Na dnevnom redu
- 1Usvajanje dnevnog reda
- 2Izvješća predsjedatelja
- 3Predstavljanje zajedničke komunikacije o sjevernoj periferiji Europe: Nova strategija za Arktik
- 4Ostala pitanja
- 5Datum sljedećih sjednica
Govornik 1en
Dobar jutro svima. Dobar jutro, dragi kolegice i kolege. Dobrodošli na ovaj kratki sastanak Odbora za vanjske poslove, na kojem imamo otprilike 45 do 60 minuta vremena, kako bismo svi mogli sudjelovati na glasovanjima u 1 2. Ako nemate primjedaba, možemo zatim prijeći na dnevni red. Točka broj 1 je usvajanje dnevnog reda. Ne vidim nikakvih prigovora s vaše strane, pa možemo predložiti da se dnevni red usvoji kako stoji. Glavna točka današnjeg dnevnog reda je predstavljanje Zajedničke komunikacije o europsko-snovskoj politici susjedstva, nove strategije za Arktik. Za mene je zadovoljstvo pozdraviti dvije članice našeg odbora: gospođu Claude Viron-Reville, posebnu izaslanicu za arktička pitanja i voditeljicu Odjela za Zapadnu Europu u Europskoj službi za vanjsko djelovanje. Želio bih i pozdraviti i gospodina Marka Graya, voditelja Jedinice za političku strategiju i komunikaciju u Glavnoj upravi za međunarodne partnerstva (DG INTPA) Komisije. Arktik — a smo već nekoliko puta raspravljali u našem odboru — više nije udaljeno periferno područje. Klimatske promjene, rastuća geopolitička konkurencija i ruska vojna prisutnost u Visokom sjeveru učinili su ga strateškim prioritetom Europske unije. Do sada je pristup Europske unije, koji potječe iz Komunikacije iz listopada 2021., a svakako je umanjenje reći da se svijet od tada znatno promijenio. Ovih današnjeg tjedna, Kolegij je usvojio novu strategiju za Arktik, koja odgovara na taj promjenu i upravo je danas predstavljena. Čini se da će staviti veći naglasak na sigurnost, obranu, povezanost i gospodarsku sigurnost, a istodobno će se oslanjati na naša dugotrajna obećanja u vezi s klimatskim djelovanjem, znanstvenom suradnjom i autohtonim narodima. Ono što bih želio reći našim dvjema gostujućim govornicima jest da je ovaj odbor, tijekom posljednjih nekoliko godina, pokazao veliko zanimanje za pitanja vezana uz Arktik. U studenom 2025. usvojili smo naš izvještaj o diplomatskoj strategiji EU-a i geopolitičkoj suradnji u Arktiku, u kojem pozivamo na snažnu strategiju utemeljenu na vrijednostima i usmjerenu na sigurnost.
Također bih želio pozdraviti činjenicu da smo, kao praćenje, naručili studiju pod naslovom »Focus on the High North: Upgrading the EU's Arctic Policy and Protecting the EU's Interests in a Rapidly Evolving Region«. I na kraju, prije samo nekoliko tjedana poslali smo malu delegaciju na Island, gdje je politika EU-a o Arktiku, naravno, bila također u središtu rasprava u Reykjaviku. Stoga, s obzirom na sve, sada s nestrpljenjem iščekujemo vaš odgovor od EAS-a i Komisije: kako se Zajednička poruka prevodi u ambiciozne akcije. Jer iz Europske unije svjetski prvak u tiskanju dokumenata, imamo mnogo strategija — vrijeme je za strategiju koja će sve naše strategije koordinirati — ali nas više zanima što to zapravo znači u praksi. Sada ću vam prvo dati rije 7 minuta, a zatim zatim vama, gospodine Gray. Nakon toga imamo vremena za razmjenu mišljenja, a zatvorit ću sastanak u četvrt do 12 sati kako bismo svi mogli glasovati. Riječ je vaša, gospođo.
Govornik 2en
Hvala vam puno, gospodine predsjedavajući, i drago mi je što sam ovdje. Poštovani član AFET odbora i prijatelji Arktika, iznimno mi je drago što sam pozvan predstaviti ovu strategiju. Samo nekoliko dana nakon njezine usvajanja, a budući da je upravo ova strategija strategija EU, EU pojačava svoje angažman u Arktiku, pa tako da možete zaključiti iz naslova strategije, partnerstva su ključna za uspješnu provedbu naših ambicija. Sjeverno susjedstvo okvir je suradnje s našim partnerima. Sjeverno susjedstvo, zamišljamo ga kao sveobuhvatan okvir interesa, vrijednosti i geografije, a pojam »susjedstvo« ovdje je kako bi se istaknula blizina Europske unije s proširenim Arktikom te naša ambicija učiniti suradnju između EU-a i njezinih arktičkih partnera operativnijom, ali i strateški važnijom. Naša je poruka stoga da želimo zajednički raditi s partnerima sličnog usmjerenja u našem sjevernom susjedstvu, ojačati sigurnost u našem odgovoru na klimatsku krizu i, prije svega, to učiniti zajedno s ljudima Arktika, a posebno s autohtonim narodima i lokalnim zajednicama. Stoga želim ponovno naglasiti da susjedstvo nije politika; to je okvir za suradnju. Imali smo vrlo uspješni Arktički summit u Rovaniemiju u rujnu, gdje je visoka predstavnica i potpredsjednica Komisije, Kaja Kallas, sudjelovala. je sudjelovala, a samit u Rovanijem, prvi takve vrste, poslao je snažnu poruku o našoj novoj razini ambicija, a mogao bi poslužiti kao model za redovite zajedničke samite visokih razina s našim državama članicama i partnerima kako bismo raspravljali o zajedničkim izazovima i načinu rješavanja istih. Sada, struktura strategije koju ste vidjeli pokazuje da naš pristup ostaje uravnotežen. On je usmjeren na ljude, svjestan je klimatskih izazova, usredotočen je na sigurnost i temelji se na dugoročnoj suradnji. Stoga smo strategiju organizirali u četiri poglavlja: prvo se odnosi na jačanje sigurnosti i otpornosti, drugo na zaštitu okoliša i suočavanje s klimatskim promjenama, treće na pružanje potpore
arktičko gospodarstvo i gospodarska sigurnost, te četvrta doprinosi prosperitetu ljudi koji žive u Arktiku. Što se tiče sigurnosti, osnova naše ažurirane strategije neće vas iznenaditi. Pokazali ste, kao predsjedniče, gospodine Gospodin McAllister je istaknuo da imate snažno zanimanje za ovaj dokument, što ste pokazali vlastitom inicijativom usvojenom prošle godine, kao i studijom o Arktiku objavljenom prošlog mjeseca, koju smo pažljivo pročitali. Kroz ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove I točno tako. Naša ažurirana arktička strategija također odražava ovu novu stvarnost tako što sigurnost čvrsto stavlja u svoje središte. Jer se su regije Arktika više nisu izolirane od promjenjivih geopolitičkih dinamika, ruski rat agresije protiv Ukrajine, potpuno zanemarivanje Rusije za pravni poredak, nepovredivost granica i teritorijalni integritet, učinili su suradnju s Rusijom nemogućom. Rusija povećava svoju vojnu sposobnost u Arktiku, ponovno uspostavlja poluotok Kola kao stratešku utvrdu i proširuje kapacitete luke Murmansk. U istovremeno, uočavamo postojanu normalizaciju agresivnijeg ponašanja u regiji, hibridne prijetnje u Baltiku, a sve više i u Arktiku, te ozbiljnu zabrinutost zbog ponavljajućih incidenata koji pogađaju kritičnu infrastrukturu i regionalnu stabilnost. Ruskija pomorska doktrina povezuje atlantsko, arktičko i baltičko kazalište. I moramo se prilagoditi ovoj stvarnosti i područja Arktika i Baltičkog mora smatrati kontinuiranim, međusobno povezanih strateškim prostorom. I na kraju, moramo ostaviti nikakvu sumnju da suverenitet nije predmet pregovaranja. No kako bismo imali siguran i stabilan Arktik, trebamo otporan, pripremljen i naseljen Arktik, a u srcu toga leži unaprijeđena infrastruktura koja bi ojačala veze Istok-Zapad, od Baltika do Arktika. Potrebna nam infrastruktura prilagođena Arktiku i civilnim potrebama
u agresivne i obrambene svrhe. To zahtijeva ubrzavanje provedbe 20 projekata, kao što su projekt Rail Nordica i dovršavanje Rail Baltica. Trebamo također unaprijediti našu sposobnost nadzora kako bismo zaštitili našu infrastrukturu od oštrih klimatskih i hibridnih aktivnosti. Zbog toga ćemo raditi na unapređivanju naše situacijske i pomorske domene svijesti putem podataka iz satelita, promatranja in situ i daljinskih senzora te širenja informacija. dijeljenje informacija. Da bismo to postigli, ciljamo uspostavu središta za pomorsku sigurnost. Želimo surađivati s državama članicama kako bismo poboljšali sigurnost podmorskih kabela u regiji kroz Arctic Cable Hub. U budućnosti se nadamo da će se ova inicijativa moći proširiti na sveobuhvatan centar za pomorsku sigurnost, pod vodstvom država članica. Također želimo povećati svoju flotu ledolomaca ; EU ima otprilike 10 ledolomaca, dok Rusija ima gotovo 50 njih. EU će prvo morati mapirati specifične potrebe za ledolomcima s državama članicama putem nove savezne industrijske pomorske alijanse za lanac vrijednosti, a istražit ćemo mogućnosti prikupljanja financijskih sredstava i tehničkih resursa unutar njihove grupacije susjedstva, što znači da smo spremni obratiti se i našim partnerima. Opet, u vezi o svemiru, promatranju Zemlje i navigaciji, želimo povećati pokrivenost Copernicusa i Galileja u Arktiku. Kako bismo poboljšali našu sposobnost praćenja kartiranja ledenog pokrova na kopnu i moru, promjena permafrosta, izlijevanja nafte i pomorske sigurnosti u Arktiku. Kako bi dopunili kapacitete Copernicusa, nova vladina usluga promatranja Zemlje podržat će donošenje odluka. sigurnost i obranu, te će dopuniti besplatne Galileo navigacijske usluge, EU pokrenuti osigurane navigacijske usluge za vladinu uporabu s javnim reguliranim servisom Galileo. Ove inicijative ističu da se sigurnost u Arktiku ključni prioritet za EU. Sigurnost Arktika je europska sigurnost. Kako je rekla visoka predstavnica, potpredsjednica, u Strasbourgu u utorak, Europa ima interese koje treba braniti.
Ima partnerima s kojima može surađivati i dužnosti koje mora ispuniti. Europa neće biti promatrač u Arktiku. Riječ je o kolektivnom naporu koji zahtijeva koordinaciju s NATO-om i s partnerima. Ovdje ću stati i pružiti priliku svom kolegi iz I NTPAM-a, Marku Grayu, da nadopuni drugu točku. Hvala vam puno i rado čekam vaše komentare i pitanja.
Govornik 1en
Hvala vam puno na vašoj uvodnoj izjavi. Prije nego što dam riječ g. predsjedniče, Gray, zadovoljan sam što pozdravljam grupu nacionalnih parlamentaraca iz Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske na našoj sesiji u Strasbourgu za 66. sastanak Zajedničkog parlamentarnog odbora EGP-a. Dobro došli, dragi kolege, u Europski parlament.
Govornik 3en
G. Gray.
Govornik 4en
Hvala Vam puno, gospodine/gospođo predsjedniče. Poštovani članovi, zahvaljujem vam na pozivu i želim dobrodošlicu i članovima nacionalnih parlamenata s kojima smo se nedavno susreli u velikom broju u Reykjaviku. Želim započeti s time da odajem počasticu ovom Parlamentu i preporukama te studiji koja je također uvelike poslužila kao osnova za izradu ove zajedničke komunikacije. Bio je to opsežan proces konzultacija. Pokušali smo slušati koliko god možemo, a mislim da su mnogi ključni elementi koje je ovaj Dom naveo ugrađeni u zajedničku izjavu. Želio bih objasniti tri točke i pokušat ne ponavljati ono što je upravo rečeno. Prvo, vrlo kratko, zašto to radimo? Drugo, taj promjenu političkog okvira koju smatram važnom, ali ako mogu odgovoriti i predsjedavajućem. Strategije su lijepa stvar, ali što. Hoćete li vi zapravo učiniti išta u vezi toga? Stoga ću pokušati provesti većinu vremena na tome. Što se tiče pitanja zašto to radimo, mislim da je specijalni izaslanik Suda vrlo dobro objasnio promijenjenu situaciju. Mislim da stvarnost jest da ovo nije ažuriranje strategije. Ovo je nova strategija kako se prilagoditi novoj stvarnosti. I ta stvar se mijenja brže nego što bi to vjerojatno bilo tko od nas mogao očekivati. Sada vidimo da je Arktik geopolitičko kazalište. Vidimo da postoji rizik da postane kazalište sigurnosti. Vidjeli smo kako se prave zahtjevi za Arktikom i njegovim dijelovima, a mislim da s iskustvom Europske unije, bilo da je riječ o Ukrajini ili o našem odgovoru na Grenland, štitimo načela teritorijalnog integriteta i suvereniteta. To me dovodi do mo drugog argumenta, odnosno do načina na koji je tema postavljena. Ovimemo ovo iz novog kuta gledanja. I to je partnerski kut gledanja, a opet, s brojnim kolegicama i kolegama. Na kraju ove prostorije, o čemu smo razgovarali u Norveškoj, na Islandu, u Kanadi, s Sjedinjene Američke Države, Grenland, Farski Otoci, riječ je o izgradnji strategije koja će u velikoj mjeri okupiti slično misleće partnere kako bi se suočili s pitanjem
brige koje zabrinjavaju. Za nas je okvir važan jer sjeverno susjedstvo upravo prenosi osjećaj kritičnosti. Bliskost, povezanost koju ova tema donosi. Ono što pokušavamo učiniti jest pokazati što Europska unija znači za Arktik, ali isto tako što Arktik znači za Europsku uniju. I da nastojimo i podržavamo naše susjede. Mislim da je to očito točno za tri države članice Europske unije u Arktiku, Švedsku, Finsku, Dansku, ali ovo je strategija za cijelu Europsku uniju. Ali sad želim prijeći na, u izvjesnom smislu, izazov predsjedavajućeg: što je s time? Kako ćemo to pretvoriti u stvarnost? I mislim da što ste vidjeli u ovoj strategiji jest potpuna mobilizacija cijele Komisije. Ovo nije samo strategija Glavne uprave za međunarodna partnerstva i Glavne uprave za europske vanjskopolitičke instrumente, a posebno bih želio odati priznanje Glavnoj upravi za međunarodne odnose i odnose s državama članicama (DG MA RI) koja su godinama odigrala ključnu ulogu. Ovo je strategija koja, ako je detaljno razmotrimo, ima pravu težinu; ovdje postoji cijeli niz konkretnih rezultata u nizu područja, bilo da se radi o digitalizaciji, svemiru, prometu, kritičnim sirovinama, istraživanju, inovacijama, turizmu i tako dalje, i tako dalje, kako je već spomenuto. Ima mnogo, ovdje postoji cijeli niz prijedloga koji promatraju Arktik iz te perspektive dvostruke namjene, dakle ne samo s vojne točke gledišta. ili jednostavno s civilnog gledišta. Nastojimo razvijati sposobnosti koje nadilaze ta dva različita područja, bilo da je riječ o svemiru ili o prijevozu. Naravno, vrlo smo svjesni da postoji posebna ranjivost u području Arktika. Zato, kada razmatramo pitanja poput kritičnih sirovina, apsolutno ističemo važnost okoliša. okolišne, društvene i upravne standarde. Upravo kada razmatramo obnovljive izvore energije vrlo smo jasni i snažni u našem zalaganju barem za ono što može učiniti Europska unija. u pogledu moratorija na naftu, plin i ugljen u Arktiku. Kada promatramo gospodarstvo, promatramo ga s onu što možemo učiniti konkretno.
? što koristi stanovništvu Arktika. I opet, vraćam se pitanju koliko smo istaknuli važnost suradnje s narodi Arktika: autohtoni narodi, lokalne zajednice, kako bismo izgradili niz vrlo konkretnih točaka koje će im izravno koristiti. Bilo da se radi, kao što sam rekao, o ribarstvu, plavoj ekonomiji, malim i srednjim poduzećima, turizmu i tako dalje. Stoga postoji cijelo jedno završno poglavlje komunikacije koje se bavi dimenzijom ljudi. Ali želim zaključiti, u izvjesnom smislu, pitanjem što će se dogoditi sljedeće. Prvo što treba reći jest da, da, ovo je strategija, dakle ovo nije zakonodavni prijedlog, nema detaljan vremenski plan, nema detaljan akcijski plan, nema procjenu troškova za svaku inicijativu. Ali ovo nije posao kao obično. Već već sljedeći tjedan, Od komesara Sickolu zatraženo je da prati provedbu strategije. Već sljedeći tjedan, DG INTPA će okupiti sastanak svih DG-a kako bi okupili sve različite strune unutar Komisije, kako bismo sada postupno, struna po struna, razmotrili kako ćemo svaku od tih provedivih točaka ostvariti i dalje je razvijati. Stoga, iz naše perspektive, nije riječ o tome da napišemo strategiju i za nekoliko mjeseci se vratimo kako bismo razmotrili što smo učinili. Već počinjemo već sljedeći tjedan, konkretno, razmatranjem kako ćemo ovo dalje razvijati. Hvala na pažnji.
Govornik 1en
Dobro, hvala našim dvjema gostujućim govornicima, a sada imamo vrijeme za razmjenu mišljenja. Kao i uvijek, prvo dajem riječ koordinatorima na dvije minute svaki, a Łukasz Kuhut govori u ime VEPP-a.
Łukasz KohutPPEen
Hvala vam puno. Poštovani predsjedniče, ništa ne ujedinjuje ljude kao zajednički neprijatelj, naš neprijatelj dolazi s Istoka. To je prijetnja svima nama, posebno onima u srednjoj i istočnoj Europi, kao i na sjeveru. Kao što strategija ispravno navodi, Arktik, Sjeverni Atlantik i Baltičko more postaju jedan međusobno povezani strateški prostor. Što se događa na jednom mjestu utječe na sigurnost cijele Europe. Hibridni napadi nas pogađaju posvuda. Ometanje GPS-a, sabotaža kabela, dronovi iznad naših infrastruktura i siva flota u našim vodama. Daleki sjever dio je istog bojišta. Ne možemo zaštititi Europu ako ostavimo daleki sjever nezaštićenim. Arktik je drugi ulaz u Europu i mora biti potpuno zaštićen. Kao stalni izvjestitelj za Norvešku i u ime Mika Aaltola, izvjestitelja za Arktik, vjerujemo da strategija ide u pravom smjeru pružanjem konkretnih alata za unaprjeđenje sigurnosti. Prvo, središte za pomorsku sigurnost omogućit će razmjenu informacija iz različitih nacionalnih i EU izvora, od morskog dna do svemira. Praćenje brodova ruske sjenovite flote mora biti prioritet. Europa ima konkretne alate poput zračnih podataka promatranja, Copernicus i Galileo navigacijske usluge. Drugo, Arctic Cable Hub je još jedna inicijativa koja bi mogla nadzirati i zaštititi podmorske kabele u sjevernoatlantskom i arktičkom području. Kritična infrastruktura je ključna za sigurnost. Danas, treće, moramo proširiti kapacitete europskih ledolomaca, kako ste spomenuli, uključujući i kroz novi savez EU-a za industrijske pomorske vrijednosne lance. Europski polarni brodovi moraju uravnotežiti moći u tom području. Budnost i pripremljenost su od iznimne važnosti. EU mora djelovati u različitim područjima, kao što su obrana, uključujući vojnu mobilnost i civilnu zaštitu. Već znamo kako to učiniti u Baltičkom moru i diljem europskog Arktika. Sada tim alatima trebaju pravo financiranje u novom proračunu EU, naravno. Vjerujem da će partnerski orijentirani subjekti u regiji, poput Norveške, Kanade i Islanda, provesti strategiju kao cjelinu.
priliku da razviju i svoje kapacitete. Hvala vam puno.
Govornik 1en
Hvala, Łukasz, iz S&D-a, molim, Andreas Schieder.
Andreas SchiederS&Den
Dobar jutro, hvala na prezentaciji. I častim se častim govoriti i u ime našeg S&D-ovog zamjenskog izvjestitelja, Roberta Piet rona, koji nažalost nije mogao biti ovdje. No također sam posebno zadovoljan što nas danas prate kolege iz norveškog i islandskog parlamenta, koji također, recimo, pripadaju Arktiku. I kako što je već ranije istaknuto, Strategija iz 2021. godine više ne odražava stvarnost. imamo. Vidimo da postaje sve nestabilnija i također sve osjetljivija s geopolitičkog stajališta, i zato nam je potrebna ova nadopuna. A Visoki predstavnik je već ispravno rekao da je sigurnost u Arktiku europska sigurnost, a također se radi o ovom pravno uređenom poretku, te moramo reći da je Arktik u prošlosti, čak i u najhladnijim danima Hladnog rata, bio pravno uređeni poredak koji su poštovali svi. Taj kompromis je sada narušen. Imamo Rusiju, imamo Kinu. Tu tamo moramo zaštititi našu kritičnu infrastrukturu, čvorište kabela koje je već spomenuto, te također i . I u budućem partnerstvu ovaj mora ostati jedan od ključnih stupova, kako ste i sami istaknuli, strategije. Posebno je važno ojačati partnerstvo EU-a s Grenlandom, istodobno uvijek ističući kako poštujemo pravo Grenlanda da odluči o vlastitoj budućnosti u uskoj suradnji s Kraljevinom Danskom. Također bismo trebali nastaviti produbljivati naše odnose s Norveškom, Islandom i Kanadom, jer su to partnerski odnosi koji dijele stabilne vrijednosti. Moram reći, ne kao drugi. A onda, tu je klimatska promjena. Arktik se gotovo četiri puta brže zagrijava od globalnog prosjeka, a globalni prosjek je već dovoljan. Dakle, četiri puta više već je ogromna katastrofa, pa moramo obratiti pozornost na to. Tu se i pitanje kritičnih sirovina. Također moramo paziti da je vađenje održivo i da zadovoljava najviše ekološke i društvene standarde, ali i da poštuje prava domorodačkih naroda. A ovo je moja posljednja točka. Mislim da smo razumjeli kako je Arktik područje gdje ljudi žive i da su životni uvjeti važni, ali to je
I ljudi koji tamo žive također su odgovor na strateške izazove Arktika. Hvala vam puno.
Govornik 1en
Hvala, Andreas, tko bi želio uzeti riječ za skupinu Patriot? Nitko za skupinu EKR? Onda, za skupinu Renew, dajem riječ Marie-Agnès Stark-Simmermann.
Marie-Agnes Strack-ZimmermannRenewde
Hvala vam puno, Davide. Ne želim ponavljati što sam već rekao o tome. Ne želim ponavljati što su rekli moji kolege. No Arktik nije samo zemlja pustolovina, iako je to divna, već je također važno pitanje u području sigurnosti. I vrlo sam sretan što Europa konačno obraća pažnju na ovaj problem, ovaj predmet. Nije bez razloga što ćemo se u budućnosti baviti ovim pitanjem i s Kanadom, posebno kada vidimo da je granica između Kanade i Danske duga više od 3.000 kilometara. Nije slučajno što također intenzivno surađujemo s Kanadom na ovom pitanju u budućnosti, s obzirom na to da je granica između Kanade i Danske morska granica duga više od 3 000 kilometara. Već smo u tom pogledu povezani. S obzirom na ovog svijeta koji se sve više raspada, izuzetno je važno promotriti što možemo učiniti, što moramo učiniti. Što se tiče sigurnosne politike — i da to kažem kratko — hvala vam puno za ovaj dokument. Trebamo nastaviti s radom na ovome, ali nije samo riječ o tome da razgovaramo o tome, već i o tome da budemo jasni što možemo učiniti. Izvještaj doista puno govori. Upravo je tema Grenlanda pokrenuta. Ono što smo doživjeli prošle godine, usput, Europa je bila uistinu vrlo čvrstom položaju, uz Dansku odnosno Grenland. To pokazuje da nam je korisno kada stojimo zajedno. Samo gledanje nije dovoljno. Moramo imati svoju strategiju i moramo je i provoditi snažno, snažno verbalno. Kako ne bismo otvorili još jedan front tamo. Hvala vam.
Govornik 1de
Hvala vam, kolegice. Sljedeći govornik Zelene je g. Niinistö.
Ville NiinistöVerts/ALEen
Hvala, gospođo predsjedavajućem. I hvala Komisiji na predstavljanju strategije. Očito je da je u odnosu na prethodnu strategiju došlo do mnogih poboljšanja, ali postoji i nekoliko briga koje ima naš klub. Stoga ću se usredotočiti uglavnom na te. Smatramo da su poboljšanja u geopolitičkom razumijevanju i važnost te situacije značajna. Mislim da je tu učinjen velik napredak. Mislim da je važno da se pripremimo za ruske hibridne prijetnje. Djelujemo protiv ruske sjenovite flote. Mogli bismo učiniti još više u vezi s time. Ali sada ću se, kao bivši ministar okoliša Finske, usredotočiti na ekološku i klimatsku odgovornost koju EU ima u Arktiku. Arktik je vrlo osjetljivo područje. Mislim, ako vrste moraju seliti prema sjeveru, više im neće biti kamo otići ako globalno zatopljenje nastavi. Imaju vrlo brojna područja bogata bioraznolikošću. Podmorska područja, na primjer, koja još nisu zaštićena. Dakle, jedno je od najmanje zaštićenih područja na svijetu još. I EU i mo vlastita zemlja, dok sam bio ministar, puno smo radili na povećanju zaštićenih područja u regiji, kao i na radu za moratorij na vađenje fosilnih goriva. Primjećujem da u tim pitanjima, u ovoj strategiji, ima malo povlačenja u odnosu na 2021. Barem je to barem moje osjećanje. Stoga, ako možete ublažiti moje brige i odgovoriti na moje pitanje, jer osjećam da su geopolitički izazovi i ekološki izazovi međusobno povezani. Djelomično imamo geopolitičke prijetnje u Arktiku ako ne stvorimo bolja pravila za zaustavljanje prekomjerne eksploatacije. Stoga što više pravila imamo o područjima bez izlaza gdje se resursi ne mogu ekonomski iskorištavati u najosjetljivijim sjevernim područjima, ako možemo uvesti moratorij tamo, to će također olakšati pritiske različitih zemalja koje se bore za te resurse, uključujući i Rusiju. Moram također reći da je Rusija, povijesno gledajući, često poštovala zaštićena područja. Stoga, ako donesemo međunarodne ugovore o ovim pitanjima, to je napredak koji nam također omogućuje da smanjimo
rizik geopolitičkih napetosti. Ista se odnosi i na IMO kao i na pomorski promet. Moramo osigurati da postoji viša razina kriterija o tome kakve vrste brodova smiju ploviti arktičkim vodama, jer je rizik od izlijevanja nafte vrlo visok, a europske vode i europske obale također su ugrožene. Pogođeni smo time. Stoga bih želio da odgovorite malo više na moje brige, a to da se i dalje stavlja naglasak na ekološke propise i standarde u globalu i da ne zaboravite na to, kao i da se to povezuje s geopolitikom. Hvala vam.
Govornik 1en
Hvala. Tko bi želio uzeti riječ za ljevicu? Izvolite, gospođo. Dvije minute.
Govornik 2en
Hvala. Gospodine predsjedniče, nova arktička strategija važan je korak naprijed, ali da budem jasan. Strategija je jaka samo koliko je snažna njena provedba. S iz perspektive nordijskih zemalja, Arktik nije periferija Europe. To je sastavni dio naše sigurnosti, konkurentnosti i budućnosti. Želio bih naglasiti tri prioriteta. Prvo, sigurnost mora biti poduprta konkretnim djelovanjem. Ruski rat protiv Ukrajine temeljno je promijenio sigurnosno okruženje Europe. Moramo ojačati našu spremnost, zaštititi službene infrastrukture i poboljšati našu sposobnost odgovora. prijetnih prijetnji. To zahtijeva užu suradnju između EU-a, NATO-a i nordijskih partnera, kao i konkretne ulaganja u arktičku infrastrukturu i sigurnost, posebno u području prometa. Ne možemo si priuštiti da arktičku sigurnost smatramo sporednim pitanjem. Drugo, moramo pretvoriti europske ambicije prema Arktiku u pametne ulaganja, inovacije i radna mjesta. U mnogim područjima imamo svjetski vrhunsko stručno znanje o arktičkim istraživanjima. znanstveni rad, digitalna rješenja, stručnost u strateškim sredstvima za cijelu Europsku uniju. U sjevernoj Europi, EU mora osigurati da se ambicije pretoče u konkretne projekte, snažniju industrijsku sposobnost i dugoročne ekonomske mogućnosti za arktička područja. Neću ponovo reći što je moj dragi kolega Ville Niinistö rekao o klimatskim i ekološkim pitanjima. Ne trošim vaše vrijeme, ali potpuno sam na istoj liniji s njim. I mislim da će me podržati kao bivši ministar prometa, kao bivši ministar prometa, u vezi s prometnim cestama na Arktiku. Područje. Mislim da riječi nisu dovoljne. Također nam treba financiranje, ulaganja i mjerljive rezultate. Treće, sigurnost i gospodarski razvoj moraju ići ruku pod ruku s odgovornom zaštitom okoliša i poštovanjem lokalnih zajednica. Stoga, neke osobe i druge domišljate zajednice moraju se poštovati, a lokalno stanovništvo mora imati smislenu ulogu u ovom sustavu koji utječe na njihovu budućnost. Hvala.
Govornik 1en
Hvala. I na kraju, za skupinu ESN, bi li tko htio uzeti riječ? Nije slučaj. Sada kada dobijam riječ, predajem je našem glavnom izvjestitelju za Arktik, Urmasu Pikeu.
Urmas PaetRenewen
Hvala vam vrlo mnogo. Hvala vam, dragi kolegice i kolege iz Komisije i iz Službe za vanjsko djelovanje, a naravno iz ovog Doma. Već deset godina se bavim pitanjima Arktika u Europskom parlamentu, pa tako uočavam brojne promjene u stavovima, koje bih rekao, nažalost u današnjim okolnostima pozitivne, a to je da danas posvećujemo mnogo više pažnje razvoju događaja u Arktiku. Ako što se sjećam, kakav je bio stav i komentari prije otprilike 10 godina? Zašto, uopće, uopće bismo se bavili Arktikom? No, ako danas pogledamo, glavni se centar nalazi u pitanjima sigurnosti. Da, uočili smo ogromne, pa čak i velike promjene u tom pogledu. Naravno, vrlo sam sretan što konačno postoji i nova strategija Europske unije za Arktiku. Naravno, potpuno se slažem da je provedba najvažniji element ovdje. I samo želim spomenuti nekoliko točaka za koje smatram da je vrijedno usporediti ih s preporukom Europskog parlamenta iz prošle godine, jer je 510 članova ovog Doma podržalo tu preporuku. Ovo je zapravo prilično velika većina. Što također izražava veliko i ujedinjeno razumijevanje o arktičkim događanjima unutar Europskog parlamenta. Pa, nekoliko stvari koje još želim spomenuti. Naravno, razumijem zašto ih možda nema u novoj strategiji Europske unije za Arktik, ali mislim da ih ipak trebamo držati na umu. budućnost Europske unije, mislim na proširenje. Da, dobili smo poruku iz Islanda iz kolovoza, ali Unija bi ipak trebala imati svoju riječ. budite otvoreni i vrlo srdačni i pozitivni prema ovakvim razvojima jer je uvijek bolje imati, primjerice, dvije sigurnosne mreže umjesto jedne. Danas imamo NATO, ali promatrajući razvoj događaja u svijetu, rekao bih da je EU u tom pogledu vrlo važan i novi doprinositelj europskoj sigurnosti. Drugi element: energija i energetska sigurnost. Naravno, dijelim zabrinutost svojih kolegica i kolega iz Zelene skupine i Ljevice, ali, naravno, riječ je o pitanju u kojem moramo pronaći odgovarajuću ravnotežu.
Istodobno također ističemo da je energetska sigurnost Europe vrlo važna, ali najsigurnija energija koju možemo imati je ona koja dolazi iz Europe. S timben toga, Norveška je, dakako, vrlo važan doprinositelj europskoj energetskoj sigurnosti. A nažalost, bez obzira što EU kaže – bilo da je riječ o moratoriju ili bilo čemu drugom – dvojim da će Rusija ili Kina uopće mariti za to. Stoga bismo također trebali izbjeći situaciju u kojoj bi našim propisima i našim stavom samo na kraju, u konačnici, dob u kojoj bi utjecali na najsigurniju i najekološkiju energetsku proizvodnju u Europi. Mislim na Norvešku. A drugi koji nemaju tako visoke standarde, neka rade što žele. Stoga u tom smislu mislim da se točka ravnoteže ovdje vrlo važna. Treće, rado sam što, moglo bi se reći konačno, Europska komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje konačno uzimaju Arktik ozbiljno. pitanja vezana za Arktik se uzimaju mnogo ozbiljnije nego prije. S tim u vezi mislim također da je važno uspostaviti odgovarajuće strukture i osnažiti ovo područje. Četvrto, Kina. Mnogo govorimo o Rusiji, a kada govorimo o sigurnosti u Arktiku, ali, naravno, trebali bismo puno više paziti na aktivnosti Kine u tom pogledu. I da bi završiti, također bih želio da se ovaj Dom ponovno pozabavi pitanjima Arktika u našoj plenarnoj dvorani prije kraja ovog mandata. Hvala vam.
Govornik 1en
Hvala, Urmas. Kao potpredsjednik našeg Odbora, znaš da ponekad možeš biti velikodušan s vremenom govorenja.
Govornik 4en
Da, hvala, ali osjećam da nema tako jakog pritiska. Ali oprostite, oprostite.
Govornik 1en
Hvala, Urmas. I na vaš odličan rad. Tko još želi govoriti? Prvo, Hannah Jalul. Molim podignite ruku, Ville.
Hana Jalloul MuroS&Den
Hvala vam vrlo puno. Iz vidljivo iz svih naših intervencija da je glavna briga koju svi imamo ovdje, mislim, okolišna tema o kojoj smo svi zabrinuti zbog ovih novih strategija, lokalne zajednice, koja je garancija da poštujemo lokalne zajednice. A nešto što je važno za nas, a što je već spomenuto, dio svega što je povezano s okolišem su kritične sirovine. Kako se ovo rješava ovdje? Koja je jasna strategija o sirovinama? Razmišljam o zajednicama, okolišu, svemu tome, ali kako je naša politika o sirovinama također spomenuta? Kad govorimo o međunarodnim dionicima, znate, znam da je glavna briga, također za nas ovdje, Kina, Rusija. Rusija, kako su ti akteri uključeni, kako Europska unija može imati vlastiti utjecaj na tu temu. Upravo je to vrlo važno. I nešto što sam pročitao sinoć, a to da sada pomorski putovi dolaze iz drugih dijelova svijeta zbog otapanja leda i sličnih stvari, što će biti vrlo zanimljivo čuti od vas. Hvala vam puno i doista zato što je ovaj sastanak vrlo važan. Ovo će biti vrlo važna tema za Europsku uniju u narednim godinama. Hvala vam.
Govornik 1en
Hvala, Ville, molim.
Govornik 4en
Budući da sam danski zastupnik u Europskom parlamentu, posebno me zanima groenlandski dio toga. Posjetio sam Grenland prije mjesec dana. Istog je mjesec u kojem je sporazum između SAD-a, Grenlanda i Danske ratificiran u New Yorku. Stoga je prevladavao osjećaj olakšanja. Mislim da je svatko tko je posjetio Grenland osjeća koliko je stanovništvo Grenlanda osjećalo ugroženost u ovom slučaju, ne od Rusije i Kine, nego od SAD-a. Mislim stoga da je vrlo važno da je ishod sporazuma bio upravo sporazum koji je NATO bi trebala imati mnogo središnju ulogu u obrani sjevera Grenlanda, što smatram dobrim. Dobra je razmjena za bilateralni sporazum između Danske i SAD-a. Da je sada riječ o multilateralnom sporazumu. Tako je. Što se tiče sigurnosti, tako je. Još jedna stvar koja brine zbog mnogo težije geopolitičke situacije jest da je Grenland povezan s ostatkom svijeta samo s dva kabela. Ako bi ove bili prekinute, promijenit će se mogućnosti komunikacije za velike dijelove Grenlanda. Zanima me se može li imate ideju o mogućim mjerama koje bi se mogle poduzeti u tom području. A onda mislim da ste također upozoreni na činjenicu da je za ljude koji tamo žive, to što su smješteni u središtu vrlo, vrlo važno. Jer mislim da sam da je ovo također bilo u središtu sukoba sa SAD-om, danski pristup prema kojem se ništa ne bi smjelo učiniti bez sudjelovanja ljudi koji tamo žive. I mislim da je ovaj pristup važan. Mislim da je čekić podignut, hvala vam puno.
Govornik 1en
Hvala. Tko još želi uzeti riječ? Zatim, prije nego što pređem riječ gostima za njihove završne izjave od po pet minuta, dozvolite mi da dodam kako sam vrlo zadovoljan što je strategija ažurirana te što je sada zajedničko vlasništvo Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje. Mislim da, mislim da, imamo stvarno dobru strategiju na snazi, ali, naravno, djelo govori, a ne riječi. Jedan od prvih ključnih testova bit će koliko će se toga odraziti u višegodišnjem financijskom okviru za sljedeće razdoblje, jer će, naravno, sve to koštati mnogo novca. Kako namjeravamo ostati bez vremena, neću ulaziti u detalje, mnoge su već bile obrađene od strane kolega. Zatvorit ću ovaj sastanak u 22 sata, pa imamo po pet minuta. Tko želi započeti? Gospođo.
Govornik 2en
Hvala vam puno, gospodine predsjedavajući. I hvala vam također puno. Poštovani članovi, vrlo sam sretan što iz komentara vidim da smo suglasni oko stanja u Arktiku i činjenice da današnje strateško i sigurnosno okruženje zahtijeva da ozbiljno preispitamo naš pristup Arktiku. Kao što je istaknuo g. Urma Pat, nismo novi u području Arktika. Započeli smo svoju prvu politiku o Arktiku 2008. godine i već smo na petoj inačici. No postupno povećavamo svoj angažman u arktičkim pitanjima i povećali smo i važnost koju pridajemo sigurnosti, bez odustajanja od ključnih elemenata poput okoliša, klimatskih promjena i ljudi. Netko je spomenuo važnost standarda, a posebno IMO, želim istaknuti želim istaknuti da Arktik nije mjesto bez ljudi niti mjesto bez pravila. Postoje pravila koja se primjenjuju na Arktik. I definitivno, po mojem mišljenju, RIM je jedan od ključnih donositelja pravila za Arktik, i pomorski promet. I nastavit ćemo biti iznimno aktivni u okviru ovog programa jer je onečišćenje koje može proizaći iz pomorskog prometa jedno od područja na koje moramo i možemo usmjeriti našu pozornost. Treća točka o partnerstvima. Kao što ste vidjeli, partnerstva su ključna za način na koji zamišljamo svoju politiku za Arktik. I partnerstvo će uskoro učiniti vrlo konkretan korak, budući da se pripremamo za summita s Kanadom krajem ovog mjeseca, a pitanja vezana uz Arktik bit će razmatrana s Kanadom. Postoji i potencijal za jačanje suradnje s Ujedinjenim Kraljevstvom koje nije arktička država, već ključna država u EU gapu, Greenland Iceland UK gapu. I dok se pripremamo za summit EU-Ujedinjeno Kraljevstvo 20. studenog, a partnerstvo u području sigurnosti i obrane s Ujedinjenim Kraljevstvom važno uključuje spominanje pitanja Arktika. A mo sugovlasnici u Ujedinjenom Kraljevstvu već su mi se javili kako bismo razgovarali o tome kako možemo sagledati i kako možemo surađivati na ovoj problematici. Naravno, Norveška i Island, naravno, imamo partnerstva u području sigurnosti i obrane s ovim zemljama. Već imamo arktički dijalog s Norveškom i želimo nastaviti ovaj dijalog.
a s Islandom postoji cijeli odlomak o arktičkim pitanjima u našem partnerstvu za sigurnost i obranu s Islandom, što će biti još jedna prilika za raspravu o tome što možemo učiniti zajedno. Što se tiče Grenlanda, prepustit ću riječ kolegi iz Komisije da govori o okviru suradnje, ali mi smo kao Europljani nedvosmisleno izrazili svoju potporu Kraljevini Danskoj, Grenlandu i Danskoj. I svi smo dobrodošli sporazum o tri strane koji jača sigurnost u Arktiku, a nastavit ćemo podržavati Kraljevstvo Dansku. Kraljevstvo Danska ima našu podršku. A da bi završili s provedbom, vrlo smo usko surađivali sa svim službama Komisije kako bismo izradili ovu strategiju i nastavit ćemo raditi na njezinoj provedbi. Ispravno ste rekli da će provedba biti ključna i ispravno ste spomenuli da će višegodišnji financijski okvir (MFF) biti ključan. Neke se može poduzeti već u okviru postojećeg MFF-a. Na primjer, dodavanje nekih satelita kako bi se poboljšalo promatranje Arktika. Ali neki će ih morati podržati buduća financijska sredstva EU-a. Istaknuto je i to da će i Vijeće za vanjska pitanja sada pratiti provedbu ove strategije. i kako se Vijeće za vanjska pitanja nastavlja baviti ovom strategijom, nadam se i rado iščekujem da ostanem u kontaktu s AFET-om i Europskim parlamentom kako bismo pripremili te zaključke. Hvala vam puno.
Govornik 1en
Naravno. Sigurno ćemo ostati u kontaktu. Ovo je tema koja je uvijek na vrhu našeg dnevnog reda. Gospodine Gray, molim.
Govornik 3en
Hvala vam i želio bih zahvaliti počasnim članovima na njihovim izuzetno važnim točkama o mnogim ključnim pitanjima. Počnjet ću s predsjednikom, prije svega u pogledu Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF). Mislim da bismo jako voljeli moći uključiti zakon u tekst. i reći da će sve to ovdje biti izneseno. Mislim da bismo mogli tvrditi da to samo dodatno ističe mudrost prijedloga Komisije o MFF-u. U tom smislu, ovdje možete vidjeti akcije koje će zahtijevati financiranje iz okvira jedan, okvira dva i okvira tri; to će zahtijevati mobilizaciju financiranja država članica. a naravno da već imamo vrlo jasno obećanje Komisije za Grenland da će u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru udvostručiti financiranje. Stoga mislim da smo strane postoji vrlo jasna volja i jako se nadamo da će se ova logika, što se tiče pitanja poput Arktika, naglasiti kada se donesu konačne odluke o proračunu. Moja druga točka koju želim povezati jest Grenland i ljudi, jer se u potpunosti slažem s procjenom da sve što pokušamo učiniti u ovoj strategiji moramo učiniti zajedno s narodima Arktika. Jer samo oni, mislim, stvarno razumiju izazove s kojima se suočavamo na čitavom nizu posebnih pitanja, i zato je tako važno da radimo zajedno upravo zato što tako tijesno surađujemo. Zato u komunikaciji u posljednjem poglavlju velika se pozornost posvećuje dijalogu i angažmanu, s posebnim naglaskom na angažman mladih. Mislim da samo Visoki predstavnik i povjerenik su u svojim angažmanima posvetili dosta vremena razgovarajući s mladima diljem Arktika kako bi pokušali saslušati i razumjeti njihove brige. Želio bih sada prijeći na klimatsko pitanje. Želio bih već sada istaknuti da s našeg gledišta ne uočavamo nikakvo odustajanje. Mislim da je bilo vrlo važno izjavu koja je dana da je potrebno promatrati geopolitiku i klimu zajedno. U cjelovitom poglavlju u komunikaciji o klimi namjerno je učinjeno da bude vrlo otvorena. Željeli smo poslati vrlo jasnu poruku o nemogućnosti
dosljednog opsega izazova s kojim se suočavamo i Ako pogledate AMOC i rasprave koje se vode o tome, vrlo brzo ćete uvidjeti pravu klimatsku hitnost pred kojom smo suočeni, istu debatu o permafrostu, istu debatu o onečišćenju, i zato ćete kroz cijeli ovaj tekst vidjeti skup ključnih rezultata upravo o klimi, ali onda, kako pregledate svaku od grana, klimatska dimenzija je vrlo izražen tamo. Kao što je istaknuo posebni izaslanik, mislim da su propisi IMO-a, kada pogledamo zagađenje, kada pogledamo emisije crnog ugljika u Arktiku, vrlo jasno navedeni u priopćenju. Naravno, bilo bi nemarno od mene ne spomenuti pitanje ugljikovodika u Arktiku. Bilo je mnogo medijskog izvješća, kao što je, mislim, uvijek trebalo biti, bez obzira na jezik. Je li bilo, mislim da, da, predsjednik, visoki predstavnik, komesar bili su vrlo jasni na tu temu: ako uzmete tekst koji je u priopćenju i usporedite ga s onim iz 2021., riječi su iste kada je riječ o obvezama EU-a. upravo isti jezik o EU, da. Razlika u politici EU-a doista je u činjenici da nismo uspjeli ispuniti to multilateralno pravno obvezu, zbog čega postoji drugačiji jezik, a to također odražava i aspekt energetske sigurnosti, koji objašnjava taj jezik. No što se tiče obveze EU-a, on je kristalno jasan. Hvala.
Govornik 1en
Hvala vama obojici. Nema daljnjih komentara s vaše strane. Ima li što za podizanje pod 'ostala pitanja'? Čini se da nema, pa najavljujem datum našega sljedećega sastanka: 3. studenoga 2026., od 9 do 12:30 sati, te potom od 15 do 17 sati. Sastanak će se održati u Bruxellesu. Sjednica je završena. Sada se možemo svi uputiti na plenarnu sjednicu.
Govornik 4en
Hvala.