sada riječ ima gospodin. Geyer, oprostite, moram se izići, u redu? Van der Leij, da, hvala vam puno, gospođo predsjedavajućo. Dakle, ove je tjedan naši nacionalni vođe konačno na sastanku da raspravljaju o umjetnoj inteligenciji. Vidjela sam u vašem izvješću da porast umjetne inteligencije također pokazuje povećanje ranjivosti u našoj cyber sigurnosti. Primijetila sam da više od 10, mislim, zemalja još nisu započele s provedbom sigurnosnih službenika koje moraju imenovati prema

  69. Zakon o AI-u, možete li malo proširiti koja su ranjivost povećana zbog nedostatka provedbe ovog zakona od strane nacionalnih vlada? U redu, ustupam riječ samoj sebi. Da bih dodao još nekoliko razmatranja u istom smjeru kao i Angelica, ja i počasna kolegica Nibbler vrlo smo angažirane u Zakonu o svemiru, a razgovarajući i s gospođom Berek prije nje, povezanost i cybernetička sigurnost usko su povezane. Kako još više ojačati tu vezu? Jer rizik za ovu Europu u pogledu arhitektura je taj što imamo previše agencija, previše prostora za djelovanje, a neki problemi koji danas moraju biti suočeni ne samo na razini država članica već i na razini same Europe u njenoj unutarnjoj upravi. Drugo, tu je i revizija direktive NIS 2. U raspravi o Zakonu o svemiru nismo odlučili intervenirati posebnim zakonom (lex specialis) kako ne bismo stvorili preklapanje propisa, ali to se očito odnosi na temu. Dakle, koja je vaša molba u vezi s ovom direktivom? Konačno, treće, istaknuli ste jaz u kompetencijama u Europi i jaz koji postoji – neki su u nekim državama vrlo nizak, dok su drugi vrlo svjesni opasnosti, ali koji alati mogu pomoći u jačanju povezanosti na temu, naravno, na temu cybernetičke sigurnosti i odnosa između država članica i europskih vlasti te kako izgraditi jednake kompetencije jer je to jedan od načina na koji možemo postati europski građani, a to se postiže kroz obrazovanje. Sada vam ustupam riječ, hvala, gospođo predsjedavajuća. Počet ću s poštovanom kolegicom Nibbler pitanjem. Mislim da je vrlo relevantno što možemo naučiti iz ove, recimo, vala ciljanih incidenata, kada je riječ o hladnjacima i njihovoj zloporabi. Mislim da postoji nekoliko razina koje bismo mogli istražiti, a ja ću započeti s tehničkom razinom i reći: u redu, što se točno dogodilo?

  70. uzrok zbog kojega su prijetitelji mogli iskoristiti slabosti. I bilo je dvije strane: prvo, upravljanje vjerodajnicama – proizvođač je svim proizvodima dodijelio zadanu lozinku, što je u potpunoj suprotnosti s načelom sigurnosti po zadanom i sigurnosti po dizajnu, što je nešto što je, naravno, Unija rješavala Zakonom o cyber otpornosti koji stupa na snagu 1. prosinca. Međutim, ti su se proizvodi već nalazili na tržištu. Druga je bila ranjivost koja je potom bila iskorištena. Ta su se dva problema spojila, a upravljanje ranjivostima, naravno, izuzetno je kritično kada je riječ o otpornosti proizvoda koji se nalaze na unutarnjem tržištu. Dakle, Zakon o cyber otpornosti, moglo bi se reći, kasni 20 godina, ali bolje ikad nego nikad. U tom smislu vjerujemo, kao cyber sigurnosna zajednica, da će ovaj okvir barem u budućnosti osigurati da ćemo imati mnogo sigurnije i otpornije proizvode koji cirkuliraju na unutarnjem tržištu. Naravno, problem je naslijeđe: kako osigurati da proizvođači poduzmu potrebne korake kako bi se nosili s naslijeđenim proizvodima, odnosno proizvodima koji više nisu podržani? To je jedna strana onoga što smo uočili, gdje vidimo da je postojao problem u načinu na koji je proizvođač dizajnirao i održavao sigurnost svog proizvoda. Druga je, naravno, operativna situacija – koliko brzo se informacije razmjenjuju i dijele između država članica i odgovornih tijela, što su u biti nacionalni CERT-ovi i mreža CERT-ova. Bilo je vrlo visokih razina razmjene znanja između različitih država članica, pa ne mogu reći da države članice nisu dijelile informacije – jesu. Naravno, pitanje je: jednom kada države članice i odgovorna tijela dijele te informacije, kako one stignu do relevantnih subjekata u samim kritičnim sektorima? Koje se mjere poduzimaju?

  71. uzimaju kako bi povećali svoju otpornost, te također, čine li to samo u odnosu na nacionalne vlasti ili postoje mreže za razmjenu informacija na razini EU-a za različita područja koje mogu koristiti i iskoristiti? I tu smo uočili propuste. Stoga je, kada je riječ o zajedničkoj situacijskoj svjesnosti, ovo područje u kojem bi se moglo uložiti napore kako bi se osiguralo da se informacije razmjenjuju brže, ne samo putem nacionalnih kanala, već i na razini EU-a, kroz različita područja. Ovaj je slučaj posebno važan jer pokazuje kako je jedan jedini proizvod, koji se uglavnom koristio u, dakako, poslovanju supermarketa i distribuciji hrane, ali je također bio korišten u bolnicama i zdravstvenim uslugama – dakle, radi se o različitim sektorima. Stoga je razmjena informacija između sektora također kritičan čimbenik koji bi, mislim, trebali istražiti kako bismo osigurali brže i učinkovitije preuzimanje takvih situacija. Mislim da je Komisija u okviru svoje revizije mandata predložila mehanizam, posebice za napade ransomwareom – iako u ovom slučaju nije bio riječ o napadu ransomwareom, ali mogli bismo zamisliti da bi se slične metode mogle koristiti u vezi s prijetnjama povezanim s ransomwareom – a to je mehanizam ranog upozoravanja gdje bi ENISA mogla potencijalno distribuirati vitalne informacije o tome kako se zaštititi zajednici i kritičnim pružateljima usluga, ponovno u suradnji i koordinaciji s nacionalnim vlastima. Mislim da bi takvi mehanizmi koje je Komisija predložila bili od esencijalne važnosti za sprječavanje i zaštitu Europe od ponavljanja takvih kriza u budućnosti. Pitanje o umjetnoj inteligenciji, naravno, također je vrlo relevantno; jedan od razloga zbog kojih Komisija, dakako, provodi akcijski plan za umjetnu inteligenciju jest upravo važnost...

  72. Govornik 1en

    Istaknite tri područja posebno. Prvo, korištenje — naravno, također u odnosu na druga pitanje poštovanog člana – što je problem tu, problem je, naravno, što prilikom korištenja mogućnosti umjetne inteligencije prijetitelji uspijevaju vrlo lako i brzo pronaći ranjivosti, slabosti u našim sustavima, mogu ih lako i brzo iskoristiti te tako steći prednost. Nasuprot braniteljima, braniteljima neće biti tako lako samo brzo raspoređivati agente umjetne inteligencije kako bi obranili svoje mreže, jer moraju osigurati sigurnost i otpornost usluge koju pružaju. Samo brzo postavljanje zakrpe također neće, ili možda neće, riješiti vaše probleme. Možda će stvoriti veći problem. Stoga je branitelj uvijek u nepovoljnom položaju u ovom posebnom nadmetanju. I umjetna inteligencija, u ovome, dugoročno vjerujemo da umjetna inteligencija također može, naravno, biti prilika i za branitelja, jer umjetna inteligencija može pomoći proizvođačima, primjerice, da provjere i potvrde da njihovi proizvodi nemaju ranjivosti prije nego što ih stave na tržište. Ali u kratkom roku to je jasno više na polju napadača. Dakle, gdje leži kritičnost, prije svega moramo koristiti ove mogućnosti kako bismo osigurali zajednička javna dobra u digitalnom ekosustavu, a to je otvoreni softver. Postoje milijuni knjižnica otvorenog koda; sve ih proizvođači proizvoda i pružatelji usluga koriste. I nisu sve od njih održavane. Stoga su kritične one napuštene knjižnice, one koje se koriste, ali nisu održavane. Moramo uložiti napore kako bismo ih osigurali. Komisija je u ovom području uspostavila specifičan akcijski plan. Mi ga slijedimo i usklađujemo ga zajedno s državama članicama kako bismo osigurali kritična sredstva otvorenog koda u vremenskom okviru koji imamo. Ali ne možemo osigurati sve. To zahtijeva novac i ljude, a toga nam sve nedostaje.

  73. Dakle, očito je da moramo donijeti neke teške odluke u vezi s time. Ali mi se trudimo učiniti sve najbolje kako bismo osigurali da europski pružatelji usluga, odnosno javna uprava, budu što bolje pripremljeni za suočavanje s ovom olujom. Drugo pitanje, naravno, su sposobnosti. I opet, pratit ću akcijski plan o umjetnoj inteligenciji u kojem je Komisija predvidjela da je potrebno, zajedno s Zajedničkim istraživačkim centrom, uspostaviti laboratorij za testiranje za europske subjekte i tvrtke te kritične pružatelje usluga kako bi u budućnosti mogle koristiti ove sposobnosti i testirati svoje proizvode i usluge, osiguravajući da imaju pristup tim sposobnostima kada je to potrebno. A onda, naravno, postoje pitanja koja su izvan akcijskog plana, a koja se više tiču industrijske politike i sposobnosti Europe da stvori ekosustav u kojem će europski programeri moći u budućnosti preuzeti i pružati ovakve sposobnosti. Nadam se da sam odgovorio ne samo na pitanje gospode Niebler, već i na pitanje poštovanog gospodina koji je otišao. Sada, kada je riječ o pitanjima koja je postavio predsjednik, vrlo dobro. Mislim da imamo vremena, pa ću malo detaljnije razraditi. Prije svega, u Odboru za kibernetičku sigurnost istina je da imamo mnogo platformi, mreža i zajednica. Kibernetička sigurnost nije jednostavna ni, recimo, ravna cesta. Upravo zbog toga što se proteže kroz vrlo različita područja, proizvođače proizvoda, istraživačku zajednicu, obrazovne ustanove itd., moramo imati različite zajednice koje igraju istu igru, a to je igra kibernetičke sigurnosti s našeg gledišta. To zahtijeva mnogo koordinacije i suradnje. Također je potrebno usvojiti stav koji promiče kulturu kibernetičke sigurnosti u svemu ovome. Nisam veliki zagovornik ujednačavanja svega, jer ne mislim da je to rješenje. Ali vjerujem da je zajedničko pronalaženje vizije i zajedničke strategije nešto što definitivno pomaže. I upravo tu Unijska strategija za kibernetičku sigurnost postaje vrlo korisna.

  74. Što se tiče NIS2 i pregled te direktive, ne želim previše komentirati. Mogu samo otkriti jednu stvar: moji birači, koji su nacionalna tijela za kibernetičku sigurnost, nakon što je direktiva usvojena, došli su k meni uglavnom žaleći se zašto direktiva nije propis. Što sam ja smatrao prilično zanimljivim. Ali mislim da postoji poticaj da se pronađu načini kako učinkovitije, ujednačenije i koherentnije provoditi okvir EU-a za kibernetičku sigurnost. Sada, postoji li potreba za specifičnom zakonskom regulativom iz područja cyber sigurnosti iznad horizontalne razine? Sumnjam u to. I navest ću vam samo nekoliko primjera. Postoji li razlika između izvješća o incidentu koji se dogodi u energetskom sektoru kada je riječ o cyber sigurnosti, odnosno u bolnici, na primjer? Incident bi se trebao prijavljivati na sličan način. Ranjivost bi se trebala upravljati na sličan način. Naravno, uzimajući u obzir različit kontekst sektora. Dakle, principi cyber sigurnosti se ne mijenjaju od sektora do sektora. Primjena može biti drugačija, ali principi ostaju isti. Stoga bismo, s gledišta cyber sigurnosti, zagovarali horizontalni pristup u području cyber sigurnosti, za pojednostavljeni i ujednačen pristup mreži, kako bi se implementirali ključni principi cyber sigurnosti, bilo da je riječ, na primjer, o izvješćivanju o incidentu ili upravljanju ranjivostima. Komisija je, uostalom, slijedila isti pristup i prijedlogom o jedinstvenoj ulaznoj točki unutar digitalnog omnibusa, na primjer. Konačno, vještine. Koje alate možemo ponuditi? Da sam znao odgovor na ovo pitanje, vjerojatno ne bih sjedio na ovoj klupi. Pokrenuo bih startup i iskoristio ovo znanje. Ono što smo dosad vidjeli jest da je ponovno potrebno ulaganje na različitim razinama. Jedan od alata koje moramo primijeniti jest koordinacija i razumijevanje kamo idemo kako bi različite razine i različita tijela mogla donositi odgovarajuće odluke unutar istog okvira ili unutar zajedničke vizije.

  75. Do sada smo vidjeli da je, iako sve više kritičnih subjekata u kritičnim sektorima umjesto zapošljavanja stručnjaka za kibernetičku sigurnost, angažiraju pružatelje upravljanih usluga kibernetičke sigurnosti za pružanje tih usluga. Međutim, tim pružateljima upravljanih usluga kibernetičke sigurnosti također trebaju stručni stručnjaci za kibernetičku sigurnost kako bi mogli pružati te usluge. Stoga postoji potreba za većom harmonizacijom, možda i za većim povezivanjem, kako bi unutar tržišta postojale slične razine povjerenja, kako bismo mogli vjerovati različitim pružateljima usluga kibernetičke sigurnosti. Također možemo vjerovati različitim shemama ovjere i certifikacije vještina. Tako će usluge bolje cirkulirati preko granica, njihovo pružanje će biti bolje, a razina povjerenja će biti veća. Jer opet, nijedna država članica to ne može učiniti sama. Nijedan sektor to ne može učiniti sam. Potrebna je intersektorska, transnacionalna suradnja na ovom području. A upravo je u području vještina da se odvija ta suradnja. Ako ne razumijemo koji je razina vještina pružatelja usluga iz druge države članice, tada će gospodarstvo oklijevati angažirati se u takvim uslugama. Stoga će otpornost opadati. Stoga bih rekao da su okviri povjerenja jedan od alata u području vještina. Zajedničke ovjere, okviri certifikacije, možda bi pomogli.

  76. Govornik 2en

    Hvala vam također na razmatranjima. To bi moglo zapravo otvoriti novi debatu. Neki drugi kolege su željeli uzeti riječ. Da, molim. Gonçalves, riječ je vaša.

  77. Govornik 1en

    Hvala, predsjedniče, i sve najbolje želje. Hvala također gospodine Lapassarte na radu koji ANIS obavlja. Nadajmo se da nam startup neće biti potreban kako bismo utvrdili koje će nam alate trebati u budućnosti za javne institucije. I mislim da u ovom pitanju moramo pozabaviti onim što se dogodilo u Europi proteklih nekoliko tjedana. Ovo je tema koju redovito razmatramo u ovom Parlamentu. Međutim, ove hibridne smetnje utječu na različite zemlje i različite države članice. Supermarketi, a mislim još važnije, banke krvi bile su izložene vanjskim manipulacijama koje su prouzročile značajne gubitke zaliha. Ne zaboravimo ni na lažne prijetnje bombama na brojnim letovima unutar Europske unije. Svi ovi događaji djeluju u sivoj zoni u kojoj nanose štetu bez prelaska praga konvencionalnog sukoba, a svi zahtijevaju ozbiljno razmatranje naše cyber pripremljenosti. Ovo je tema o kojoj smo govorili protekle godine, o tome kako se tvrtke zapravo prilagođavaju ovim scenarijima. Ali vjerojatno bih imao tri pitanja za vas. Prvo, s obzirom na specifične ranjivosti, koja bi bila najviša prioritetna preporuka ANIS-a za poboljšanje otpornosti Europske unije? Drugo, mislite li da li mislite li da li mislite li da li mislite li da li mislite li da li mislite li da

  78. Govornik 3en

    Hvala. Dakle, pokušavam odgovoriti na pitanja kako su stizala. Možda postoje različiti kutovi iz kojih se može promatrati isti problem. Već sam objasnio gospođi Niebler, kao i vama, stav Agencije kada je riječ o, znate, sigurnosti od samog dizajna i sigurnosti po defaultu za proizvode koji kruže unutarnjim tržištem. Pitanje koje mislim da Akt o cyber otpornosti postavlja na pravi način i na pravo mjesto unutar odgovornosti proizvođača proizvoda da to riješe. Naravno, postoje područja u kojima javne vlasti, poput ANSSI-ja, mogu pomoći postavljanjem specifičnih smjernica za proizvođače proizvoda, kako bi osigurali da će njihovi proizvodi također biti dizajnirani na siguran način. Upravo smo objavili priručnik za proizvođače proizvoda, posebno za proizvođače iz kategorije MSP-ova, kao i za inženjere proizvoda koji nisu eksperti za sigurnost, kako bi im objasnili kako dizajnirati svoje proizvode na najsigurniji mogući način i održati tu sigurnost tijekom životnog ciklusa proizvoda. Dakle, ako primijenite ove korake — a nije tako teško — možete osigurati razuman stupanj sigurnosti svojih proizvoda. Barem razuman s gledišta samopotvrđivanja koje zahtijeva Uredba o cyber otpornosti. Upravo je to ključan element jer svi se oslanjamo na proizvođače proizvoda da zaista provedu koncepte sigurnosti od samog dizajna, a ne samo da kažu da im se sviđa sigurnost od samog dizajna, već da to učine u praksi. I upravo će to biti ključ koji će odrediti hoće li unutarnje tržište u budućnosti biti pouzdanije i otpornije ili ne. Stoga smo uložili mnogo truda u pomoć europskim proizvođačima proizvoda, naravno, prije svega, ali naše smjernice su besplatne za sve i mogu se primijeniti globalno. Također smo tu kako bismo pomogli s tehničkim specifikacijama, jer je tehnička specifikacija zapravo vrsta mini standarda. Također surađujemo s tijelima za standardizaciju kako bismo osigurali da postoje standardi, a znam da se upravo sada ulaže veliki napor kako bi se osiguralo da svi standardi za proizvode

  79. proizvođači će dobiti proizvode na vrijeme. Kada će Uredba o kibernetičkoj otpornosti stupiti na snagu 1. prosinca 2027. Dakle, postoje stvari koje možemo učiniti kako bismo im pomogli, ali na kraju je odgovornost na proizvođačima. Oni su ti koji implementiraju, održavaju i stavljaju proizvode u promet na tržištu. A, naravno, za nas je kritična komponenta softver, kada govorimo o kibernetičkoj sigurnosti. Dakle, u proizvodu postoji digitalni element. Njime upravlja softver, a taj softver također mora biti dizajniran na siguran način. Opet, tu je u pitanju umjetna inteligencija, a već znamo da većina softvera, većina koda koji se danas piše, piše se uz pomoć umjetne inteligencije. Dakle, programeri koriste mogućnosti umjetne inteligencije za pisanje koda. Uzimaju komponente od drugih, a također je izuzetno važno znati kako sigurno koristiti mogućnosti umjetne inteligencije za pisanje sigurnog koda. To je, dakle, još jedno područje u kojem agencija može pomoći i za koje je već postavila smjernice. Stoga sada vodim reklamnu kampanju, ali zaista pogledajte web stranicu ANISA ako ste pisac koda ili proizvođač proizvoda. Što nedostaje, je li to zakonodavstvo ili provedba? S moje točke gledišta, kada je riječ o zakonodavstvu, čini se, a također promatramo u državnom izvješću o stanju kibernetičke sigurnosti da je okvir zakonodavstva i politika više-manje potpun. Nema većih rupa. Naravno, kako se ekosustavi mijenjaju i nalaze u fluksu, s vremena na vrijeme moramo dopuniti specifične elemente. Ono što možemo učiniti jest konsolidacija i pojednostavljenje. Mislim da ne mogu dovoljno puta reći, ali stvarno vjerujem da ne postoji različit način izvješćivanja o incidentu ili ranjivosti ovisno o sektorima. Stoga nam nije potrebno 20, 30 ili 40 različitih načina za to. Postoji jednostavan način, a taj jednostavan način bi trebao funkcionirati. I pozvao bih se također na izvješće Revizorskog suda koje je izdano prije nekoliko tjedana, gdje se navodi da okvir za izvješćivanje o incidentima, okvir za situacijsku svijest, motor koji je postavljen u Europi ima puno

  80. pijeska u njoj. Stoga ne može glatko funkcionirati. A dio pijeska, naravno, su različiti načini na koje se stvari provode, različite ideje. Dakle, pojednostavljenje zakonskog okvira vrlo je važan pokretač. Također i konsolidacija, kako bismo bolje razumjeli tko je odgovoran, tko bi se trebao brinuti o tome. Ali glavni napor trebao bi biti usmjeren na provedbu onoga što smo već postavili. Važno je osigurati da se to doista odrazi na terenu. Upravo će se u tome angažirati ANISA, a sretan sam što mogu kao agencija poduprijeti države članice u provedbi okvira, pomoći proizvođačima proizvoda da provedu zakonodavni okvir, ali i podržati kritične subjekte i kritična područja koja spadaju pod NS2 kako bi oni na učinkovit način provedli zakonodavni okvir. Zadnji sam nešto zabilježio, ali ne mogu pisati... ne mogu pročitati ni vlastiti rukopis, pa se ispričavam zbog toga.

  81. Govornik 2en

    Da, oprostite, usluge za kibernetičku sigurnost na čelu i s visokom rukom ako mislite da smo već razvili vlastitu mrežu ili se uglavnom oslanjamo na vanjskog izvođača.

  82. Govornik 3en

    Tako je, postoje dvije mogućnosti gledanja na to. Mislim, ovisi i o službama, ali ANISA također djeluje u ime Europske komisije u upravljanju cyber pričuvom. Na način na upravljamo rezervom za cybernetičku sigurnost jest u tome što surađujemo s pouzdanim i upravljanim pružateljima usluga iz područja cybernetičke sigurnosti tako da kada države članice osjete da im je potrebna podrška za odgovor na određene incidente ili im je potrebna podrška za povećanje otpornosti kritičnih subjekata koji su, prema njihovim vlastitim procjenama prijetnji i rizika, meta, angažiramo privatne pružatelje usluga kako bi oni pomogli tim državama članicama. Svi ti privatni pružatelji usluga s kojima surađujemo u vlasništvu su i pod kontrolom Europljana. Tako trošimo novac europskih poreznih obveznika na europska poduzeća kako bismo pomogli europskim tvrtkama. I nismo uočili značajnu tržišnu prazninu, odnosno da ne postoji pružanje određene usluge s europskim mogućnostima. Na temelju toga, mogu reći da ne vidim vidljivu prazninu u ovom specifičnom području. Naravno, znamo da postoje možda i druga područja u kojima moramo osigurati da Europa ima dovoljno kapaciteta, bilo da se radi o tome da ima dovoljno računalne snage za učinkovito korištenje naprednih AI modela ili o razvijanju samih modela u Europi. Dakle, radi se o još jednom sloju usluga u koje ANISA zasad ne ulazi previše. No, naravno, kroz akcijski plan za umjetnu inteligenciju, zajedno s Zajedničkim istraživačkim centrom sada postavljamo laboratorij za testiranje koji će nam dati podatke o potrebama i mogućnostima europskog tržišta.

  83. Govornik 1en

    Hvala lijepa. Za ovaj zanimljiv razmjena mišljenja, ako nitko ne želi dodati ništa drugo, završili smo naš odbor za jutro i vidimo se poslijepodne. Hvala lijepa.

  84. Govornik 2en

    Hvala.