Brussels Live
PretražiUpozorenjaRačun
Svi prijenosi

Europski parlamentOdbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača

Sjednica odbora IMCO

ponedjeljak, 9. studenoga 2026.

Automatski transkribirano i prevedeno iz izvornog zvuka. Moguće su pogreške.

Imena potječu iz najava predsjednika i tako su označena; odbori ne objavljuju službeni popis. Govornici koji nisu najavljeni numerirani su.

Primite e-poštu kad se ovdje izgovore vaše riječi

Na dnevnom redu

  1. 1Usvajanje dnevnog reda
  2. 2Izvješće predsjedatelja
  3. Izvješćivanje povjerenstva
  4. 3Usvajanje zapisnika
  5. 4Radna skupina za provedbu Digital Markets Acta (DMA)
  6. 5Mala i srednja poduzeća i EU test za MSP-ove u praksi: učinkovitost i nedostaci • Prezentacija studije
  7. Radionica
  8. 6Digital Fairness Act: Kako učinkovito zaštititi potrošače na internetu uz osiguravanje dosljedne interakcije s postojećom regulativom?
  9. 7Žene kao potrošači: suočavanje s rodnim pristranostima i nepoštenim trgovačkim praksama
  10. 8IMCO 2026: Javno mnijenje u kratkim crtama • Razmjena mišljenja
  11. *** Elektroničko glasovanje ***
  12. 9Izmjena Uredbi (EU) 2016/679, (EU) 2018/1724, (EU) 2018/1725, (EU) 2023/2854 i Direktiva 2002/58/EZ, (EU) 2022/2555 i (EU) 2022/2557 u pogledu pojednostavljenja digitalnog zakonodavnog okvira i stavljanja izvan snage Uredbi (EU) 2018/1807, (EU) 2019/1150, (EU) 2022/868 i Direktive (EU) 2019/1024 (Digital Omnibus)***I 2025/0360(COD) COM(2025)0837 - C10-0303/2025
  13. 10Izmjena Uredbi (EU) 2017/745 i (EU) 2017/746 u pogledu pojednostavljenja i smanjenja opterećenja propisa o medicinskim uređajima i in vitro dijagnostičkim medicinskim uređajima, te izmjena Uredbe (EU) 2022/123 u pogledu podrške Europske agencije za lijekove stručnim panelima za medicinske uređaje i Uredbe (EU) 2024/1689 u pogledu popisa zakonodavstva Unije o usklađivanju navedenog u njezinom Prilogu I***I 2025/0404(COD) COM(2025)1023 - C10-0360/2025
  14. 11Izmjena Direktive (EU) 2022/2555 u pogledu mjera pojednostavljenja i usklađivanja s [Prijedlogom za Akt o kibernetskoj sigurnosti 2]***I 2026/0012(COD) COM(2026)0013 - C10-0016/2026
  15. 12Europska agencija za kibernetsku sigurnost (ENISA), okvir za europsku certifikaciju kibernetičke sigurnosti, sigurnost opskrbnog lanca IKT-a i stavljanje izvan snage Uredbe (EU) 2019/881 (Akt o kibernetskoj sigurnosti 2)***I 2026/0011(COD) COM(2026)0011 - C10-0015/2026
  16. 13EU KIDS Act***I 2026/0286(COD) COM(2026)0681 - C10-0225/2026
  17. 14Ilegalan i opasan proizvod ulazi na Jedinstveno tržište • Razmjena mišljenja s carinskim vlastima Belgije i Poljske
  18. *** U zatvorenom sastanku ***
  19. 15Sastanak koordinatora
  20. ------
  21. 16Uredba o standardizaciji***I 2026/0307(COD) COM(2026)0780 - C10-0255/2026
  22. 17EU strategija za otoke i najudaljenija područja: utjecaj na Jedinstveno tržište • Razmjena mišljenja
  23. 18Digitalizacija postupaka za priznavanje stručnih kvalifikacija***I 2026/0273(COD) COM(2026)0995 - C10-0223/2026
  24. 19Transparentnost i ciljanje političkog oglašavanja • Scrutiny session
  25. 20ODGOĐENO: Napredni sustavi umjetne inteligencije: mogućnosti i izazovi za Digitalno jedinstveno tržište i zaštitu potrošača • Razmjena mišljenja
  26. 21Razno
  27. 22Datum sljedećih sjednica
  1. Govornik 2en

    Bok, bok svima. Dobar dan. Počinjemo zato što je pet minuta prošlo. Ali za mene, budući da sam vrlo umoran, govorit ću na rumunjskom. Molim, da biste slušali, a.

  2. Govornik 2ro

    Jeste li primili dnevni red? Neću ga ponovno pročitati. Ako se slažete, možemo odmah prijeći na dnevni red. Također, članovi su obaviješteni o usluzi tumačenja od koje imamo koristi i zahvaljujem tumačima. Imamo tumačenje na mnogim jezicima. Želio bih da me poslušate. Ako vam je to lako na vašem materinjem jeziku. Podsjećam vas da je naša sjednica emitirana na internetu. Također je dostupan na tabletu i prijenosnom računalu. Sustav glasanja biti će dostupan sutra. Danas nećemo glasati, ali glasanje će biti moguće samo u dvorani za sastanke. Stoga će vam trebati vaše glasovne kartice. Mogao bih Vam reći da već na početku imamo nekoliko rokova za amandmane, a to tako da je za 11. studenoga rok za izvješće CIPSACT. Bi li Moja je Paulius Sodagar ljubazan te dati svoje mišljenje?

  3. Govornik 2en

    Ne znam je li to točno.

  4. Govornik 2ro

    bilo kako bilo, a 12. studenoga imamo i rok za izvješće o multimodalnoj rezervaciji i zaštiti putnika u željezničkom prometu za jednu kartu; izvjestitelj za mišljenje je g. Cosma, g. Cosma Zlotovski iz skupine ECR. Imamo prvu točku na dnevnom redu. Imamo predsjednika radne skupine za provedbu Digital Markets Acta, g. Andreasa Schwaba, koji je s nama. Naravno, danas smo za prvu točku dnevnog reda zatražili predsjednika grupe da u maksimalno pet minuta predstavi izvješće o sastanku održanom 4. studenoga ove godine.

  5. Govornik 1en

    Andreas, molim te.

  6. Barry AndrewsRenewde

    Da, hvala vam puno, gospođo predsjedavajućo. I ja sam umoran, zato govorim njemački. Ali, naravno, sretan sam što mogu i na engleskom jeziku sažeti glavne točke. Ako sam smat, gosam razumijem, gosam razumijem, gosam razumijem, gosam razumijem, ako sam razumio, gosam razumijem, gosam razumijem, Madam Chair, imam pet minuta, a kako sam trenutno jedini prisutni član, uzimam si slobodu skrenuti pozornost na ovo. Naravno, iznimno sam sretan što vi, gospođo predsjedavajućo, predsjedavate ovom sastanku. Ali i na zadnjem sastanku Radne skupine za Digitalni tržišni akt, Radne skupine DMA, broj sudionika bio je prilično nizak unatoč vrlo zanimljivoj raspravi. Stoga moramo zajedno razmisliti, svakako onda i s predsjedavajućim i koordinatorima, o tome kako možemo nastaviti svoj rad u radnim skupinama.

  7. Barry AndrewsRenewen

    Ipak ipak, vrlo sam sretan što mogu izvijestiti o sastanku koji smo imali prošlog tjedna. Posljednja radna skupina za DMA održana je prošle srijede. Bilo je usmjereno na usporedbe kako EU i SAD pristupaju tržišnom natjecanju na digitalnim tržištima. U istom smjeru, ali različitim sredstvima i alatima, s posebnim naglaskom na provedbu i mjere popravka. Obje strane, dakle Sjedinjene Države i EU, jer je Europska komisija bila prisutna kao i predstavnici državnih odvjetnika iz Sjedinjenih Država, obje strane dijele jedan cilj, a to je da tržišta moraju ostati otvorena za konkurenciju i da korisnici moraju imati pravi izbor. Znamo da su alati različiti. Europa kombinira ex-ante regulaciju kroz DMA s tradicionalnim pristupom provedbe pravila konkurencije. SAD se uglavnom oslanjaju na postupno rješavanje slučajeva putem sudskih postupaka u području antitrust zakona, što sve više pokreću sudovi i državne vlasti. Državna tijela, jer i one imaju brojne mogućnosti za pokretanje postupaka, što je u prošlosti također činjeno na saveznij razini, ali kako trenutno postoji određeni Trump bottleneck na saveznij razini, čini se da tamo ima manje aktivnosti. Dakle, dopustite da malo ulazim u detalje. Ishodi su također različiti. U Europi je DMA objavljen, a Komisija je počela koristiti ih. U srpnju je utvrdila da Google nije u skladu s pravilima na dvije točke. Google Search je favorizirao vlastite usluge u odnosu na one svojih konkurenata, što ga je koštalo 460 milijuna eura. Razvojitelji Google Playbooka usmjeravaju korisnike prema boljim ponudama, što ih je koštalo dodatnih 400,30 milijuna eura. To ukupno iznosi 809 milijuna eura odjednom i treća je kazna DMA nakon onih za Apple i Meta. I poruka koja je iz toga proizlazila činila se jasnom, a Komisija ju je također branila u radnoj skupini. Pravila DMA-a za otvorena tržišta, uključujući i digitalno, nisu puki ukras ili obična dekoracija. U SAD-u, naprotiv, novac se prebacuje putem nagodbi. Pregovarano od strane državnog tužitelja, 700 milijuna dolara za cijene i privatnost na Google Playu, te o

  8. privatnost, 1,3 milijarde dolara u jednom slučaju, a 391 milijun u drugom. Dakle, vidite da je iznos novca s one strane Atlantika još veći, a predsjednik Sjedinjenih Država ne govori ništa o tome. Možda bi se i Europska komisija mogla malo više usuditi. U međuvremenu, u SAD-u, velike savezne parnice o pretraživanju i edtech tehnologijama još uvijek su u tijeku pred sudovima. Rješenja i žalbe su u tijeku. Dakle, konačna odluka još nije donesena. U tom smislu, imali smo zadovoljstvo okupiti dva predstavnika državnih odvjetnika općih tužitelja iz Glavne uprave za konkurenciju i Glavne uprave za digitalno gospodarstvo, kao i iz Google, kako bismo imali i malo otvorenu raspravu o tvrtki koja je bila u fokusu prezentacija i Europske komisije i glavnih državnih odvjetnika iz Tennesseeja i Colorada. A ono što vam mogu reći, gospođo predsjednice, jest da se provedba zakona ne odvija izolirano. Pouke iz američkih postupaka i iz naših vlastitih trebale bi oblikovati način na koji primjenjujemo DMA, a tamo gdje je potrebno, i unaprjeđujemo ga. I samo želim podijeliti s vama mišljenje da su i naši američki državni odvjetnici bili vrlo jasni: dijele osnovne logike DMA, dijele kazne koje je Komisija izrekla i ne dijele mišljenje da se radi o bilo kakvom trgovinskom instrumentu. Oni, kao i mi, brinu o otvorenosti tržišta, o poštenoj konkurenciji, i zato će radna skupina nastaviti pratiti ove razvojne događaje dalje. Vjerujemo da u ovom slučaju imamo vrlo snažnu suradnju s SAD-om, ali uglavnom s državnim tužiteljima, a manje s federalnom razinom. No, kao što je uvijek slučaj u politici, stvari se mogu brzo promijeniti. Uskoro ili kasnije. Stoga sam samo zahvalan što Tajništvo, gospođo Predsjednice, uvijek savršeno priprema ove sastanke, uzimajući u obzir prijedloge kolegica i kolega koji sudjeluju u njima. Mnogo je ljudi koji se žale. Mnogo je tvrtki koje bi htjele pokazati da Komisija ponekad ide predaleko. Mi smo ovdje kako bismo Komisiju zatražili odgovornost i osigurali da se provedba DMA-a provodi kako treba.

  9. Nadalje. I mislim da, trebamo nastaviti. Hvala vam puno. Onima koji su mi pomogli, onima koji su bili nazočni, te i vama, gospođo predsjedavajućice, što ste mi omogućili vrijeme da o tome izvijestim.

  10. Govornik 2ro

    Hvala, Andreas. Da, također vjerujem da je ovaj radni sastav važan i da više ljudi treba sudjelovati i doprinijeti. Potrebne zaključke. I svakako ih podijeliti s Europskom komisijom, kako bismo vidjeli kako možemo stvari poboljšati. To je također bio cilj osnivanja radne skupine.

  11. Govornik 2en

    Hvala. Thank you, Sean.

  12. Govornik 2ro

    Mislim da sljedeća točka na današnjem dnevnom redu iznimno je važna i nadam se da će biti praćena i online. MSP-ovi i EU-ov test za MSP-ove u praksi – učinkovitost i propusti. Imamo studiju i htioleo zahvaliti na razmjeni mišljenja i predstavljanju studije. Onima koji su preuzeli odgovornost i došli danas govoriti ovdje pred gospodinom Timotei Iong, istraživač, istraživač je povezan s Centrom za empirijsku pravnu znanost na Sveučilištu u Leuvenu. Također je prisutan odbor putem Digi Grow. Želio bih započeti s 10-minutnom prezentacijom studije. Nakon toga, komisija će imati pet minuta za iznošenje vlastitog stajališta, a onda će, naravno, kolege ako žele iznijeti svoja vlastita stajališta. Stoga bih želio zahvaliti istraživaču i dati mu riječ na deset minuta.

  13. Govornik 1en

    Hvala, predsjedniče.

  14. Govornik 3en

    Poštovani članovi, moje ime je Timothy Iong, doktor ekonomije, istraživač u SEPS-u. Današnji dan zastupam svoje kolege i predstavljam ovu studiju o MSP-ovima i EU testu za MSP-ove.

  15. Govornik 1en

    U praksi, učinkovitost i propusti. Sljedeće.

  16. Govornik 3en

    Nekoliko osnovnih podataka. MSP-ovi čine više od 99 % poduzeća u broj u EU. Stoga je razumno vjerovati ili pretpostaviti da većina ćešće će zakonodavstvo utjecati na mala i srednja poduzeća (MSP). Doista, u okviru zakonodavnog procesa EU-a, MSP su bili istaknuti. Da bismo naveli samo neke primjere, Komisijina je komunikacija "Think Small First" iz 2008. jedna od vodećih dokumenata. Unutar okvira bolje regulacije postoje filter za mala i srednja poduzeća, test za mala i srednja poduzeća i provjera za mala i srednja poduzeća. Filtar za MSP je rani korak kako bi se utvrdilo je li zakonodavna prijedlog relevantan. za MSP-ove. Test MSP je procjena utjecaja prijedloga na MSP-ove. A provjera MSP je predložak za prikaz testa MSP-a. Osim toga, postoji mreža posebnih izaslanika za mala i srednja poduzeća koja uključuje nacionalne predstavnike i neke udruge poslodavaca, koji će se, po potrebi, savjetovati, posebno o tome je li neki prijedlog relevantan za mala i srednja poduzeća. Ipak ipak postoje glasovi koji kažu da mala i srednja poduzeća nose značajna opterećenja proizašla zakonodavstva EU. Dakle, glavno istraživačko pitanje politike ove studije je je li okvir bolje regulacije dobro obavio posao u uravnoteženju dobre politike i regulatornog tereta na malim i srednjim poduzećima. Sljedeći slajd, molim. Svrhe ove studije. Prikupljali smo procjene utjecaja objavljene između 2020. i 2025 i istražili kako su uzeli u obzir učinke na MSP, posebno kada su imali zasebnu sesiju ili prilog o testiranju MSP-a. Posebice bismo željeli vidjeti je li alatna kutija za bolju regulaciju objavljena u studenome 2021. učinila ikakvu razliku. Također imamo šest studija slučaja. Oni nam omogućuju da dublje uđemo u detalje. Učite se dobre i loše prakse te također konzultirajte šest intervjuiranih radi njihovih perspektiva i ideja. Konačno, sažimamo rezultate u deset ideja za preporuke. Sljedeće. Sljedeća slajd, molim. Metodologija. Pregledali smo 224 procjene utjecaja i utvrdili 172 procjene utjecaja koje se odnose na poduzeća ili mala i srednja poduzeća (MSP). Zatim smo osmislili predložak za prikupljanje podataka i tim istraživača je pročitao 172 procjena utjecaja. Osim toga, koristili smo strojeve za čitanje tih dokumenata.

  17. iznio je neke statistike. Odabrali smo šest slučajeva koji pokrivaju različita područja politike, od umjetne inteligencije do propisa o kašnjenju plaćanja. Također imamo predložak za studiju slučaja koji osigurava da su svi slučajevi usporedivi. Osim toga smo proveli šest intervjua. Ti intervjui su uključivali udruge poslodavaca i nacionalne predstavnike povezane s izaslanicima za MSP-ove. Sljedeća stranica, molim. Stoga, prije svega, dopustite da vam pokažem podjelu 224 procjena utjecaja. Kao što je ranije spomenuto, postoji 172 procjena utjecaja povezanih s gospodarstvom. Od tih 172 procjena utjecaja, 55 ih je objavljeno prije 2022. Koju nazivamo poduzorkom prije 2021. Jer je izdanje iz 2021. godine alata za bolju regulaciju objavljeno u studenom 2021. Stoga smo prilično sigurni da ovih 55 procjena utjecaja nisu bile pod utjecajem alatke za bolju regulaciju iz 2021. Zatim razdvajamo 95 procjena utjecaja objavljenih između rujna 2022. i prosinca 2025. Nazivamo ih uzorak nakon 2021. Kako smo potpuno sigurni da su one izrađene s alatima iz 2021. u primjeni. U međuvremenu imamo 22 procjene utjecaja koje nazivamo mješovitim uzorkom ili uzorkom prijelaznog razdoblja. Sljedeća stranica, molim. Prva statistika koliko se često MSP-ovi spominju u ovim procjenama utjecaja. Iz ovog se stola može vidjeti da je trend u porastu, što znači da se u prosjeku PME češće spominju u procjenama utjecaja: 46 puta prije 2021. u odnosu na 106 puta nakon 2021. po procjeni utjecaja. Sljedeća stranica, molim. Gdje se, dakle, PME spominju u procjenama utjecaja? Podijelili smo jednu procjenu utjecaja na 10 jednakih dijelova. I vidimo prosječno koliko se puta PME spominju u različitim dijelovima procjene utjecaja. Plava linija predstavlja rezultate prije 2021. godine, a zelena linija predstavlja rezultate nakon 2021. godine. Možemo vidjeti da je prosjek nakon 2021. godine svugdje veći od prosjeka prije 2021. godine. Uz to, prvi vrh rezultata nakon 2021., koji je između 20 i 30 posto, javlja se ranije nego rezultati prije 2021. To znači da se, u prosjeku, MSP-ovi obično pojavljuju ranije u procjeni utjecaja.

  18. Posljednji skok u rezultatima nakon 2021 očito je posljedica toga što je PME test predstavljen kao prilog. Tako zaključujemo da je „alatka za bolju regulaciju“ iz 2021. godine doista utjecala na način na koji Komisija izrađuje svoje procjene utjecaja. PME i Komisija postaju svjesnije razmatranja vezanih uz PME. Sada ću vas pokazati neke druge rezultate koji možda nisu tako pozitivni kao ovi. Sljedeći slajd. Sljedeći slajd, molim. Utvrdili smo da se PME-ovi manje spominju u dijelu koji objašnjava zašto je potrebno djelovati. To ukazuje da Komisija možda neće povezati potrebu za djelovanjem s PME-ima. Osim toga, PME se rijetko spominju u dijelu o praćenju i evaluaciji. U međuvremenu vidimo da kvantifikacija raste. No vrlo često procjena troškova ne razlikuje PME od većih poduzeća. Doprinosi malog poduzeća javnim konzultacijama bili su ograničeni, ali su obično odgovarala udruženja poslodavaca. No ono što nismo uspjeli utvrditi jest jesu li ti odgovori bili utjecajni. Dakle, nekoliko drugih korisnih nalaza. O malim poduzećima i inovacijama često se raspravlja, 95 puta od 172. Još je i pitanju konkurentnost MSP-ova. No mjere za ulazak na tržište i praćenje MSP-ova se manje raspravljaju. Dakle, sljedeća stranica, molim. Imamo šest studija slučajeva, ali neću ulaziti u detalje. Odabrao sam samo neke od njih, mislim na neke od nalaza u prezentaciji. Trošak, kvantifikacija često se ne podudara s raspravom o koristima. To znači da procjena ne može utvrditi može li zakonodavstvo opravdati trošak. U nekih prijedloga, poput Pravilnika o općoj sigurnosti proizvoda, drugi principi imaju prednost pred ekonomskim pitanjima. Stoga je prostor za razmatranje malih i srednjih poduzeća prilično ograničen. Općenita je primjedba da procjena ne razlikuje ekonomske uloge poduzeća, pa je stoga utjecaj na MSP-ove koji se raspravlja u procjenama utjecaja previše općenit da bi se mogao primijeniti na stvarna poduzeća. U drugim slučajevima utjecaj na MSP ostaje kvalitativan i nije bitno utjecao na oblikovanje mogućih politika. Konačno, u slučaju propisa o kašnjenju plaćanja, iako je utjecaj

  19. izvješće o procjeni uglavnom pozitivno, dionici, udruge poslodavaca zapravo traže povlačenje prijedloga. Stoga vas potičem da pročitate slučajeve ako vas zanima jedan od slučajeva na popisu. Sljedeći slajd, molim. Sada ću sažeti neke nalaze prije nego vam predstavim neke preporuke. Prvo smo dobili dojam da je test za mala i srednja poduzeća (SME) bio prazan formalitet s malo utjecaja na izbor preferirane opcije. Drugo, ponekad smo utvrdili da se SME test i provjera konkurentnosti preklapaju te da bi mogao postojati bolji način za njihovo integriranje ili razdvajanje. Treće, stanje MSP-ova nije dobro shvaćeno, a njihove uloge na tržištima nisu dovoljno diferencirane. Četiri, analitička podrška analizi malih i srednjih poduzeća često je slaba, bez ikakvih dokaza. To stvara dojam da je analiza malih i srednjih poduzeća namijenjena opravdanju izbora Komisije. Peto vezano o konzulacijama dionika. Broj PME-ova koji su konzultirani obično je malen. Sljedeća stranica, molim. Oprostite što sam propustio broj šest ovdje. Konzultacije dionika ponekad su prilično odvojene od ostalih procjena. I brige nisu povezane s politikama mogućnosti. Sedam, nedostaje okvir za praćenje i procjenu utjecaja na mala i srednja poduzeća. Osam, RSB radi, ali mu nedostaje snažniji mandat za poboljšanje kvalitete procjena utjecaja. Devet, utvrdili smo da je razmatranje o MSP-ovima često izgubljeno tijekom pregovora između suzakonodavaca. Deset, nismo pronašli primjere u kojima se u procjeni utjecaja uzimaju u obzir kumulativni učinci zakonodavstva EU-a na MSP-ove. Sljedeća stranica, molim. Stoga vam sada predstavljam neke preporuke. Prije svega, načelo „Prvo razmišljati o malima“ treba u potpunosti provesti. To znači da se zakonodavstvo treba oblikovati za male subjekte. Procjena troškova temelji se na mogućnostima malih poduzeća. Drugo, alatna kutija za bolju regulaciju mora biti dizajnirana za alate namijenjene malim i srednjim poduzećima, bez opterećivanja analize dodatnim alatima. Tvrtke se ne bi trebale razlikovati samo prema veličini, već i prema njihovim gospodarskim ulogama.

  20. tako da bi analiza mogla bolje istražiti neizravne ili downstream učinke duž lanca vrijednosti. Za procjenu utjecaja trebala bi biti transparentni s podacima i analitičkim koracima koji su dostupni za provjeru i daljnja istraživanja. Peto, svako javno savjetovanje trebalo bi težiti odgovarajućoj zastupljenosti malih i srednjih poduzeća, osim odgovora udruga. Šest, procjena utjecaja trebala bi pokazati kako savjetovanje s MSP-ovima ili test MSP-ova utječe na mogućnosti i izbor politika. Sedam, prijedlog bi trebao uvesti specifične mjere praćenja i vrednovanja za MSP-ove. Osmo, institucijski nadzor razmatranja i utjecaja na MSP-ove trebao bi se ojačati. RSB bi trebao imati veću ulogu i biti neovisan. Devet, razmatranja o MSP-ovima trebaju se održati tijekom cijelog zakonodavnog procesa. Test PME ne bi trebala prestati biti relevantan u fazi prijedloga. Trebao bi biti relevantan i tijekom pregovaračke faze. Deset, Komisija bi trebala redovito pregledavati kumulativna opterećenja na PME-ove i pružati im više potpore. Ovo je cijeli moj govor. Hvala vam puno. Hvala, predsjedniče. Dobrodošli su svi komentari i pitanja.

  21. Govornik 2ro

    Hvala lijepa. Iako je trajalo više od 10 minuta, vjerujem da je ova studija vrlo važna. I nadam se da ćemo je imati za cijeli odbor. Drago mi je što će se Europska komisija obratiti nakon predstavljanja studije, jer osobno vrlo cijenim zaključke i preporuke koje ste dali, te sam vrlo znatiželjan čuti što će Komisija reći u vezi s rezultatima ove studije. Hvala vam. Dakle, predstavnik ili predstavnica Komisije imat će pet minuta. Komisija, od Digi Grău, dopustite da vidim ime odmah. To je g. gospođo, g. gospođo, Marie-Hélène Pradin. Pradin. Oprostite.

  22. Govornik 1fr

    Hvala Vam, gospođo Predsjednice. Hvala Vam i poštovani članovi Parlamenta. Prije svega, želio bih zahvaliti na narudžbi ove studije. Vjerujem da se možemo samo čestitati zbog pozornosti koja se posvećuje malim i srednjim poduzećima i načina na koji su uzeti u obzir pri procjeni utjecaja. Moja izlaganja će biti općenita, a želio bih istaknuti nekoliko točaka i skrenuti vam pozornost na sljedeće. Prije svega, vjerujem da je važno istaknuti da, u svakom slučaju, naša SME jedinica i tim odgovoran za metodologija testiranja za mala i srednja poduzeća (SME) uopće nije bila uključena niti je na nju se obraćala pažnja u ovoj studiji. Nismo bili upitani, nismo imali priliku izraziti svoje stavove o dokumentu, a to je pomalo žalosno jer smo od samog početka mogli pridonijeti svojim stručnim znanjem. Drugo, vjerujem da, u svjetlu današnje prezentacije, možemo samo primijetiti napredak koji je postignut od 2021. godine, otkad je Toolbox za bolju regulaciju iz 2021. godine uveden. MSP-ovi se češće spominju u procjenama utjecaja, kvantifikacija troškova je poboljšana, iako još uvijek nije optimalna, a SME filter primjenjuje se na sve prijedloge od 2022. godine. Mislim da, brojevi govore sami za sebe: od 224 procjena utjecaja koje su objavljene, udio onih koji uključuju test za MSP-ove porastao je s 23 % na 93 % za inicijative koje su odabrane filterom, a spominjanje MSP-ova u izvješćima o procjeni utjecaja također se više nego udvostručilo. Ovo stoga pokazuje stvaran napredak u sustavnom uzimanju u obzir utjecaja prijedloga na MSP-ove u kontekstu izrade zakonodavstva. Očito je da još uvijek postoje poteškoće. One su istaknute u istraživanju. Kako bi se poboljšala kvaliteta tih procjena utjecaja, posebno je potrebno riješiti problem nedostatka pouzdanih podataka istraživanjem, posebno, mogućnosti podrške

  23. ciljanim SME-ove, posezivanju proxy varijabli za kvalitativne elemente tamo gdje izravno kvantificiranje nije moguće te, konačno, transparentnijoj komunikaciji o nedostacima podataka kojima se objašnjava zašto kvantifikacija nije bila moguća. Treće, radi se i o tome da se u izlaganju, više nego u studiji, istakne kako je SME samo jedan alat među mnogima. On se bavi jednom dimenzijom, dimenzijom SME-a, u vrlo specifičnoj fazi zakonodavnog ciklusa. Moramo imati da se već započinje ranije, već na samom početku prijedloga, jer čim se objavi inicijativa, postoji javna rasprava, postoji procjena utjecaja, postoji izrada pravnog akta, postoje pregovori između Europskog parlamenta i Vijeća, a onda postoji i provedba. Zato pokušavamo intervenirati u svim fazama ovog procesa. Zato je razlog zašto postoji čitav niz alata koji su uvedeni, a koji su već spomenuti u prezentaciji: filter, test, provjera za MSP-ove, koja je također nedavno uvedena. A danas sam zadovoljan što mogu najaviti da želimo ići dalje i da bi do siječnja 2027. trebao biti dostupan novi alat. To je objavljeno u strategiji za jedinstveno tržište kako bi se unaprijedilo jedinstveno tržište. Do siječnja 2027. trebali bismo objaviti zbirku onoga što nazivamo MSP-ovima prijateljskim odredbama, odnosno dobrom praksom, standardnim klauzulama koje će se prvo staviti na raspolaganje našim službama, ali i zakonodavcima za izradu zakonodavstva. bit će od samog početka povoljniji za mala i srednja poduzeća. To su odredbe koje će obuhvatiti ključne elemente propisa o obnavljanju potpore malim i srednjim poduzećima u svakoj fazi, tako reći. Vidim da smo dobili povratne informacije, pa ću zaključiti brzo. Dobro smo uzele u obzir deset preporuka. Mnoge od njih već su implementirane od 2025. godine i od provedbe studije. Mogu detaljnije objasniti ako postoje pitanja.

  24. Na kraju bih o ovome želio podsjetiti da je pojednostavljenje koje trenutačno traži i Komisija, a koje je jedan od njenih prioritetnih ciljeva, zapravo i druga polovina slike. Spomenut ću 12 omnibus paketa koje je Komisija već predstavila, a koji će donijeti niz poboljšanja za mala i srednja poduzeća te olakšati njihovo administrativno opterećenje. Procjenjuje se da će to iznositi 22,3 milijarde eura godišnje. Od toga 7,7 milijardi eura isključivo za mala i srednja poduzeća. I svi znate da postoji cilj smanjiti administrativno opterećenje za mala i srednja poduzeća za 35 % do kraja ovog mandata. Dakle, da zaključimo, zadovoljni smo studijom. Ona pokazuje napore, oprostite, koji su već poduzeti. Možda je potrebno kratko podsjetiti da bi ova promjena bila stvarno realna, sve institucije moraju krenuti u istom smjeru. Možda je najbolji primjer Uredba o pakiranju i otpadu od pakiranja. Nedavno, što bi moglo biti povoljnije za mala i srednja poduzeća da je bilo tako osmišljeno od samog početka. Ovdje ću stati. Također računamo na suodlučitelja da preuzme ovaj štap i poboljša zakonodavne odredbe za mala i srednja poduzeća. Hvala vam.

  25. Govornik 1ro

    Hvala lijepa, a sada, nakon što je predstavljena studija i stav komisije, ako kolegica ili kolega iz Renew ima što reći, želio/željela bih i ja govoriti. Pozivam ih da postave pitanja ili zatraže pojašnjenja. Hvala.

  26. Govornik 1nl

    Ehm, govorit ću na nizozemskom. Pa, hvala unato, i da, svakako želim nešto reći u kontekstu malih i srednjih poduzeća jer su, pa, na početku mog mandata kada sam ušao u Parlament ovdje, mala i srednja poduzeća i olakšavanje stvari za njih bili na vrhu moje agende. I unutar Renew također smo u potpunosti prihvatili moto 'Prvo razmislite o malima'. Stoga je vrlo važno što imamo ovu prezentaciju. Hvala vam također na studiji koja je provedena. I hvala vam također na odgovoru Komisije. E, studija, e, naravno, pokazuje da ima još mnogo posla za obaviti. E, ali također vidim da Komisija zaista ukazuje da od 2021. godine, a podaci iz studije također pokazuju da smo postigli poboljšanja. Ali dovoljno, po mom mišljenju. Načelo "Prvo razmislite o malome" još uvijek se ne primjenjuje dovoljno, a to se također odražava u istraživanju. I vjerujem da je važnost toga posebno u tome što se poduzetnici, posebno MSP-ovi, suočavaju s nagomilavanjem propisa. Stoga, kumulativni učinak različitih pravila koja ovdje usvajamo u ovom Domu znači da, konačno, sigurno mali poduzetnik nema kapacitet pregledati sva ta pravila, vidjeti ih i razumjeti ih. Pa što još možemo učiniti u vezi s ovom akumulacijom pravila? Vidim da se odbor već bavi omnibusima, znate. Ono što nazivamo raspravom o pojednostavljenju. To je od velike važnosti. Ali možemo, mislim, učiniti i dodatne korake u tom smjeru. Što se ostaloga tiče, važno je, naravno, kao što je također preporučeno, uključiti mala i srednja poduzeća u ranijoj fazi. I šteta je što studija bilježi da se to još uvijek ne događa dovoljno. Što se tiče učinaka, e, troškova za mala i srednja poduzeća, a naravno i načina na koji se mala i srednja poduzeća uzimaju u obzir u propisima. I u tom smislu, e, važno je da mala i srednja poduzeća uključimo ranije, e, kako bismo, kao što je primjer Uredbe o pakiranju pokazao, kasnije morali ponovno razmišljati o tome.

  27. u nazad. E, jer je to dvostruko više posla. Dakle, bez gubljenja vremena svih nas i prvo uranjanja MSP-ova u krizu i u stres zbog onoga što se sada kuha u Bruxellesu. A to je nepotrebno. E, jer mislim da je važno da to uzmemo u obzir od samog početka. Stoga bih želio čuti kako možemo bolje uključiti MSP-ove još od početka. Hvala vam, gospodine predsjedniče. U redu, hvala, gospodine Komesare.

  28. Govornik 1ro

    a istaknuti istaknuti istaknutistaknutistaknutistaknut istaknutistaknutistaknutistaknutistaknutistaknutistaknut istaknut i istraživač može odgovoriti na pitanje jer, koliko sam shvatio od kolege, čini se da mala i srednja poduzeća nisu zadovoljna onim što zajedno radimo ovdje kako bismo im olakšali život. Tko bi želio otvoriti raspravu ili? Vjerujem da istraživanje, studija, ako možete nešto reći o pitanju koje je podignuto. Kako možemo ubrzati i postići bolji učinak, konačno, na pojednostavljenju i regulativi koji utječu na mala i srednja poduzeća?

  29. Govornik 1en

    Stoga, po mošćenju ili prema nalazima istraživanja, mislim da se načelo „Think Small First“ treba u potpunosti provesti tako da Komisija, kada izrađuje zakonodavstvo, prvo razmisli o utjecajima na ove male subjekte. Na primjer, u nekim slučajevima ili procjenama utjecaja koje smo proučavali, procjena troškova je prilično općenita i odnosi se na sva poduzeća u gospodarstvu, ali u stvarnosti, najveći teret pada upravo na mala i srednja poduzeća (PME), a upravo ona obično nemaju financijska sredstva za suočavanje s tim troškovima. Mislim da bi se trebao promijeniti način na koji Komisija razmatra utjecaje na PME. Trebalo bi nastojati u potpunosti provesti načelo „Think Small First“, a ponekad se PME-ima čini kao da su dodatna analiza, gotovo kao dopuna glavnoj analizi, što je, po mom mišljenju, upravo suprotno od načela „Think Small First“. Hvala vam.

  30. Govornik 1ro

    Hvala. Gospodine komesare, odgovor?

  31. Govornik 1fr

    Hvala, gospođo predsjednice. Možda jedan mali podsjetnik i napomena o dvije glavne točke. Naime, na principu *Think Small First*, odnosno ideji da se zakonodavstvo učini primjenjivim za mala i srednja poduzeća, mislim da sam to objasnio u svom prethodnom govoru. Zaista se trudimo uzeti to u obzir u svim fazama. Prvo postoji filter. Čim se pojavi ideja o prijedlogu, onda test, odnosno SME provjera, koja je sada obavezni prilog procjeni utjecaja koja ide ne samo Komisiji nego i Vijeću i Parlamentu. I nadamo što se nadamo, razvoj, drugim riječima, pružanje naših usluga i standardni set propisa za Fakultet koji će uzeti u obzir mala i srednja poduzeća koja idu dalje, zapravo, od procjene utjecaja i SMI testa koji imamo u analizi utjecaja. Stoga nastojimo imati ovaj sveobuhvatan paket od početka do kraja za mala i srednja poduzeća. No, možda bih želio iznijeti i drugu točku. Spomenuo sam na kraju svoga ranijega govora: prijedlog doista pripremaju usluge Komisije, usvoji ga Kolegij povjerenika, ali onda odlazi u Vijeće i Parlament. I tamo, ako smijem, često se donose amandmani, pa čak i bitni amandmani. Ne kažem je li to opravdano ili ne, ali vrlo često se ne ocjenjuje dovoljno u odnosu na mala i srednja poduzeća. Znamo da je to nešto što je nedavno priznato, a vjerujem da bi ideja o radu na metodi za procjenu tih učinaka kroz tri institucije bila dobra stvar za u potpunosti implementirati. Naravno, kolektivni je rad institucija raspravljati o prijedlozima Komisije, donositi amandmane i usvojiti ih, ali bili bismo spremni procijeniti i učinak koji ti amandmani mogu imati na mala i srednja poduzeća, a ne samo prije prijedloga.

  32. Hvala.

  33. Govornik 1ro

    Hvala vam lijepa. Imat ću i dva pitanja. Jedno za... Oni su provedili istraživanje, koji su proveli studiju. Rekli ste u svom izlaganju da je, prije svega, premalo konzultacija s malim i srednjim poduzećima kada se priprema novi zakonodavni akt. Također ste govorili o kašnjenjima u plaćanju. Moje je pitanje sada, a možda će Komisija odgovoriti na njega, mala i srednja poduzeća su vrlo nezadovoljna u svim 27 državama članicama zbog funkcioniranja smjernica o kašnjenju plaćanja, koja je na snazi od 2013. godine i ne funkcionira kako treba, a mi smo zatražili – barem sam ja osobno zatražio – uredbu umjesto smjernice kako bi se osigurala jedinstvena primjena u svih 27 država članica. Jer ako se kašnjenje u plaćanju dogodi velikom poduzeću, utjecaj je manji. Ako se kašnjenje u plaćanju dogodi manjem poduzeću, utjecaj je svakako veći. Kako vi na to gledate i biste li mogli objasniti što ste mislili kada ste rekli da se poduzeća trebaju razlikovati ne samo prema prometu i broju zaposlenih, već i prema utjecaju koji imaju na gospodarstvo i sektor u kojem djeluju? Jer sam i u svojoj zemlji, u Rumunjskoj, kada sam bio ministar, pokušao uvesti oporezivanje temeljeno na šiframa CAEN, budući da se stopa dobiti i sposobnost kapitalizacije razlikuju ovisno o sektoru u kojem djelujem, u građevinarstvu, tekstilnoj industriji, proizvodnji namještaja i tako dalje. Ne znam što ste time mislili, ali možda biste mogli objasniti. I Komisiji ću otvoreno reći da nisam osjetio funkcioniranje Small Business Act-a. Nisam osjetio kako funkcionira načelo 'prvo razmisli o malome', a onda ga primijenjujemo, a ja sam, kao mala ili srednja tvrtka, ne znam kako ste vi to smislili, o, ne znam kako vi mislite da to funkcionira, ne znam koga konzultirate da vidite jesu li zadovoljni ili ne. Istina je da ste rekli da možemo sami predlagati amandmane, ali znam da sam bio na pregovorima kao izvjestitelj. Komisija je tamo osobno i često se protivi kad želimo to učiniti.

  34. promjena, a znate koliko je teško dobiti Vijeće na brod, koje se također protivi kada mi, Parlament, iznesemo prijedlog. Ali pitanje je, kada ste izradili Uredbu o pakiranju i Uredbu o otpadu, pitam vas izravno, jeste li konzultirali mala i srednja poduzeća? Sam sam održao brojne sastanke s njima u vezi s ova dva dokumenta, ova dva propisa, i izuzetno je opterećujuće za mala i srednja poduzeća primjenjivati Uredbu o pakiranju i Uredbu o otpadu jer ovdje ne vidim da postoji ikakva razlika između velikog poduzeća i malog poduzeća. Moraju primjenjivati iste propise. Hvala.

  35. Stoga tražim odgovor.

  36. Govornik 2en

    U redu. Dakle, mogao bih dati kratak odgovor na pitanje predsjedatelja. Dakle, da. Kada istražujemo direktivu ili uredbu o kašnjenju plaćanja, ovo je vrlo zanimljiv slučaj jer su u procjenama utjecaja Komisija rekla da je, općenito, povratna informacija dionika pozitivna. Ono što žele jest jedinstveno pravilo za sve sektore gospodarstva. Slijedit će isto pravilo, a onda se mala i srednja poduzeća razlikuju samo po veličini. Ali zapravo, kada pogledamo različite komentare i, znate, mišljenja dionika i udruga, pa... Rekli su da, zapravo, znate, situacija s kasnim plaćanjima značajno se razlikuje između različitih sektora. Stoga nema načina da imate jednu jedinstvenu pravilu koje bi moglo pomoći svim MSP-ovima u svim sektorima. Tako je, znate, kako imamo financiranja: često financiramo procjene utjecaja, ali se MSP-ovi ne razlikuju prema njihovim ekonomskim ulogama, što je važno kada pokušavamo razumjeti stvarni utjecaj na MSP-ove. Ovo je moj kratki odgovor. Hvala vam.

  37. Govornik 1ro

    Hvala. A sada, odbor?

  38. Govornik 3fr

    Hvala, gospođo predsjednice. Možda ste postavili nekoliko pitanja. Pokušat ću odgovoriti na različite točke. Što se odnosi na Zakon o malim poduzetnicima, zapravo je uveden 2009. godine, dakle prije osnivanja svih alata koje smo mi stvorili. Od tada, u pogledu bolje regulacije, prije SME filtera, prije SME testa, prije SME provjere, pa se time može objasniti zašto se malim i srednjim poduzetnicima nije posvećivalo dovoljno pažnje. Sigurno ste svjesni da smo nedavno u travnju usvojili priopćenje s ciljem daljnjeg poboljšanja, koje naglašava jednostavnost od samog početka prijedloga. Želio bih vas podsjetiti, u vezi s pitanjem pojednostavljenja, da smo, kako sam spomenuo u svom uvodu, Komisija do sada zatražila usvajanje 12 tekstova omnibus, ali da su usvojena samo tri. Stoga nam trebamo vremena za zakonodavni proces da bi se on dovršio i da bi se prijedlozi mogli provesti prije nego što konkretno donose plodove. Možda ćemo zažaliti vrijeme koje je potrebno, ali ovo je normalan vremenski okvir za zakonodavstvo. U vezi odgode, potpuno razumijem vašu frustraciju. Štoviše, ona je prisutna i na razini Odbora, a posebno u mojoj jedinici. Prije tri godine predložili smo uredbu kako bismo stvari poboljšali. Parlament je bio vrlo potporan, ali je Vijeće blokiralo prijedlog. Bilo je dosta rasprava; pokušali smo razriješiti situaciju. S obzirom na ovaj blok i ovaj nedostatak aktivnosti, znate da je Komisija odlučila povući prijedlog iz radnog programa koji je usvojen prošlog tjedna. Međutim, to ne znači da ne želimo učiniti ništa kako bismo stvari poboljšali. Trenutno razmišljamo što možemo učiniti kako bismo direktivu bolje proveli. Pa, vidjet ćemo kako se stvari i rasprave mogu dalje razvijati. Što se tiče razmatranja heterogenosti SME-ova, jer istina je da govorimo o SME-ovima, ali oni su

  39. po prirodi su vrlo različiti u pogledu veličine i djelatnosti, između mikro poduzeća i malih i srednjih poduzeća. Zapravo, u našem testu za mala i srednja poduzeća, kada se smatra da je prijedlog zakona vrlo relevantan, uzimamo u obzir diferencijaciju prema veličini, ali i prema djelatnosti. Stoga se trudimo, koliko god je to moguće, to odraziti. Konačno, o regulativi o pakiranju i otpadu od pakiranja, za koju znamo da je kritizirana zbog stvaranja dodatnih administrativnih tereta za poduzetnike, a posebno za mala i srednja poduzeća. Činjenica je, međutim, da ne smijemo zaboraviti cilj ove regulative, a to unaprjeđenje funkcioniranja jedinstvenog tržišta pakiranja te stvaranje ekonomije razmjera, što na kraju rezultira jedinstvenim skupom pravila. I dalje je ideja podržati kružno gospodarstvo koje smanjuje ovisnost o sirovinama i poboljšava sigurnost opskrbe. Uredba, doista, predviđa razdoblje prilagodbe i izuzeće s olakšanim zahtjevima, uključujući za mala poduzeća i mikro poduzeća, koja su izuzeta od određenih ciljeva ponovne uporabe. Uočili smo poteškoće u provedbi, zbog čega je Komisija prošlog prosinca predložila okolišni omnibus koji je imao za cilj obustaviti obvezu unijskim proizvođačima da imenuju ovlaštenog predstavnika kada prodaju izravno korisnicima u drugim državama članicama. To je trebalo ukloniti značajan teret povezan s imenovanjem takvog predstavnika, s obzirom na to da imenovanje predstavnika košta puno za pojedinačno poduzeće. Vjerujem da je prijedlog još uvijek na stolu, a svi smo u Komisiji željni da se što prije usvoji. Bilo je dosta rasprava i blokade u Vijeću, vjerujem, ali rasprave su obnovljene, pa se možemo nadati da će se stvari poboljšati.

  40. stvari će ići brže, a vjerojatno znate da, kao dio Zakona o kružnom gospodarstvu, Komisija priprema širu, značajniju reformu obvezujućih predstavničkih sustava. Ova će reforma biti usmjerena na pojednostavljenje, usklađivanje i digitalizaciju. Stoga ćemo pokušati pružiti sustavnije rješenje za ovu poteškoću. Hvala vam.

  41. Govornik 1ro

    Da. Hvala vam puno. Naravno, stvari se uvijek mogu učiniti boljima, a nadam se da idemo u tom smjeru, jer, kao što sam rekao, teret – i, pa, očekivanje – koje imaju mala i srednja poduzeća jest regulirati i pojednostaviti stvari. Naravno, bez deregulacije, jer dobro je imati regulirano tržište u svakom slučaju. Htio bih zahvaliti istraživaču gospodinu Timothyu Youngu i predstavnici Odbora Digi Grău, gospođo, i nadam se da ćemo, kako ste i Vi rekli, postići bolje rezultate. Žal mi je što je prijedlog Odbora povučen zbog zastoja koji je izazvao Savjet, ali se nadam da ćemo ipak pronaći rješenje i nastaviti napredovati. Želio bih vas podsjetiti da sada imamo važnu debatu, rekao bih vrlo važan radionicu, o zakonodavnom aktu o digitalnoj pravednosti, o tome kako se korisnici na internetu mogu učinkovito zaštititi uz istovremeno osiguravanje dosljedne interakcije s postojećom zakonodavstvom. Također imamo, i ovdje bih želio pozdraviti stručnjake, uključujući one koji nam se pridružuju online, hvala vam na sudjelovanju u ovoj radionici. Svrha radionice je razmijeniti mišljenja o tome kako budući zakonodavni akt o digitalnoj pravednosti može ojačati zaštitu korisnika na internetu uz istovremeno osiguravanje dosljednosti i usklađenosti s postojećim acquisom EU-a. Želim vam također reći da je radionica organizirana od strane tematskog odjela za IMCO odbor; radionica je podijeljena u dvije diskusijske grupe. Prvi okrugli stol, prva rasprava, bavi se preispitivanjem zaštite potrošača u digitalnom dobu, a ovdje imamo Profesoricu, Doktoricu Emiliu Miscenic, profesoricu na Pravnom fakultetu u Rijeci – online je, ako je povezana, nakon 10 minuta.

  42. Govornik 2ro

    16.

  43. Govornik 1ro

    Sada je na redu profesor doktor Peter Roth, profesor komercijalnog građanskog prava i informacijskog prava na Sveučilištu u Oldenburgu, s maksimalno 10 minuta, nakon čega, pretpostavljam, drugi članovi Parlamenta mogu intervenirati. Shvaćam da je također povezana profesorica Emilia Miscenic, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci. Pozivam vas, profesore.

  44. Govornik 3en

    Hvala vam puno, čujete li me dobro, poštovana gospođo predsjedavajućice, poštovani članovi Odbora, predstavnici Europskog parlamenta, Europske komisije, dame i gospodo, čast mi je predstaviti ovaj briefing koji je zatražio IMCO odbor o horizontalnim pitanjima relevantnima za budući Zakon o digitalnoj pravednosti, naslov od prosječnog do ranjivog potrošača u digitalnim okruženjima, uh, uh, obuhvaća središnje pitanje koje namjeravam raspravljati, odnosno jesu li trenutni kriteriji i definicije EU prava potrošača, kao što su prosječni i ranjivi potrošač, još uvijek prikladni u digitalnim okruženjima, sljedeća stranica, molim. Dozvolite mi prvo da ukratko predstavim strukturu ovog izlaganja. Započet ću vrlo kratkim pregledom političke putanje koja je dovela do Zakona o digitalnoj pravednosti. Zatim ću prijeći na srž izlaganja u kojem ću analizirati kriterije, posebno u kontekstu sudske prakse Suda pravde, a u drugom koraku u kontekstu digitalnih okruženja, gdje ćemo raspravljati o novim pojmovima koji se pojavljuju kao što su digitalna ranjivost i digitalna asimetrija. Na kraju ću pokušati ponuditi neke preporuke i opcije politike u vezi s mogućim ažuriranjima kriterija. Dakle, kao što svi znamo, prijedlog za DFA nije nastao u vakuumu. Godine 2020., nova agenda za potrošače postavila je pitanje je li potrebna dodatna zakonska regulativa kako bi se osigurala usporediva razina zaštite potrošača u online i offline transakcijama, a potom je Komisija pokrenula provjeru usklađenosti digitalne pravičnosti, nakon čega je uslijedila javna rasprava. Rezultati su objavljeni u listopadu 2024., a potom je 2025. godine uslijedila javna rasprava o budućem Zakonu o digitalnoj pravičnosti. Kao što možemo vidjeti na slici, većina odgovornih sudionika bile su potrošači i suglasili su i podržali nova pravila o tamnim obrascima, ovisnom dizajnu, personalizaciji, štetnom marketinga utjecajnih osoba i tako dalje. Međutim, većina sudionika

  45. nije izrazio nikakvo mišljenje o horizontalnim pitanjima referentnih vrijednosti o kojima danas raspravljamo, dakle sljedeća stranica, molim. Ukratko o fitness checku, jer smo svi upoznati s ovim rezultatima. Na temelju ovih pet kriterija koja su prikazana na slici, Direktiva o nepoštenim trgovačkim praksama, Direktiva o pravima potrošača i Direktiva o nepoštenim ugovornim odredbama bila su podvrgnuta pregledu, a opći je zaključak da trenutašna zakonodavstvo EU-a u području potrošačkog prava uglavnom je učinkovito, ali njegova učinkovitost je ograničena zbog visokog stupnja pravne fragmentacije. Koherentnost između direktiva sama po sebi je dobra, ali problemi postoje s vanjskom koherentnošću, posebno s DSA-om, DMA-om, Zakonom o AI-u i slično. Učinkovitost pati zbog velike razlike u troškovima usklađivanja poduzeća, a štete koje su u to vrijeme pretrpjeli online potrošači procjenjivale su se na oko 7,9 milijardi godišnje. Opća dijagnoza je, dakle, vrlo jasna: ciljevi direktive i dalje su vrlo relevantni, ali ih pravna fragmentacija, digitalna ranjivost potrošača i slaba provedba podrivaju. Sad sada dolazimo do središta ovog priopćenja, gdje prvo moramo razlikovati definiciju potrošača i referentnu točku. Definicija potrošača služi za određivanje osobnog dosega relevantnog pravnog akta, dok se referentna točka koristi kao alat za tumačenje kako bismo odredili razinu zaštite koja se pruža potrošaču. S jedne strane imamo pravnu definiciju potrošača, definiranu s dva kumulativna kriterija: osobnim i funkcionalnim kriterijem. U različitim direktivama EU-a o zaštiti potrošača, potrošač je uvijek fizička osoba koja djeluje izvan trgovačke, poslovne ili profesionalne aktivnosti. Nakon što je osoba definirana kao potrošač, možemo govoriti o referentnoj točki i položaju potrošača u određenoj pravnoj transakciji. Kao što možete vidjeti na slajdu, tijekom 90-ih godina je Sud

  46. Pravosuđe je danas utvrdilo objektivni standard prosječnog potrošača koji je razumno dobro informiran, razumno pozoran i razborit, a to se temeljilo na doktrini takozvanog homo economicusa i paradigmi informacija, što znači promatranje potrošača kao osobe koja donosi racionalne i informirane odluke i izbora na temelju dostupnih i transparentnih informacija. Kasnije je ovo kodificirano Direktivom o nepoštenim poslovnim praksama (UCPD) zajedno sa sekundarnim standardom za posebno ranjive potrošače. Danas se pitamo odgovaraju li ti kriteriji, koji su utvrđeni davno, još uvijek potrebama potrošača u digitalnim okruženjima koja oblikuju algoritmi, osobne preporuke, personalizacija utemeljena na podacima i slično. Um, sljedeća slajd, molim. Sudska praksa Suda pravde drži sna sna objektivnom standardu prosječnog potrošača i ona se primjenjuje i pri tumačenju drugih direktiva EU-a o zaštiti potrošača, kao što su Direktiva o nepoštenim ugovornim klauzulama, Direktiva o potrošačkom kreditiranju ili Direktiva o pravima potrošača. Međutim, kako je spomenuto, razina zaštite potrošača može varirati ovisno o stvarnim okolnostima slučaja, a sudska praksa je pokazala određenu razinu fleksibilnosti prilagođavajući ili usklađujući ovaj standard. Na primjer, ovdje možete vidjeti samo neke izvatke iz različitih predmeta, uključujući poznati slučaj Oceano Grupo, u kojem je bilo riječi o tumačenju nepoštenih ugovornih odredaba ili nizu predmeta koji se odnose na tumačenje nepoštenih ugovornih odredaba u ugovorima o kreditiranju ili hipotekarnim kreditima. Sud je zaključio da je ovaj prosječni potrošač u slabijem položaju u odnosu na trgovce zbog neravnoteže u pregovaračkoj moći, razine znanja i raspoloživih informacija. Ovdje, na primjer, možemo vidjeti španjolski slučaj Duarte Juero koji se odnosio na neusklađenost robe, a Sud je smatrao da je potrošač koji nije pozvao jedno od svojih prava u građanskom postupku bio nesvjestan tih prava.

  47. njenih prava, pa tako nas je pokazalo da je ovaj kriterij već u praksi osjetljiv na kontekst i da postoji mogućnost da se ovaj praksa Suda pravde kodificira tako što ćemo zadržati standard cilja, a istovremeno uključiti okolnosti, uključujući digitalne, koje mogu pretvoriti prosječnog potrošača u slabiju, pa čak i ranjivu stranu. Sljedeća slajd, molim. Što nas dovodi do kriterija ranjivog potrošača, koji je trenutno priznat u Direktivi o pravima potrošača (UCPD), AI aktu, UK aktu i drugim zakonima na sličan ali nekonzistentan način, a uglavnom se fokusira na osobne karakteristike, kao što vidite na slajdu, poput mentalnog i fizičkog integriteta, dobi, lakovjerja, dok manje pažnje posvećuje vanjskim čimbenicima koji zahtijevaju posebnu pažnju, posebno kada govorimo o izazovima digitalnih okruženja. Sljedeća slajd, molim. U tom smislu, prema izvješću BUC-a iz 2021., ranjivost u digitalnome okruženju i povezana digitalna asimetrija u B2C odnosima povezane su pojmovi, a ranjivost proizlazi izravno iz strukturne arhitekture digitalnih tržišta i korištenih digitalnih tehnika, odnosno nepoštenih manipulativnih praksi koje čine potrošača ranjivim u digitalnome okruženju i često rezultiraju transakcijskim odlukama koje nisu informirane ili racionalne. Uh, asimetrija u B2C odnosima i u digitalnim okruženjima raste, a to je, naravno, također prepoznato, kako možete vidjeti iz primjera i izvadaka iz sudske prakse Europskog suda, koji prepoznaje utjecaj tih tehnika na izbor potrošača na internetu. Ovdje možemo vidjeti nekoliko slučajeva, ali možda zbog vremenskog ograničenja, spomenut ću samo Compass Banku, koja je bila spomenuta na prethodnom slajdu, gdje je priznato da kriterij prosječnog potrošača ne isključuje uzimanje u obzir

  48. uh utjecaj kognitivnih pristranosti uh na prosječnoga uh potrošača umm sljedeća slajd molim. Stoga, u predavanju, preporučujem ažuriranje referentnih vrijednosti za prosječnog i ranjivog potrošača tako što ćemo zadržati standard koji je postavio Sud pravde, ali dodavanjem kriterija koji će odražavati izazove digitalnog okruženja, i to tako što ćemo uvesti nove koncepte poput digitalne ranjivosti i povezane digitalne asimetrije, budući da oni očito mogu utjecati i na prosječne i na ranjive potrošače u digitalnom okruženju. Sljedeća stranica, molim. Naravno, način regulacije ovisit će o obliku akta. Po mom mišljenju, početna ideja o izbjegavanju pravnog raspršivanja sustavnom ažuriranju relevantnih direktiva izgleda da je napuštena. Bez obzira na smjer koji se odabere, zakonodavac mora biti oprezan kako bi postigao vanjsku koherentnost s digitalnim, jer svi znamo da to može utjecati na provedbu. Sljedeća stranica, molim. Evo glavnih zaključaka koje sam već spomenuo. Zbog vremenskog ograničenja neću ih ponavljati. Zahvaljujem na pažnji i također zahvaljujem na pruženoj prilici, kao ranjiv potrošač, da govorim online zbog problema s invaliditetom. Hvala vam puno na ovoj mogućnosti i pažnji.

  49. Govornik 1en

    Hvala.

  50. Govornik 1ro

    Hvala vam puno, i nadam se da ćete ostati s nama jer će biti govori kolega, kako ste i sami primijetili. Istraživanje profesorice Emelije Mișenici usmjereno je na europsko privatno pravo, antidiskriminacijsko pravo i prava potrošača. Sada mi je zadovoljstvo pozvati profesora Petera Rota, profesora građanskog, trgovačkog i informacijskog prava na Sveučilištu u Oldenburgu. Njegov će doprinos sigurno obogatiti ovaj debate. Njegova istraživanja usmjerena su na učinke digitalizacije na privatno pravo, održivost i osiguravanje usklađenosti s propisima o zaštiti potrošača. Imate 10 minuta, profesore.

  51. Govornik 1en

    Hvala vam puno, gospođo predsjedavajućo, poštovani članovi, dame i gospodo. Moj je zadatak razmotriti neke konkretnije aspekte Zakona o digitalnoj pravičnosti, a vjerojatno svi znate da je Zakon o digitalnoj pravičnosti ili nacrt procurio u najboljem mogućem trenutku, odnosno nakon što smo pripremili naše prezentacije. Imala sam deset minuta da ga prođem i pokušat ću se osvrnuti na ono što sam vidjela i na ono što predlažem. Sljedeći slajd, molim. Ne moram, dakle, ponavljati sve ciljeve DFA. Samo sam htjela spomenuti da većina njih – povećanje pravne sigurnosti, smanjenje pravne fragmentacije, izbjegavanje frikcija, pojednostavljivanje pravnog okvira – koristila bi svima, kako potrošačima tako i trgovcima koji bi imali jasniji okvir za rad, a naravno i unutarnjem tržištu. I naravno, sve bi se to trebalo odvijati na visokoj razini zaštite potrošača. Sljedeći slajd, molim. Ono što želim učiniti jest razmotriti tri prakse: *dark patterns*, marketinške i personalizacijske prakse, kao i neke praktične aspekte poput tereta dokazivanja i preciznosti koju moraju ispuniti mali trgovci. Obrađivat ću ih tako što ću identificirati praznine i pravne neizvjesnosti, potencijalne frikcije s drugim zakonodavstvom, te zatim ponuditi neke moguće rješenja. Sljedeći slajd, molim. Dakle, započnimo s dark patternima. Naravno, postoje neke postojeće zakonske odredbe, ali one pokrivaju samo određene aspekte. DSA pokriva samo online platforme, Direktiva o pravima potrošača pokriva samo prodaju na daljinu financijskih usluga, a Zakon o AI pokriva samo dark patternove koje proizvodi umjetna inteligencija. Pitanje je li UCPD pokriva te patternove ili u kojoj mjeri podliježe ne samo akademskoj raspravi, već i već postojećoj proturječnoj sudskoj praksi u sudovima. Isto vrijedi, naravno, i za zakon o zaštiti podataka, GDPR, gdje bi dark patternovi mogli utjecati na slobodan i informirani pristanak, ali u kojoj mjeri to zapravo čine i koji je referentni okvir, opet je predmet vrlo kontroverzne rasprave.

  52. pa, sljedeća slajd, molim. Svi osjećaju jasnu potrebu za regulacijom tamnih obrazaca, posebno odgovori iz konzultacija i moguća rješenja, a to je ono što sam vidjela da je Komisija odabrala sada: jasna zabrana u Direktivi o nepoštenim poslovnim praksama, primjerni popis tamnih obrazaca kako bi se konkretizirala ta široka definicija, kako bi se trgovcima posebno dalo smjernice što smiju činiti i što ne. ne, i kako bi Komisiji dao ovlast konkretizirati ove različite oblike i vrste dark patterns u delegiranoj legislativi. Ono što bih još želio dodati, a što još nisam vidio, jest čak i pokušaj standardizacije određenih pravnih zahtjeva tamo gdje nije potrebno dati trgovcima kreativnost. Moj glavni primjer bili bi oglasni prozori za kolačiće: ne vidim zašto bi svatko trebao imati drukčiji. Hvala. Sljedeća točka: utjecaj u oglašavanju, što još nije izričito pokriveno na razini EU-a, ali, naravno, Direktiva o nepoštenim poslovnim praksama (UCBD) bi se primijenila na utjecaj u oglašavanju jer utjecaj mogu vršiti trgovci. Pitanje je u kojim okolnostima se smatraju trgovcima i što točno moraju objaviti kako bi naznačili da koriste komercijalnu komunikaciju. Ovdje već možemo vidjeti veliku pravnu fragmentaciju unutar Europske unije, pa čak i unutar država članica, sa španjolskim zakonodavstvom koje je doneseno kako bi se implementirala Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, sa specifičnim njemačkim pravilom u njemačkom zakonu o nepoštenim poslovnim praksama, sa najsveobuhvatnijim sustavom u Francuskoj te s različitim nacionalnim sudskim praksama. Sljedeća stranica, molim. Opet postoji jasna potreba za regulacijom, a vidio sam da postoji i u prijedlogu, pa nam je potrebna posebna odredba koja će razjasniti tko je trgovac i što točno treba objaviti. Također bih zagovarao standardizaciju objava: što točno morate reći i...

  53. komisija nudi dvije ideje koje se mogu koristiti: oglašavanje i komercijalnu suradnju, što smatram odličnom idejom. Osim toga, postoje određeni aspekti, posebno iz francuskog zakona, koji zaslužuju da se preuzmu, poput posebne zaštite maloletnika od utjecaja te posebnih područja u kojima se taj utjecaj događa, odnosno područja koja su posebno rizična: to bi moglo uključivati zdravlje ili financijske usluge, u kojima bi utjecaj oglašavanja možda bio neprikladan. Stoga bi mogla postojati određena ograničenja, a neka su već predložena. Drugi aspekt koji se pojavio, a koji sam također primijetio, jest da bi trebalo biti jasno da trgovci koji koriste utjecajne osobe za promociju svojih proizvoda trebaju biti odgovorni za svoje postupke. Oni bi, dakle, trebali imati obvezu, primjerice, podučavati ih što smiju, a što ne smiju činiti, te bi trebali biti odgovorni ako ne poštuju pravila. Prilagođeno cjenjivanje, moja omiljena tema. Postoji neka izričita zakonska regulativa, ali se obično smatra nedostatnom, jer postoje samo obveze informiranja u Direktivi o pravima potrošača i Direktivi o potrošačkom kreditu koje navode da se primjenjuje prilagođeno cjenjivanje, ali ne i kako. Stoga potrošači zapravo ne mogu razumjeti što to znači. S druge strane, kada je riječ o Direktivi o nepoštenim poslovnim praksama (UCBD), postoji pravna nesigurnost. Neki su zagovarali rješavanje personalizacije cijena kao bitne informacije u smislu obmanjujuće izostavljanja, ali to nikada nije testirano na sudu pa ne znamo. Sigurno postoje propusti jer CRD i CCD ne pokrivaju sve. Stoga postoji potreba za regulacijom. Moguća rješenja, naravno, najradikalnije bi bilo potpuno zabraniti prilagođeno cjenjivanje, što bi većina ispitanika zapravo i željela. Manje radikalno rješenje bilo bi sustav opt-in ili opt-out gdje bi se moglo odabrati ne biti podvrgnut praksama personalizacije cijena. U najmanju ruku, moglo bi se...

  54. i to sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam sam

  55. stoga postoji svakako potreba, uoči, za regulacijom, a posebno i s obzirom na ravnopravno tržišno okruženje u različitim državama članicama. Sljedeća stranica, molim. Rješenje koje bi mi se činilo najuvjerljivijim bilo bi da se modelira prema modelu Direktive o odgovornosti za proizvod, koja je upravo reformirana i bavi se istim problemom crne kutije u slučaju pametnih proizvoda itd. Stoga bi trebalo postojati pravo na obznanu, primjerice, kada se od strane tužitelja može učiniti vjerojatnim postojanje tamnog obrasca ili personalizacije cijena, tako da izgleda da, znate, vidite različite cijene i ne može se objasniti, pa je prilično vjerojatno da postoji nešto u pozadini. I onda sankcije, ako trgovac ne objavi dizajn web stranice. Tu je također nešto što treba reći o standardu dokaza: u kojem bi se opsegu trebalo uvjeriti sud? Treba li potpuni dokaz ili je dovoljna vjerojatnost da postoji tamni obrazac u pozadini? Opet, različiti standardi u državama članicama. Sljedeća stranica. Upravo smo razgovarali o malim i srednjim poduzećima, pa imam nešto i o malim trgovcima. Naime, mnogi mali trgovci ne dizajniraju svoje web stranice sami, već ih kupuju kao što jesu od prodavača poput Shopifyja i oni ne moraju nužno znati što rade; moguće je da ne znaju da postoji tamni obrazac u pozadini ili praksa personalizacije. Postavlja se pitanje: trebamo li ih na neki način zaštititi? I moguće rješenje, a vidio sam da je to predviđeno i u prijedlogu, jest mogućnost zahtjeva za naknadu štete protiv treće osobe koja im je mogla prodati ili dizajnirati njihovu web stranicu, uključujući tamni obrazac ili uključujući nezakonitu praksu personalizacije. Radi se o sustavu koji nalazimo u Direktivi o prodaji robe, kao i u Direktivi o digitalnom sadržaju i digitalnim uslugama, a ima smisla uključiti te treće osobe u sustav. Moglo bi ih se uključiti još izravnije, kao u zakonu o odgovornosti za proizvod, kao treća lica koja su odgovorna za tamni obrazac u prvom redu.

  56. mogli ste ciljati izravno, mogli ste riješiti problem na korijenu, a ne samo na mnogobrojne posljedice, ali to nije predloženo. Osim toga, moglo bi se razmisliti o donekle olakšanoj odgovornosti, s obzirom na to da je UCBD objektivan pravni akt, pa je dovoljno samo kršenje, a ne i nemar za odgovornost. No, to je politička odluka. Posljednje, samo sam htio napomenuti u okviru agende pojednostavljenja da jasne zabrane i jasni standardi također mogu smanjiti konfuziju i kompleksnost, pa time i troškove transakcija. To bi olakšalo život i moglo bi također stvoriti ravnopravnije tržište između velikih i malih trgovaca, jer veliki trgovci mogu si priuštiti personalizirane prakse, što mali trgovci možda ne mogu, a veliki trgovci bi to mogli učiniti i sami. stvoriti tamne obrasce na svojim web dizajnima što sitni trgovci možda neće moći učiniti, hvala vam puno.

  57. Govornik 1ro

    moj je govor, hvala Vam, gospodine profesore. Upravo sam slušao profesoricu Emiliu, nadam se da je među nama, i gospodina Petera Rutha. Sada, dragi kolege, prema principu 'cash di', ako netko želi intervenirati, u redu.

  58. Govornik 1en

    Dora David, hvala, g. predsjedniče, hvala vam na sveobuhvatnim pregledima, vrlo je korisno vidjeti pregled problema i mogućih rješenja. Imam pitanje kako možemo osigurati da su rješenja otporna na budućnost, jer mislim da već imamo rješenje otporno na budućnost: zakone o zaštiti potrošača temeljenje na načelima. Spomenuli ste Direktivu o nepoštenim poslovnim praksama (UCPD) u vezi s tamnim obrascima. Mislim da oni jasno pokrivaju tamne obrasce jer tamni obrasci navode potrošača da donese transakcijsku odluku koju inače ne bi donio da je bio svjestan dizajna. S proširenjem crnog popisa, koji se čini kao rješenje predloženo u DFA, kako po vašem mišljenju osigurati da zakon bude otporan na budućnost i ne treba ga ažurirati svakih dvije minute? Znate, smjernice su u tom pogledu fleksibilnije i želim osigurati da ne uklonimo fleksibilnost režima temeljenog na načelima koji već imamo. Hvala.

  59. Govornik 1ro

    Hvala vam vrlo mnogo, gospođo Crystal SND

  60. Govornik 1en

    Hvala vam puno, prije svega hvala vam na današnjoj prezentaciji, vrlo smo zainteresirani i korisni nadolazeći rad s DFA-om. Prvo, na pitanje o prosječnom naspram ranjivog potrošača, mislim da nisam baš siguran da, kako ste i rekli, profesore, nisam siguran da je taj način gledanja na potrošače danas toliko smislen. Ne bih sebi pripisao da sam ranjiv potrošač – dobro sam obrazovan, umijem čitati i pisati i razumijem različite jezike itd. itd., ali čak i ja ponekad upadam u probleme kada online kupujem robu, na neki način, znate, budem prevaren. Stoga je pitanje, iskreno, možda bismo se trebali udaljiti od toga da imamo prosječne i ranjive potrošače, nego samo pričati o potrošačima i osigurati da smo zaštićeni bez obzira na što. To se, znate, odnosi na sve – bilo da su to tamne uzorke ili pak da li je ovaj web-dućan nekako, znate, ponekad kupujem i vjerujem da kupujem iz danskog web-dućana. Naravno, sada znam trikove kako to provjeriti, ali i dalje mogu biti prevaren. Stoga mislim da bih želio na neki način odgovoriti na to, ali mislim da danas, kada ste potrošač i digitalno kupujete online, nemate istu zaštitu kao u offline svijetu. Ako kupite robu i ona je pokvarena, ranije ste mogli otići u dućan, razgovarati s prodavačem i on bi vam objasnio vaša prava itd. Imali ste s kime razgovarati. Danas to nije slučaj – ne možete nužno stupiti u kontakt s ikime, ne dobijete odgovor ili, ako dobijete odgovor, on može biti generiran od strane chatbota i možete ga koristiti u bilo koje svrhe, ne znate gdje stojite, niti imate pravo na povrat roba iako smo imali dobru zaštitu i na to. Moje je pitanje, dakle, trebamo li uopće i dalje imati ovaj pojam prosječnog i ranjivog potrošača, nego samo pričati o potrošačima i o svim dobrim prijedlozima?

  61. upravo smo čuli, e, drugo izlaganje, e, o zabrani i osobnim cijenama itd., itd. I ovdje, e, razmišljam, e, dobro. Ako stvari stavimo na popis, e, i zabranimo, e, zar ne postoji rizik da će trgovine ili platforme jednostavno izumiti nove alate koji će to učiniti još težim? Imam, e, iskreno, ne znam, e, stvarno imam dvojbe kako to učiniti. Želim da potrošači budu bolje zaštićeni nego što su sada kada kupuju online, ali isto tako postoji i rizik da ako budemo previše precizni, to će biti tako pogodno, e, nešto što me malo plaši. Vidjeli smo primjere toga, da jednom kada dobijemo ideju, pronađu načine da je tako pogodno učine, a upravo zato malo oklijevam oko konkretne zabrane stvari, e. Također, i na DSA-u kada smo razgovarali o tamnim obrascima, e, bilo je to više uopćeno jer je teško opisati to na način da pokrijemo sve, pa je bolje imati taj pojam unutra, a onda svi znamo da će nam sudovi pomoći u odlučivanju rješavajući slučajeve. Imam svoje dvojbe, e, voljela bih čuti vaše stavove o tome kako vi na to gledate, e, ali, e, općenito mislim da ne štitimo dovoljno potrošače kada su online. Stvar je u tome da je teško pronaći pravi način da to učinimo, e, pravu ravnotežu gdje ne želimo uništiti one koji su dobri, ali želimo osigurati da se onima koji su loši, e, zaustavi, e, i znate, e, nešto od toga smo također dotaknuli u DSA-u, ali mislim da općenito moramo osigurati da je moguće stupiti u kontakt s nekim u trgovini iako je online. Hvala vam puno, hvala vam puno, Crystal, e, Renew, e, možda kratka napomena, e, hvala vam na izlaganjima, e. Zanima me odgovor i na pitanje zašto nisu svi potrošači i ne razlikuju se, e, u izlaganju je stajalo 'ne vratiti se unatrag', e, ali, e, mislim da je u ovom trenutku zapravo svi potrošači u opasnosti, ako to tako možemo nazvati.

  62. s jedne strane, naravno, morate nekoga nazvati, razgovarati s odgovornom osobom unutar carinskih propisa, što vidite kao poteškoće u provedbi? Hvala. Hvala vam, gospođo, na vrlo zanimljivim izlaganjima. Pretpostavljam da, gledajući s perspektive naše grupe ili lige koju smo vidjeli, možemo reći da smo vrlo razočarani nekim stvarima koje smo vidjeli. Mislim da se posebno kada je riječ o tamnim obrascima, odnosno o dizajnu koji izaziva ovisnost, mnogi putem ovog odbora priznali da je to jedan od najvećih izazova s kojima se suočavamo, kako za naše zdravlje tako i za demokraciju, ne samo za djecu, već i za ugrožene potrošače, već za svakog potrošača. Nitko zapravo ne može odoljeti ovim manipulativnim trikovima. Stoga bi, po mom mišljenju, bilo povijesna pogreška ako bi se to tako zadržalo. No, sada sam vrlo, vrlo znatiželjan kako naše stručnjake to vide, jer ono što smo sada vidjeli u ligi jest da će, kako su željele tehnološke tvrtke, biti mogućnost odustajanja umjesto mogućnosti pristanka. Ne vidim drugi način na koji bi se ovo u praksi moglo ishoditi osim kao još jedan glupi prozorčić za kolačiće koji će vas prisiliti da prije nego što uđete na bilo koju web stranicu ili aplikaciju morate kliknuti koje vrste značajki koje izazivaju ovisnost želite ili ne želite. Već znamo kako će to izgledati u praksi i mislim da će to biti užasno. No, ako imate neki drugi način na koji biste vidjeli da se ovo ishoduje, vrlo sam znatiželjan čuti. Također me zanima kako vidite činjenicu da su vjerojatno najekstremniji algoritmi društvenih medija, odnosno najprivlačnije stvari koje vidimo, vjerojatno izuzeti ili barem nisu obuhvaćeni najnovijom ligom. Nadalje, kada je riječ o spominjanju nepravednih praksi, čini se da je Komisija uglavnom odabrala transparentnost umjesto da zapravo pokuša ograničiti neke od ovih praksi dinamičkog određivanja cijena, postoje li

  63. any studies that you know of that transparency will actually support consumers uh uh and whether that's uh that's a good idea um once again I think if we if we don't uh take these steps right now we're making a historical mistake as uh as Europe uh both in uh failing to protect our consumers but also protecting our democracy so curious what will actually come out on Wednesday thank you very much mulțumesc

    Prevodi se…

  64. Govornik 1ro

    și acum dacă doamna profesor Emilia Mișcenic este încă conectată o rog să dea răspuns și după aceea domnul profesor Peter Rut

    Prevodi se…

  65. Govornik 1en

    uh thank you very much um thank you for your questions uh which are uh not only interesting but they are really to the point I actually agree with the with your uh statements and um maybe this was misunderstood in the presentation because as I said in the briefing I I actually do recommend that this average consumer benchmark which needs to be updated and which was created by the court of justice uh needs to be updated in the sense of uh acknowledging that we are as you said and explain uh all vulnerable uh digitally uh but when it comes to vulnerability um and um I was of course thinking a lot about it reading a lot about it this distinction as you said between um vulnerable and average consumer which um exists in the from unfair commercial practices directive um I wrote about it years ago that we have to make this distinction between digital vulnerability and uh consumer vulnerability as um prescribed by the uh unfair commercial practices directive because um under commercial practices directives um consumer vulnerability is uh focused on these certain certain personal characteristics uh where we look as I said informative we look at the age and usually what is meant of course under consumer which are particularly vulnerable are children are elderly people and there are studies actually studies from the European Commission um years ago um um covering uh practices online and showing that um there is actually a distinction between average and and vulnerable consumer and that digital techniques unfair um commercial practices affect vulnerable consumer more than than average consumer although uh this is very very interesting discussion and we should really think about as you said whether we should change the legislation uh to to merge to merge it all on Thursday I don't know whether you have noticed there was a orcla case uh the the judgment came after our briefing uh where the court of justice uh which I said said um explained the benchmarks came up with the interpretation of the notion of the definition of the consumer and

    Prevodi se…

  66. pa, slika je opet bila razlikovanje, tu je bio prosječni potrošač, ali onda se tumačilo da ovaj prosječni potrošač može obuhvatiti, kao što ste spomenuli, ranjive potrošače, poput djece, iako se radilo o slučaju o dizajnu deterdženta koji može zavarati ambalažom, a analogijom to možemo primijeniti i na digitalne ranjivosti te reći da postoje kategorije, kako je sud naveo, rizik od zabune unutar tih kategorija je povećan kada se radi o tim kategorijama. Stoga nisam siguran jesam li uspio objasniti, ali mislim da se u biti slažemo oko tih točaka, odnosno, kako ste rekli, svi smo digitalno ranjivi i izloženi u određenim slučajevima, naravno, ovisi o konkretnom slučaju. Hvala vam, hvala vam jako puno. Sada, gospodine profesore Rot, pa, da, hvala vam na izazovnim pitanjima. Dopustite mi da započnem tako što ću reći da sam, kako sam naveo u kratkoj prezentaciji, mogao zamisliti višu razinu zaštite u određenim područjima, a pitanje je uvijek: želite li čekati savršeno rješenje ili ne želite ništa i ne dobijete ništa u međuvremenu, ili želite postići neki napredak? Mislim da u prijedlogu ima nekih pomaka, ali i nekih praznina. Transparentnost me jako brine. Imam dva sina, od 17 i 22 godine, i jako me brine hoće li oni uopće išta shvatiti iz ovoga. Mislim da je ta generacija, mislim, izgubljena za transparentnost, pa ne vidim kako bi ovo bilo osobito korisno. Što se tiče pitanja o budućoj regulaciji koja će biti prilagodljiva, pa, zakonodavstvo o zaštiti potrošača uvijek je bilo kao bajka o vuku i ježu – jednom kad zakonodavac nešto predloži, jež je već na drugom kraju staze. Ali to ne može biti razlog da se ništa ne poduzme u vezi s postojećim problemima. Mislim, dakle, da se možete pozabaviti onim što imate i trebate ostati fleksibilni, a naravno, nitko ne želi odustati od principijelnog pristupa.

  67. opcija za slučaj da nemate specifična pravila, dakle, naravno, trebate ih, ali inače mislim da je ovaj slojeviti pristup, gdje imate načelo, zatim konkretne primjere, pa čak i opis ili konkretizaciju onoga što ti primjeri poput ili tamnih obrazaca zapravo jesu, najbolje što se trenutno može učiniti. Uz to, fleksibilnost koja dolazi s delegiranim zakonodavstvom u tom području, a nacrt predviđa članak 103, jednostavno je najbolje što se trenutno može učiniti. Ako umjesto toga čekate da pravosudni sustav riješi probleme, čekat ćete jako, jako dugo. Mislim, ja sam iz Njemačke, a barem u Njemačkoj imamo mnogo sudske prakse, a ako postoji ikakva sudska praksa u EU, ona je upravo u Njemačkoj jer smo mi društvo koje često podnosi tužbe i svi žele tužiti sve. No, ako pogledamo druge države članice, pet ili deset godina nećete imati ništa, a to ne može biti način na koji bismo trebali ići dalje. Stoga mislim da su konkretni primjeri u zakonodavstvu, uz određenu fleksibilnost delegiranog zakonodavstva, ili barem smjernice – barem smjernice koje su usmjerene prema budućnosti, a ne smjernice koje samo sažimaju ono što su sudovi već odlučili, jer to već znamo. Opt-in, opt-out, da, potpuno se slažem. Mislim, opt-in je daleko učinkovitiji od opt-outa. Opt-out je uvijek bio preferirana opcija trgovaca jer znaju da se ništa neće dogoditi. To je politička odluka.

  68. Govornik 1ro

    Veliko hvala profesorici Emilii Misenici i profesoru Petru Rotu te kolegama koji su svojim pitanjima nadopunili informacije koje su nam profesori pružili, i nadam se da će i ovaj odbor uzeti u obzir preporuke stručnjaka. Veliko hvala. Sada prelazimo na sljedeći jednako zanimljiv zakonodavni akt o digitalnoj pravičnosti. Ovdje imamo docenta na Pravnom fakultetu i Fakultetu za upravu Sveučilišta u Krakovu, gospodina Palcu – drugo ime je teško izgovoriti – imate do 10 minuta za svoje izlaganje, i zahvaljujemo vam što ste ovdje s nama.

  69. Govornik 1en

    Gospođo predsjedavajućice, počasni članovi Odbora, dame i gospodo, veliko hvala. Velika mi je čast biti ovdje s vama. Sljedeća stranica, molim. U svom pisanom doprinosu trebala sam odgovoriti na dva pitanja. Prvo, kako bi se moglo razumjeti ovisnički dizajn u okviru Zakona o digitalnoj peći? Drugo, koje su regulativne opcije na stolu? I drugo, koje su prednosti i nedostaci razmatranja Zakona o digitalnoj peći kao uredbe ili direktive, a ako je direktiva, koji su argumenti za ili protiv minimalne ili maksimalne harmonizacije? Ova pitanja također će strukturirati moju današnju usmenu prezentaciju. Sljedeća stranica, molim. O ovisničkom dizajnu govorimo u službenim dokumentima Unije više od pola desetljeća. Istaknuto je spomenut u tumačivoj smjernici Komisije o Direktivi o nepoštenim poslovnim praksama (UCPD) iz 2021. Otada imamo dva obvezujuća instrumenta: DSA koji ovisnički dizajn spominje samo u svojim razlozima, ali sadrži određene obveze usmjerene na vrlo velike online platforme (VLOP) koje bi se mogle koristiti za suzbijanje ovisničkog dizajna, te Zakon o AI-u, gdje članak 5. predviđa određene mjere koje bi se mogle koristiti u tu svrhu. U tumačivoj smjernici također se spominje. U međuvremenu je donesena i Rezolucija Europskog parlamenta iz 2023. godine u kojoj se Komisiju poziva na djelovanje protiv ovisničkog dizajna, a u rujnu ove godine vidjeli smo prijedlog za reguliranje ovisničkog dizajna u okviru EU Kids Acta. Danas smo također vidjeli procurjeli, još uvijek ne službeni prijedlog Zakona o digitalnoj pravednosti. Sljedeća stranica, molim. U tom smislu treba imati na umu da već postoje obvezujući instrumenti na stolu, a Zakon o digitalnoj pravednosti mora biti kompatibilan sa svima njima. Ne želimo da bude u bilo kojem smislu nespojiv, ali istodobno možemo učiti iz ograničenja postojećih dokumenata. U procurjelom prijedlogu vidimo da je ideja iza Zakona o digitalnoj pravednosti da se ukinu UCPD. Stoga bismo, ako bude usvojen na način na koji je predložen, zamijenili UCPD. Osim toga,

  70. imamo DSA i Zakon o umjetnoj inteligenciji koji su već obvezujući, a EU ukida EU Kids Act koji se trenutno raspravlja, sljedeća stranica, molim. Prilikom rasprave o pojmu ovisničkog dizajna, što treba imati na umu jest da sama riječ 'ovisnički' asocira na povezivanje sa zdravljem, nezdravim načinom života, odraslim stvarima koje su ovisne poput alkohola, duhana, kockanja, a u određenim situacijama, kada se radi o specifično pretjeranoj upotrebi, te su intuicije točne. Međutim, treba imati na umu i to da s medicinskog, odnosno psihološkog stajališta, ne svako uključivanje u ponašanje koje je više od onoga što bi netko želio ili više od onoga što bi netko drugi smatrao prikladnim, predstavlja ovisnost s psihijatrijskog stajališta. Ovisnosti se vrlo rijetko priznaju u DSM-5, koji je jedan od dva referentna dokumenta, samo poremećaj kockanja smatra se ovisnošću u psihijatrijskom smislu, a u MKB-11 postoji i poremećaj igranja igrica. Međutim, sva ta druga ponašanja u koja se netko uključuje više nego što bi želio nisu još uvijek priznata od strane medicinske zajednice. Naravno, postoje psihijatri koji su predložili da se također priznaje i ovisnost o društvenim mrežama, no postoje određeni kriteriji koje bi trebalo ispuniti da bi se takav poremećaj smatrao ovisnošću, a ti kriteriji uključuju: važnost (salience), promjenu raspoloženja (mood modification), toleranciju, apstinencijalne tegobe (withdrawal), sukob i recidiv (relapse), baš kao i kod mnogih drugih ovisnosti. Sljedeća stranica, molim. U tom smislu, činjenica da određeni potrošači smatraju da su ovisni ili da imaju neki problem ne mora nužno odgovarati broju ljudi koji zapravo ispoljava simptome, čak i ako se prihvate trenutno predloženi kriteriji u literaturi. U doprinosu sam naveo neke studije koje pokazuju da je oko 10 % stanovništva koje bi moglo zadovoljiti te kriterije, dok istovremeno u raznim studijama koje su također citirane, broj onih koji tvrde da su ovisni znatno je veći.

  71. važno je zato što ako je zdravlje koje se predstavlja kao primarni razlog za regulaciju dizajna koji izaziva ovisnost, to će također biti primarno područje u kojem će trgovci braniti sebe govoreći: 'Pogledajte, nisu svi koji koriste našu uslugu više nego što bi željeli zapravo ovisni, to se zove dizajn koji izaziva ovisnost' – to će biti jedna od mogućih linija obrane. Možemo zamisliti, naravno, sljedeću stranicu. Zakonodavac Unije apsolutno je slobodan dati pojmu 'dizajn koji izaziva ovisnost' autonomno značenje. Mi ga možemo definirati, Unija ga može definirati izolirano od toga kako psihijatri i psiholozi razmišljaju o ovisnosti, a onda se postavlja pitanje kako točno dizajn koji izaziva ovisnost treba biti definiran. Ono što smo vidjeli u prijedlogu, procurjenom prijedlogu DFA-e, jest da postoji popis određenih značajki koje bi se trebale smatrati primjerima trgovca koji koristi dizajn koji izaziva ovisnost. Međutim, to nije jedina mogućnost – moglo bi se zamisliti i opća klauzula, kao i neka vrsta opće zabrane temeljem te opće klauzule. No, opet, sve te rješenja imaju svoje prednosti i nedostatke. Mislim da bismo trebali imati na umu da je uzrok zbog kojeg pružatelji koriste te značajke njihov poslovni model koji se temelji na oglašavanju: što više vremena potrošači provedu online, više novca pružatelji zarađuju, kako je već spomenuo počasni član u raspravi o prethodnoj prezentaciji. Sljedeća stranica, molim. Još jedna stvar koju bih želio istaknuti jest da nije nužno da se problem dizajna koji izaziva ovisnost mora rješavati u DFA-i na horizontalan način protiv svih mogućih trgovaca. Moglo bi se zamisliti korištenje različitih mjera, od potpune zabrane pa do nekih oblika upravljanja rizikom, poput onoga što imamo u Zakonu o digitalnim uslugama protiv lažnih vijesti, ili obveza informiranja, što je najmanje intruzivno za trgovce, a možda i najmanje korisno za potrošače. No, moglo bi se zamisliti da bi određene vrste usluga morale poštivati određene mjere, dok bi druge vrste poštivale druge.

  72. i drugi, na primjer, pružatelji usluga streaminga videa ili trgovine itd. U trenutno procurjenom nacrtu imamo ovaj jedan opći članak koji se odnosi na sve trgovce, odnosno mogućnost odustanka od značajki navedenih u propisu, što Komisija može izmijeniti. Međutim, moglo bi se zamisliti da bi ovdje moglo biti više nijansi. Molim, idite na sljedeću stranicu. Konačno, izbor koji će se donijeti ovisit će o tome koji je točno cilj koji DFA treba postići: cilj bolje zaštite potrošača ili olakšano pridržavanje propisa? Upravo je to vrsta cilja s kojim se svi mogu složiti, ali pitanje je kako, točno, ostvariti bolju zaštitu potrošača. Što točno želimo postići? Upravo će to odrediti izbor. Postoji mogućnost svijeta u kojem bismo mogli zamisliti da za određene vrste usluga ili za određene vrste potrošača uopće ne želimo izloženost ovisničkom dizajnu, bez obzira na to kako ga definiramo. Za određene vrste usluga želimo da potrošači mogu uključiti i isključiti tu značajku, ali mogli bismo također zamisliti da za određene vrste usluga ili određene vrste potrošača želimo samo informirati potrošače, baš kao što to činimo, na primjer, s cigaretama: svi znaju da su vrlo štetne, ali stavljamo upozorenje kako bi odrasli mogli donijeti tu odluku. Molim, idite na sljedeću stranicu. Što se tiče druge dileme, trebamo li propis ili direktivu, vidjeli smo da je prijedlog za propis. Svi znamo očite i poznate razloge zbog kojih propis pruža najveću uniformnost i pravnu sigurnost, barem na papiru, kao što smo vidjeli tijekom posljednjih pet godina kada su gotovo svi akti bili u obliku propisa. Međutim, postoje određeni problemi s različitim nacionalnim verzijama propisa kada ih je potrebno primijeniti u praksi. Jedna je stvar pravilno prevesti propis – što naša služba prijevod vrlo dobro obavlja – ali onda te propise moraju primijeniti pravnici u

  73. države članice koje su obučene u određenoj državi članici, a ponekad te se pojmovi jednostavno drukčije tumače, čak i ako su pravilno prevedeni, može doći do neočekivanih odstupanja. Naši zakonodavci u nacionalnom kontekstu također djeluju kao svojevrsni drugi sloj koji eventualno može kontrolirati ta odstupanja. Istodobno bi direktiva odgovarala potrošaču, a to bi bio ključan i riješen problem. Sljedeća stranica, molim. Pitanje treba li biti maksimalno ili minimalno usklađivanje već je dugo vremena kako se bavimo minimalnim usklađivanjem u pravu potrošača, a postoje svi poznati razlozi zbog kojih to ne bismo trebali činiti. Međutim, s poštovanjem bih ukazao na činjenicu da kada je riječ o ovisničkom dizajnu, barem glavni krivci nisu europske tvrtke – oni dolaze iz Sjedinjenih Država, iz Kine. Stoga pitanje kompromisa između visokog stupnja zaštite potrošača i jednostavnog usklađivanja s propisima, mislim, ostaje otvoreno i na stolu: želimo li olakšati usklađivanje za Metu ili za Bidene s našim zakonima? Ne mislim da postoji jasan odgovor na to. Štoviše, moguće je da zapravo ne znamo koji je najbolji način rješavanja ovisničkog dizajna i da postoji neka korist u tome što države članice mogu eksperimentirati. Znate bolje od mene, dame i gospodo, koliko je teško donositi zakone u Europskoj uniji, koliko dugo traje donošenje zakona, koliko dugo traje reforma zakona. Možda bi, ako neka država članica uspije stvoriti političku volju kod kuće za donošenje nekih propisa – bez obzira na to je li provediv ili ne, to je drugo pitanje – to moglo poslužiti kao svojevrsna elaboratorija u kojoj bismo mogli omogućiti drugim subjektima da dođu do rješenja, jer je moguće da danas ne znamo koje je najbolje. Komisija ostavlja vrata otvorenima kroz

  74. Govornik 1ro

    Mulțumesc foarte mult și acum am plăcerea să îi invit pe șefa de unitate de la Digi Just doamna Maria Mio a Canel Canelopulu

    Prevodi se…

  75. Govornik 1en

    It's correctly that is excellent okay thank you very much chair thank you honorable members and also a big thank you from the side of the commission to the experts who intervened in today's workshop indeed you touched upon some of the key aspects that we have been examining in preparation of our proposals for additional fairness act that the commission is expected to examine on the 11th of November so in a couple of days time today's workshop for us is very timely not only for us as commission but also for the co-legislators it will it can inform the interinstitutional process that still lies ahead of us and help us arrive collectively hopefully to a very solid legal text that makes rules clear simpler and more effectively enforceable in practice this has been a key consideration for us I'm sure you will all understand that a that we are not able to comment in detail today on the upcoming proposals I would like however to reiterate three key elements also in reaction to the presentations that we heard today first of all to remind everyone that the digital fairness act is the result of a very long journey which which started already in 2024 with the publication of the findings of our digital fairness fitness check of horizontal consumer protection rules we have since consulted very broadly to prepare the impact assessment for the DFA we had a call for evidence and a public consultation that received over 7,000 responses we had several surveys with targeted service with consumers businesses civil society we of course liaised with academia looked into behavioral research had a youth dialogue and implementation dialogue on simplification all this is to say of course that we have to take into account of into account various elements when formulating our proposals we paid particular attention as was signaled today also to recent case law by the court of justice and I would like to thank again the European Parliament and the IMCO committee for keeping the topic of digital fairness very high up on the agenda throughout you will not be surprised

    Prevodi se…

  76. to see that the resolutions the debates that this committee has had have informed the proposals that the commission will be examining on on Wednesday secondly in terms of content indeed we have touched upon and assessed the full range of issues that have been highlighted today in line with the mandate that was given to Commissioner McGrath together with Vice President Virkunen to combat unethical techniques online such as dark patterns marketing by social media influencers the addictive design of digital products and online profiling when consumer vulnerabilities are exploited for commercial purposes we also looked in indeed at some horizontal questions such as the benchmarks of average and vulnerable consumer when calibrating our proposals our objective has been to stay targeted and proportionate in our intervention to provide a meaningful digital update to EU consumer production rules that already apply horizontally to all business to consumer practices to all companies that are active in the single market and work as a safety net on issues such as pricing advertising selling contracting and other commercial practices we tried to reconcile indeed and this was a topic that was highlighted I think in couple of interventions what currently works really well with our horizontal consumer protection rules which is this flexible principle based nature of the rules reconcile that with the clarifications that we think are necessary to make these rules implementable and enforceable in the complex digital environment we have also given thought to how we can integrate elements in the proposals to make these rules future proof and able to be updated to keep pace with technological developments final points we have recent listened very carefully to the strong cause for ensuring coherence and complementarity between the digital fairness act and the existing digital rulebook which we are actively implementing and enforcing in practice I'm sure you have seen the latest the latest announcements on the implementation of the DSA the DFA will not affect the

    Prevodi se…

  77. current relationship between horizontal consumer protection rules and sectoral legislation our intention is not to duplicate rules such as the DSA the audio visual media services directive and the AI act but to update indeed the baseline horizontal protections in a targeted manner that keeps them fully coherent and complementary with the digital rulebook our proposals on the DFA should of course also be read in conjunction with the upcoming EU kids with a recent proposal of for an EU kids act there the commission put forward very concrete rules for the protection of children who are indeed particularly vulnerable as online consumers for example on key aspects such as addictive design on the commission side we will continue to work very closely digi just and our colleagues in digi connect as we have done for the preparation of the proposals also throughout the negotiation process to make sure that the legal text develop in a manner that is both clear mutually reinforcing and coherent thank you very much

    Prevodi se…

  78. Govornik 1ro

    Mulțumesc foarte mult iată avem și poziția comisiei vreau să vă informez că serviciul. De cercetare a Parlamentului European a făcut un briefing foarte interesant și vi l recomand legat de ceea ce se va întâmpla peste câteva zile și acum întrebări din partea colegilor la. Te rog din partea SND

    Prevodi se…

  79. Govornik 1en

    Thank you chair and thank you to to the experts for this very interesting presentations thank you Mithos we have been working for the last two years and it's not a surprise that from the SND IMCO we have been calling for an ambitious and strong legislation that will imply a DFA that would tackle the vulnerabilities that exploit consumers online especially those of children the leak that we have seen now it's too early to to make an assessment from my side but obviously we consider there's an opportunity to finally address what the existing legislation has not sufficiently tackled addictive design dark patterns manipulative advertising and unfair personalization but I want to make three points first we need to move from consumer responsibility to corporate responsibility and from my point of view it's not enough to allow users to switch off addictive features with this opt out why should the burden fall on the consumers again rather than on the companies that deliberately designed this mechanism safety and fairness must be by default not an option so this is to the commission secondly obviously we consider that children must be at the center of the legislation and we need to ensure the DFA and Kids Act work together without loopholes and gaps in protection we will make sure from this parliament that this is the case and finally we must address economic manipulation especially also with addictive sorry dynamic pricing and ensure strong European enforcement transparency is not enough rights without enforcement are simply promises so let me conclude with one message Europe should not accept a digital economy where profits depend on exploitation on exploiting people's vulnerability thank you so much thank you very much now EPP Dora thank you thank you for the presentations as well Note that consumers don't read regulations they feel them or they don't so once I've had a chance to digest the leak I haven't had the chance either yet I will read the DFA with one question in mind

    Prevodi se…

  80. Hoće li to zapravo promijeniti ono što ljudi doživljavaju online? Cilj je, naravno, bolja zaštita potrošača, ali bojim se da će više pravila nužno neće dovesti do toga. Stoga, kako bismo osigurali ili maksimizirali šanse za bolju zaštitu potrošača, DFA mora biti vrlo precizan. Komisijina vlastita provjera prikladnosti identificirala je područja u kojima trenutna pravila nisu dostatna, i upravo bi se na tim područjima DFA trebao usmjeriti, a ne na ono što već pokrivaju Digitalni uslužni akt, Zakon o umjetnoj inteligenciji ili Direktiva o nepoštenim trgovačkim praksama. Preklapajuća pravila ne štite potrošače, već stvaraju samo pravnu nesigurnost. Bojim se da će složenost biti kontraproduktivna i dovesti do većih stopa nepoštivanja, što je u biti situacija u kojoj se trenutno nalazimo jer potrošači ne razumiju svoja prava, a poduzeća ne razumiju svoje obveze. Kako je profesor rekao, DFA ulazi na tržište koje je već pretrpano, pa ne znam kako će potrošači i poduzeća razumjeti koja se pravila na njih primjenjuju kada već postoje ove obveze, posebno ako sada moraju gledati i dodatni skup pravila kako bi dobili potpunu sliku. Drugo, pravila moraju biti ista svugdje. Mislim da je dobro što Komisija predlaže uredbu, ali ona mora ostaviti prostora za divergentna nacionalna pravila jer vidimo da je to još jedan izvor pravne nesigurnosti. Potrošač u Budimpešti zaslužuje istu zaštitu kao i potrošač u Amsterdamu, a poduzeće bi trebalo biti suočeno s jednim skupom pravila, a ne s 27. Komisija se obvezala pojednostavniti zahtjeve za informiranjem potrošača i zaštitom potrošača, a želio bih vidjeti tu obvezu u tekstu, a ne nove obveze izvještavanja. Imam pitanje Komisiji: za svaku novu obvezu u DFA, hoćete li nam pokazati koji se nedostatak time zatvara i zašto postojeće zakonodavstvo to već ne pokriva? I na kraju, kao što je već spomenuo moj kolega, mislim da je bitno osigurati da DFA i Zakon o djeci dobro surađuju, a pomalo me zbunjuje što neki dijelovi DFA dodiruju područja

  81. konkretno o maloljetnicima i mislim da se ne bi li smislenije bilo to zadržati u Zakonu o djeci koji će biti usmjeren na djecu, hvala vam vrlo mnogo sada Renew. Da, na pitanje o psihologiji ili možda neurologiji, ne znam, razgovarao sam s neurologom koji mi je također dao mnogo informacija o tome što se događa u mozgu mladih ljudi zbog svih društvenih medija, ali samo iz znatiželje, vidimo puno negativnog okvira na društvenim medijima jer ljudi vole kliknuti na neki oblik negativnog okvira. Ima li to veze s oglašavanjem i prodajom proizvoda ili bi se to trebalo drugačije oblikovati? Postoji li s psihološkog gledišta možda odgovor na to? Hvala vam, Crystal hvala vam vrlo mnogo prije svega hvala vam što ste uskoro predstavili prijedlog Zakona o pravičnosti u digitalnom okruženju mislim da nam je on zaista potreban jer još uvijek postoje neke praznine koje trebamo popuniti također mislim da smo puno naučili od, primjerice, DSA-a i jedna od stvari je, primjerice, o dizajnu koji izaziva ovisnost mislim da se stvari u digitalnom okruženju razvijaju vrlo brzo i ovdje mislim da ima smisla promotriti što možemo učiniti kako bismo osigurali bolju zaštitu potrošača pa je po mom mišljenju stvarno smisleno učiniti više, ali naravno i biti svjesni da ne želimo dvostruku legislativu nadam se da će Komisija o tome voditi brigu uostalom to je i vaš zadatak, ali jedna stvar, kako je rekla i Laura, stvarno mislim da je izuzetno važno zapamtiti u današnjem okruženju kada ste online većina nas može biti prevarena donekle smo ranjivi svi trebamo učiniti nešto kako bismo preokrenuli teret dokaza ili nešto što bi stvarno moglo pomoći potrošačima mislim da se ljudi ne osjećaju dovoljno zaštićenima danas i nadam se da ćemo moći iskoristiti Zakon o pravičnosti u digitalnom okruženju i Zakon o djeci kako bismo popunili te praznine ne kako bismo ih prekrili nego kako bismo ih popunili hvala vam vrlo mnogo, s veseljem očekujem

  82. u vezi nadolazećeg mjeseca na tu temu.

  83. Govornik 1ro

    Hvala. Ako nema više intervencija, želio bih postaviti Komisiji samo jedno pitanje: jeste li već spremni pokrenuti to za nekoliko dana? Jeste li razgovarali sa svim relevantnim dionicima? Koji je stav država članica? Što kažu države članice? Jer profesor nam je ovdje rekao da je to teško, jer će pravnici u 27 država članica tumačiti to drugačije, i opet ćemo imati fragmentaciju, i opet nećemo imati zaštitu. Imate li odgovor država članica? Možete li nam reći koji im je stav? Hvala.

  84. Govornik 1en

    veliko hvala predsjedavajući i hvala počasnim članovima, mogu započeti potvrđujući ono što sam također rekao u svojoj prethodnoj intervenciji, a to je da smo doista vrlo svjesni međudjelovanja između naših horizontalnih pravila o zaštiti potrošača kojima pripada nadolazeći prijedlog o Zakonu o digitalnoj pravičnosti i sektorskih propisa o digitalnim uslugama. Pokušali smo s velikom pažnjom izbjeći dupliciranje, a naš je polazni stav zapravo bio nalaz provjere učinkovitosti digitalne pravičnosti, ali i širok spektar mišljenja koja smo dobili kroz vrlo širok proces konzultacija za koje sam se potrudio istaknuti upravo u pratećoj procjeni utjecaja kako ćemo, vidjet ćete u prijedlozima, naime, prvo utvrditi i razjasniti praznine i područja pravne nesigurnosti te kako smo uskladili preferirani odgovor politike s obzirom na svako od tih područja. Što se tiče rasprava sa zainteresiranim stranama, akademskom zajednicom i državama članicama, to je doista nešto na čemu smo posebno pazili tijekom procesa oblikovanja Zakona o digitalnoj pravičnosti. Osim aktivnosti konzultacija koje sam nabrojio, naravno, kao što smo učinili s Parlamentom, mislim da smo bili na gotovo svakoj sjednici Odbora IMCO u posljednje dvije godine kako bismo dali ažuriranja o pripremi Zakona o digitalnoj pravičnosti. Isto smo učinili i za relevantne radne skupine Vijeća, a također smo dobili nekoliko odgovora država članica na proces konzultacija, kao i doprinose u posljednjih nekoliko dana. Stoga smo pokušali sve uzeti u obzir i uskladiti prijedloge na uravnotežen način koji uzima u obzir različita stajališta. Hvala vam vrlo mnogo, gospodine profesore, hvala vam na komentarima i pitanjima, a posebno na pitanju koje mi je bilo upućeno, a to je negativno okviranje. Mislim da je ovo jasno politički i regulatorni problem koji treba riješiti, odnosno imamo empirijska istraživanja koja ukazuju na to da postoje negativni sadržaji, toksični sadržaji, sadržaji koji dovode do

  85. negativne emocije dovode do toga što se više vremena provodi online, što dovodi do većeg angažmana, a to je u potpunosti u skladu s poslovnim modelom mnogih društvenih mreža. Kada one postanu glavni alati putem kojih potrošači dobivaju vijesti i informacije o svijetu, to počinje postajati vrlo problematično. Sada, treba li se ovaj problem riješiti putem potrošačkog prava ili na temelju akta Unije temeljenog na članku 114? Mislim da odgovor nije očit. Mislim da postoje argumenti i za i protiv. Mogu zamisliti svijet u kojem države članice počinju razmišljati o ovoj problematici i reguliraju je na jedan ili drugi način, a kad se dokaže da to narušava unutarnje tržište, mi reagiramo. Ali kako znamo, ne živimo u takvom svijetu. Stoga mislim da je ovo teško pitanje. Osim toga, slažem se sa svime što je rečeno, pa mislim da završavamo. Neću oduzimati više vašeg vremena. Hvala vam puno. Mulțumesc.

  86. Govornik 1ro

    Hvala vam puno, a profesorima i predstavniku Odbora, molim vas da mi dopustite da vas obavijestim da će sve PowerPoint prezentacije i informacije biti objavljene online na web stranici našeg Odbora, tako da ih možete detaljnije proučiti ovdje. Predstavljene su unutar zadanog vremena. Hvala vam puno, a nastavljamo dalje. Posljednja točka današnjeg dnevnog reda jest — u vezi žena, posljednja točka: žene kao potrošači — borba protiv rodnih stereotipa i nepoštenih trgovačkih praksi. Sjetite se da smo imali Tjedan rodne ravnopravnosti u Parlamentu, te smo s veseljem uključili temu u naš program: žene kao potrošači — borba protiv rodnih stereotipa i nepoštenih trgovačkih praksi. Za početak, dvominutna video poruka predsjednice Roberte Metsole, koja će dobro uvesti današnju raspravu. Želio bih pozdraviti govornike na ovom događaju i zahvaliti im na sudjelovanju. Žao mi je što, unatoč našim naporima da osiguramo predstavnike iz poslovnog sektora, nažalost nitko nije mogao prihvatiti naš poziv. Smatram da sam iz poslovnog svijeta, pa sam u ovom području radio opsežno, te ću svakako pozvati svoje kolege, nakon što razgovaramo o ovoj temi, da podijele svoja mišljenja. Slušajmo sada našu predsjednicu, Robertu Metsolu.

  87. Govornik 1en

    Europa napreduje kada se ljudi odluče stati i preuzeti vodstvo kao predsjednik, a ja to vidim u akciji svaki dan. Srela sam nevjerojatne žene voditeljice u cijelom našem društvu i širom kontinenta koje otvaraju nove puteve, grade uspješne priče i mijenjaju naša društva. No ove hrabre žene još su često suočene s pritiscima s kojima se rijetki voditelji suočavaju, od razlika u plaćama i nevidljivog rada do zastarjelih stereotipa i zlostavljanja na internetu. U ovoj smo kući poduzimajući korake kako bi razbili te staklene plafone i učinili put do vodstva pristupačnijim, uključujući osiguravanje mjesta u upravnim odborima tvrtki i zatvaranje razlika u plaćama, zapošljavanju i mirovinskim primanjima. Ovaj Parlament također može biti ponosan na svoju izbornu reformu o pravima glasanja putem punomoćnika kako bi se osiguralo da nijedan član ne bude prisiljen birati između demokratskih odgovornosti i osnivanja obitelji. Nastavit ćemo vršiti pritisak za ratifikaciju od strane svih država članica i nacionalnih parlamenata kako se nijedna žena ne bi ostala zaostalim. No, otvaranje vrata na vrhu samo je dio zadatka. Moramo učiniti više kako bismo pomogli ženama da uspiju od prvog dana. Vodstvo se razvija od djetinjstva, tijekom obrazovanja i karijera. Potrebni su jaki uzori i sustavi potpore. Zato ovaj Parlament mora nastaviti graditi demokraciju koja je pravednija i reprezentativnija, a koja vodstvo čini stvarnom mogućnošću za žene u svim područjima, od STEM područja do sporta. Da bi se to postiglo, potrebna je politička volja i održivo djelovanje. Upravo je to ono što je tjedan ravnopravnosti spolova. Zahvaljujem se svojoj kolegici, potpredsjednici Antonelli Zberna, predsjednici Lini Gálvez Muñoz, te svima vama koji neumorno radite na ravnopravnosti spolova, ovaj tjedan, svaki tjedan i svaki dan. Nastavite s dobrim radom jer kada žene napreduju, napreduje i cijela Europa s njima.

  88. Govornik 1ro

    Moramo primijeniti ovu lijepu poruku, hvala, Roberta, iako trenutno niste ovdje. Imamo tri govornika, a sada imamo izlaganje zamjenice ravnateljice Direktorata za jednakost i ne-diskriminaciju u Digi Just, gospođe Pinuccie Contino. Imate sedam minuta, hvala.

  89. Govornik 1en

    Hvala vam puno, poštovani predsjedniče i članovi odbora, veliko mi je zadovoljstvo što se ponovno obraćam ovom istaknutom odboru nakon što sam bio zadužen za sigurnost proizvoda i rodnu ravnopravnost u Digi Just. Dopustite mi da prvo podsjetim na temeljna načela: zaštita potrošača EU-a utemeljena je na članku 169. Ugovora i članku 38. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Ta zaštita temelji se na pretpostavci da su potrošači u slabijem položaju u odnosu na prodavače ili dobavljače jer obično imaju manje informacija, manje ekonomske moći i manje iskustva od njih. Stoga je cilj potrošačkog prava ispraviti tu strukturne neravnoteže. Na primjer, Direktiva o nepoštenim poslovnim praksama štiti potrošače od nepoštenih poslovnih praksa, uključujući zavaravajuće radnje ili propuste te agresivne prakse. Oglašavanje povezano s rodom, poput oglašavanja koje iskorištava nesigurnosti vezane uz izgled, tjelesni izgled, starenje ili majčinstvo, može biti obuhvaćeno Direktivom o nepoštenim poslovnim praksama (UCPD) ako je na bilo koji način nepošteno, što dovodi potrošače — u ovom slučaju žene — do donošenja transakcijske odluke koju inače ne bi donijeli. Direktiva o nepoštenim poslovnim praksama također osigurava višu razinu zaštite za jasno identificiranu skupinu potrošača koji su posebno ranjivi na određenu poslovnu praksu ili temeljni proizvod zbog mentalne ili fizičke slabosti, dobi ili lakovjernosti, ako se trgovač mogao razumno pretpostaviti takvu ranjivost. U takvim slučajevima praksa se procjenjuje s gledišta prosječnog člana te skupine. Međutim, rod nije jedan od navedenih razloga ranjivosti u UCPD-u. Ipak, Direktiva o nepoštenim poslovnim praksama zahtijeva procjenu slučaja po slučaju određene prakse, uzimajući u obzir okolnosti koje okružuju tu određenu praksu ili ugovor. Upravo to ovaj instrument čini fleksibilnim za suzbijanje različitih vrsta praksi i ugovora. Na primjer, viša cijena za proizvod koji je namijenjen ženama.

  90. than for a comparable product marketed to men the so-called pink tax is not automatically an infringement of the UCPD the UCPD does not establish general prohibition on price differences between consumers or product variants it may nevertheless apply where for example the trader misleads consumers about the price or its calculation omits material information or uses an aggressive practice as many of you know and we have just heard all the discussions the commission will propose the DFA in a couple of days the DFA aims is to strengthen consumer protection online and we have seen how much the DFA is conceived to protect the interests of all consumers men or women in all their diversity its rules are intended to address practices that can harm consumers generally while taking account also of vulnerable consumers for sure certain forms of influencer marketing or personalized advertising or pricing might disproportionately affect women for example influencers promoting beauty anti-aging or weight loss products makes exploit gender specific insecurities relating to appearance and body image while failing to make sufficiently clear the commercial nature of their endorsements the DFA could strengthen protection in this area including by requiring sale and disclosures to ensure that consumers are made aware of the commercial nature of such content the work on the DFA also looked at addressing unfair personalized advertising practices for example for instance where traders use consumers personal data including sensitive information revealing health conditions or other characteristics protected under the GPDR the GDPR to target them with advertising that exploits their vulnerabilities and here we know how certain health conditions only affect women as we have stressed in the gender equality strategy minors are particularly vulnerable to influencer marketing often perceiving influencers as their friends influencers sometimes exploit minor's trust for example by blurring the commercial

    Prevodi se…

  91. purposes of their activities or exploiting gender stereotypes and gender specific vulnerabilities pushing minor to buy products or otherwise distorting their transactional decisions there is also evidence that girls can be particularly affected online also specifically with respect to video games because even though loot boxes and problem gambling was shown in a 2020 study to be stronger among among girls than boys although boys were considerably more likely to engage with loot boxes in the first place the DFA work has looked specifically into this matter and more broadly into the matter of spending maximizing practices if we look at financial services now there is of course a big risk of algorithmic biases traditional credit scoring models for instance often fail to account for women's different career partners patterns including breaks for caregiving to children or older parents when AI systems are trained on historical data reflecting decades of gender inequality they can perpetuate and scale these biases the revised consumer credit directive which will come into application on 20th November 26 strengthens protection against discriminatory automated decision making looking forward implementation will be key to ensure that algorithms are regularly tested for gender bias and deliver fair outcomes the gender equality strategy also explicitly covers the angle of women as consumers i can go deeper into this because i see that my seven minutes are almost there and i really hope that we can continue working together with all of you to address gender equality issues in the field of consumer rights

    Prevodi se…

  92. Govornik 1ro

    Mulțumesc foarte mult da de decenii este inegalitate să sperăm că ajungem să trăim și noi egalitatea de de șanse acuma am să invit pentru patru minute pe doamna Mary Collins secretar general pentru lobby european al femeilor please

    Prevodi se…

  93. Govornik 1en

    Thank you very much Madam Chair and thank you to the MCO committee it's um very honored to be here on behalf of the European Women's Lobby and I think your this is very timely event as um the cost of living is soaring and we can hear out cry and in the streets I just want to first of all reiterate that women are more than 50% of the population they are not a vulnerable group they are not a footnote they're not a minority but however there are many different characteristics that impact their spending power one of them being that there is still a persistent gender pay up between 11 and 12% for decades and that has lifelong consequences because it leads to a gap in lifelong earnings and pension gap and it means poverty in older age so this obviously has a huge impact on the capacity of women in terms of their spending power also we should not overlook the entrenched gender stereotypes that impact on consumer and commercial practices there are gender biases that are ingrained so I wanted to quickly if I may in my four minutes look at the so-called pink tax which we can also call a sexist tax secondly menstrual products and thirdly the commodification of women's bodies so it was pointed out that this so-called pink tax is what we would call a sexist tax it shows that products that are aimed at women that target women are much more expensive even if the equivalent exists for male consumers so for example um healthcare and particularly products like the deodorant which is far more expensive when targeted woman but the studies show and there are not that many studies to be honest show that um even impacts on toys children's toys children's clothes the different color of products as well so we can see that gender stereotypes are ingrained and some studies show that actually it is against um gender equality laws as well in different countries so we would like to see MCO and FAM do a joint um own initiative report to really trace the differentiation of prices um with between women

    Prevodi se…

  94. and men in throughout the European Union quickly move on to menstrual products and it's more about a tampon tax it's often referred to as a tampon tax but it's more about that it's about inclusion it's part of the union of equality and it's access to women's sexual and reproductive health and rights throughout Europe today girls still drop out of school while they have their periods homeless women lack access to sanitary facilities and it's difficult to manage in terms of their dignity and their safety so we would again like to see more studies done in relation to this there are some good practices in different parts of throughout the European Union these need to be scaled up because this is a really you know very important issue for girls in terms of VAT just to say that the revision of the VAT directive gave the possibility of to member states to actually be more flexible in terms of classifying sanitary products from being luxury items to ordinary items however today there are only three countries in Europe um Malta Cyprus and Ireland where there's a zero VAT on sanitary products thirdly I want to the commodification of women's bodies so women are not for sale and this includes prostitution pornography as well as accelerating exploitive digital exploitation think it was spoken about a little bit earlier they aim to hurt alienate violate women and girls bodies minds and fundamental rights so it's an issue of violence against women and needs to be addressed as such however what we do see is that the so-called mainstream media and advertising they also use the sexualization of women's bodies to lure um customers and clients into practices and consumer practices so these need to be um called out for what it is it's exploitation of women so the DSA covers some issues for example big platforms uh such as porn um porn pornhub but it doesn't go far enough so we really need to have a we need really need to call out against the um sexualization of women through media through

    Prevodi se…

  95. advertising which have an impact in terms of consumer preferences and choices I'll leave it at that thank you very much

    Prevodi se…

  96. Govornik 1ro

    Mulțumesc foarte mult și mulțumesc și pentru că ați fost și la celelalte prezentări apreciez foarte mult că ați fost aici în sală așa cum apreciez că domnul profesor stă acum să asculte și problema noastră a femeilor acum pentru patru minute am s o rog pe doamna Silvia Maurer director advocacy beuc patru minute să din perspectiva beuc acum

    Prevodi se…

  97. Govornik 1en

    Good afternoon uh Madam Chair honorable members thank you very much for inviting the European Consumers Organization B to this workshop so that we can also maybe share a little bit of the research of our member organizations because indeed uh I think that um very often uh women do uh continue to face practices that undermine their ability to participate in markets on equal terms with men um we have heard about the so-called pink tax and that is something that our members have also uh confirmed uh and it's not only anecdotal so our Slovak member SOS has for example analyzed 200 products that were sold by online retailers and they found that around 10% of those products were more expensive in their pink version and according to their research the most significant differences appeared in health supplements footwear and sporting goods but also our UK member which found out that one of the latest trends is to relabel uh uh products for uh menopa with menopause and to make price premiums even though there's very often no added value of these products compared to other ones um I will try um not to be too repetitive because a lot of points that have already been made I would also have raised the exact same issues um on the pricing what is maybe also interesting is that uh sometimes it's like very obvious what was referred to by the pink tax meaning it is almost the same product it's just that the price is higher when it's packaged differently or the color is different but there is also more subtle uh misleading uh where women are paying more because that can be that for example the quantity is lower and the price is the same so that's an indirect way on how to mislead about the pricing um and uh we have already also heard about uh the issue about um algorithms uh that they uh increasingly determine which products we see which advertisements reach us and uh sometimes even different prices that we pay and that there uh these systems rely very often on biased data uh or reinforce existing stereotypes so that's why discrimination can

    Prevodi se…

  98. javljaju se i na razini koja je potrošačima vrlo nevidljiva i vrlo teško izaziva izazove, a mislim da bi se svi složili da bismo trebali vrlo pažljivo pratiti zapravo marketing utjecajnih osoba jer su žene i djevojke među glavnim ciljnim skupinama, odnosno mlade žene se potiču da teže nerealnim standardima ljepote putem beskrajnih preporuka proizvoda, a vrlo često su također usmjerene i prema pretjeranoj potrošnji, na primjer brze mode. Mislim da bismo tu također trebali uspostaviti vezu s vašim prethodnim radionicama o Zakonu o digitalnoj pravičnosti jer je očito da moramo razgovarati i o rješenjima, odnosno o tome što možemo učiniti, budući da su mnoge od tih praksi vrlo suptilne i tržište je predugo... mislim da se to također odnosi na činjenicu koju je, kako je Gigi Justic prije nekoga vremena istaknula, takozvani 'ružičasti porez' može biti nepravična tržišna praksa, ali u zakonu to također nije dovoljno jasno da biste mogli djelovati na sve. Dakle, u vezi sa Zakonom o digitalnoj pravičnosti, mislim da ovdje zapravo imamo mogućnost kako možemo unaprijediti zakonodavstvo. Međutim, možda nam je na razini EU također potrebno malo bolje uskladiti strateško usklađivanje, na primjer provedbu Agende za potrošače zajedno s Strategijom o rodnoj ravnopravnosti – možda bismo mogli razviti i neke ideje. Također bih rekao da tamo gdje postoje vrlo praktična zakonodavstva, zapravo moramo provjeriti postoje li specifični zahtjevi koje moramo postaviti u okviru, na primjer, Općeg propisa o sigurnosti proizvoda; u prošlosti je postojala ideja da tehnički standardi za testiranje sigurnosti vrlo često nikada ne uzimaju u obzir ženska tijela, a upravo je Parlament dodao, mislim, tekst koji je na kraju bio prihvaćen. Upravo je to vrsta razmišljanja koju često trebamo primijeniti tamo gdje su moguća poboljšanja. Mislim da bih ovdje završio. Mislim da bih možda imao i jedan posljednji komentar, a to je da na nekim od tih praksi...

  99. možda nam trebaju dobri alati za Europu i njihovu provedbu, gdje imamo slučajeve zajedničkog interesa, a ako želimo napredovati u agendi pravičnosti u odnosu na žene, možda postoje i neki projekti i zajedničke provedbene akcije koje bismo mogli zajedno razmotriti, oslanjajući se ne samo na dokaze već i na iskustvo o onim praksama koje nisu dopuštene na tržištu, hvala

  100. Govornik 1ro

    Hvala vam puno prije nego što dam riječ svojim kolegama, žao mi je što su učinjeni napori i što su predstavnici poslovnog sektora bili pozvani, ali nažalost nisu prihvatili naš poziv. Nadam se da će sljedeći put moći prisustvovati. Želio bih samo da znate da su uloženi napori, pozvali smo ih, ali nisu došli na ovu debatu, što smatram važnim. Kao što je netko ovdje spomenuo, žene nisu kukavice; više od 51 % nas su žene, i vjerujem da se svaka legislativa mora razmatrati s obzirom na njezin utjecaj na žene. Dora IPP

  101. Govornik 1en

    Da, hvala vam što ste danas došli i hvala na prezentacijama. Doista, kako ste i naš kolega upravo ponovili, žene čine više od 50 % stanovništva, stoga moramo više osvijestiti učinke nepoštenih trgovačkih praksi ili kako nepoštene trgovačke prakse utječu na njih. Također sam pomalo razočaran niskom posjećenošću danas. Htio bih vas pitati o tzv. „pink tax“. Naime, tražio sam i nisam mogao pronaći nedavne studije o tome, pa bih bio zainteresiran jeste li vi imate podatke o učestalosti tog problema, koliko je to velik problem ili koliko je rasprostranjen, te kako predlažete rješavanje tog problema. Mislim da smo rekli, a i mislim da postoji slučaj u kojem postojeća legislativa pokriva ovo kao obmanjujuću praksu. Stoga se vraćam na provođenje i prioritete provođenja. Moje ključno pitanje je, dakle, kako ćemo osigurati da će Komisija i nacionalna tijela za provođenje poduzeti akciju i kako možemo podići svijest da bi trebala poduzeti akciju u ovim situacijama nepoštenih praksi? I još jedno pitanje: znam da je Komisija provela „digital fitness fairness check“ i došla do šokantne brojke od 7,9 milijardi eura godišnjih gubitaka potrošača zbog nedostataka postojeće ključne legislacije. Oni to razbijaju po dobi, ali ne i po spolu. Stoga se pitam postoje li planovi da Komisija prikupi podatke o takvoj podjeli po spolu.

  102. Govornik 1ro

    Hvala puno Georgia S&D. Hvala.

  103. Govornik 1it

    Gospodine predsjedniče, hvala vam na vrlo važnoj raspravi, hvala svim gostima koji su nam pružili vrlo zanimljive uvide, jer digitalna transformacija je sigurno otvorila nova mogućnost, ali je također stvorila i mnoge kritične probleme kojima pokušavamo stati na kraj, posebno u pogledu nepoštenih trgovačkih praksi i oblika manipulacije potrošačima. U tom smislu, inicijativa o Digitalnom aktu o poštenju predstavlja vrlo važnu priliku koju ne smijemo propustiti, kako bi se perspektiva rodne ravnopravnosti mogla integrirati u nova pravila i u procjenu njihovog utjecaja. Očito je da razmišljamo o algoritmima koji mogu pojačati one nerealne modele ljepote, o ciljanim oglasima koji uglavnom iskorištavaju nesigurnosti povezane s tijelom, dobi ili marketinškim strategijama koje reproduciraju ili dodatno učvršćuju rodne stereotipe koje, nažalost, previše dobro poznajemo. Ove prakse ne utječu samo na izbor potrošača; one mogu imati vrlo konkretne posljedice na ekonomsku autonomiju, blagostanje i, prije svega, na slobodu izbora žena. Ne radi se samo o izoliranim slučajevima diskriminacije; to nisu izolirani incidenti, to dobro znamo: rodni stereotipi i predrasude su duboko ugrađeni u algoritamske sustave i poslovne modele. Oni reproduciraju i pojačavaju već postojeće nejednakosti, a to vidimo kako se događa kontinuirano. Jasno je da se radi o pitanju koje nije novo. Sjećam se istraživanja iz 2023. godine koje je naručio Odbor za rodnu ravnopravnost (FEM) Europskog parlamenta o utjecaju rodne razlike u podacima o zaštiti potrošača. Istraživanje ističe kako nedostatak detaljnih podataka također utječe na žene kao potrošače na digitalnom tržištu. Zbog toga vjerujem da je apsolutno nužno da perspektiva rodne ravnopravnosti ne ostane samo općenitim principom, već da se

  104. zapravo konkretan kriterij u europskom zakonodavstvu o zaštiti potrošača, već od samog GDPR-a. Ali pitam se, pa koji su to kriteriji koji se sve detaljnije definiraju? Hvala.

  105. Govornik 1ro

    Hvala vam puno. A sada bih očekivao odgovore od svih vas troje. Prije toga, želim vam reći da, da, imate pravo, rekli ste da su kozmetika za žene skuplja, ali isto vrijedi i za donje rublje. Ja sam taj koji obavlja kupovinu u obitelji i znam to, i ne mislim da je to normalno. Ali što je još gore, činjenica je da žene, koje imaju nižu plaću u usporedbi s muškarcima, moraju platiti više za kupovinu kozmetike ili drugih proizvoda. Ono što je, međutim, vrlo ozbiljno, jest ono što ste rekli u svom izlaganju, da se mlade djevojke, posebno mlade djevojke, zavode kako bi izgledale lijepo. Vidjela sam toliko slučajeva u kojima postoji lažna informacija, lažne vijesti, gdje ih šalju u razne klinike i jednostavno ih osakaćuju. Stoga moramo biti vrlo oprezni ovdje. Hvala vam, i očekujem odgovor i zaključke od svakoga od vas.

  106. Govornik 1en

    Hvala vam vrlo mnogo, e, na ovoj, e, zaista važnoj raspravi i na svim točkama koje su bile iznesene. E, kako znamo, kada dođemo do rodne ravnopravnosti, nažalost, nema jednostavnih, e, odgovora jer su rodne nejednakosti toliko duboko ugrađene u sve aspekte života. Dakle, svakako se i ja, e, Komisija može samo složiti sa svim točkama koje su bile iznesene. I ovdje bih, e, možda prvo, e, e, nadala se, e, prikupljanju više podataka u budućnosti. Imamo, e, našu, e, agenciju koja se mnogo bavi ovom, e, ovom područjem, a svakako, e, možemo uzeti u obzir i za EGE, e, aspekt žena kao potrošačica koji, e, možda nije nužno bio najistaknutiji, e, e, aspekt jer, naravno, ima toliko toga što treba učiniti u borbi protiv nasilja nad ženama. Ima toliko toga što treba učiniti u boljem razumijevanju svih praznina, svih rodnih praznina, rodna razlika u plaćama, rodna razlika u zaposlenosti, rodna razlika u mirovinskim primanjima, i, e, e, i naravno, ima mnogo toga, e, što treba učiniti u borbi protiv stereotipa koji se, nažalost, ne mogu promijeniti samo zakonom. Stoga oni zaista zahtijevaju vrlo, e, višestrani i kompleksan pristup koji je Komisija obuhvatila u svim svojim strategijama rodne ravnopravnosti, a posebno u najnovijoj koju je Komisija usvojila 5. ožujka 2026. godine i koja vrijedi do 2030. godine, gdje se, e, svim problemima koji su danas bili izneseni, e, posvećuje pažnja i, e, oni su predmet mnogih, e, mnogih različitih akcija, inicijativa, e, ponekad su to istraživanja, ponekad su to pravne mjere, ponekad inicijative ili financiranje. Dakle, e, ono što mogu obećati, e, e, ovom, e, počasnom, e, odboru i članovima jest da ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo upotrijebili sve alate kojima raspolažemo kako bismo poboljšali situaciju. Ali svakako nam je potrebna i vaša pomoć, vaš rad, vaša strast i, e, trud u ovom području. Hvala vam vrlo mnogo.

  107. Govornik 1ro

    Želim ponovno istaknuti da je cijela naša debata bila emitirana online, e, i da je svakako bilo povezanih mnogo više ljudi online. E, ali vjerujem da je kvaliteta izlaganja i kvaliteta pitanja bila, e, na visokoj razini, te bih želio zahvaliti onima koji su održali izlaganja, mojim kolegama koji su postavljali pitanja te onima koji su slušali online, jer je važno raspravljati otvoreno, iskreno i bez rezervi kako bismo pronašli rješenja. E, sada pozivam predstavnika lobija, a zatim BEUC da govore, svatko po dvije minute.

  108. Govornik 1en

    Hvala vam puno i hvala vam na vašim pitanjima, komentarima i povratnim informacijama. Dakle, prvo pitanje bilo je koliko je problem velik u pogledu „ružičastog poreza“? Vjerojatno je ogroman. Problem je što nemamo opsežne studije, ali tamo gdje postoje studije, možemo vidjeti da je on vrlo visok. Ponekad se pravi razlika između košare dobara, odnosno vrste uobičajene košare dobara koje koristi svatko, i usluga. Na primjer, u Njemačkoj je 2017. godine provedena studija, pa se radi o brojnim godinama unatrag, pa kad je riječ o košari dobara, razlika u cijenama nije bila velika. Dakle, neki od proizvoda koji bi, znate, bili usmjereni na žene, nisu bili masivni. Međutim, kad je riječ o uslugama, a posebno o brijačkim uslugama, kemijskom čišćenju, krojačkim uslugama, kozmetici itd., razlika je bila 37 %. Dakle, ogromna je. Možemo samo zamisliti koliko je to ogromno. To jest ogromno. Stoga nam doista trebaju podaci i apsolutno se pridružujem Komisiji u tome što kažemo da smo u Europskoj uniji vrlo sretni što imamo Europski institut za ravnopravnost spolova koji prikuplja podatke i na godišnjoj bazi predstavlja, odnosno, indeks ravnopravnosti spolova koji pokazuje gdje se nalazimo. Zapravo, 26. će biti predstavljen do kraja ovog mjeseca. Stoga smo vrlo sretni što to imamo. I da, ovo je nešto što bi institut mogao učiniti, a to je prikupljanje podataka kako bismo mogli jasno vidjeti razliku u cijenama jer za nju apsolutno nema objektivnog opravdanja. Zato to nazivamo i seksističkim porezom. Dakle, što se još može učiniti? Pa, industrija mora uključiti. To je apsolutno nužno. Također, u pogledu zastupljenosti žena u sektoru znamo da je zastupljenost žena još uvijek vrlo niska u mnogim sektorima. Imamo direktivu o ženama u upravnim odborima. No, željeli bismo da ide mnogo dalje i da bi u upravnim odborima bila paritetna zastupljenost. Jer paritet znači 50/50 zastupljenost kako bismo zaista težili tome.

  109. jer je naš je stav da je to jedan od načina na rješavanje nekih od ovih pitanja, a i da imamo drugačiji pristup posebno kada je riječ o korištenju tijela žena i djevojaka. Um, stvarno nam je potreban potpuno drugačiji pristup u vezi s tim. I kako Komisija kaže, imamo mnogo alata i moramo osigurati da međusobno komuniciraju. Dakle, um, znate, Zakon o digitalnim uslugama, um, DSA, Zakon o AI, um, Strategija za rodnu ravnopravnost, um, svi oni moraju međusobno komunicirati jer, znate, ne postoji, um, jedno rješenje. To je dio globalnog skupa standarda u našim društvima, a posebno u vezi s rodnim stereotipima. Možda biste pomislili da smo 2026. godine već to prevladali. Ali nismo. Još je uvijek vrlo, vrlo duboko ukorijenjeno. Također bih želio reći nešto o, um, financiranju. Doista nam treba financiranje. Potreban nam je novac jer moramo riješiti ovaj problem na svim razinama. I samo želim istaknuti da, za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, prijedlog Vijeća predviđa smanjenje instrumenata EU Agora za 30 %, odnosno 3,0, što je najveće smanjenje u cijelom proračunu EU. Stoga bih vas danas i molio da osigurate da se to ne dogodi. I da se vratimo na ono što je predložila Komisija, a zapravo i da idemo i dalje od toga. Jer ovo je ključno. Radi se također o demokraciji. A posebno u kontekstu dugoročnog proračuna. Govorimo o sljedećih sedam godina. Čak i ako se danas situacija može činiti pomalo mračnom, nadamo se da ćemo za sedam godina imati pozitivniji i nadepšniji svijet. Hvala vam.

  110. Govornik 1ro

    Hvala vam puno. I vjerujem da bismo trebali riješiti obrazovanje kako bismo uklonili stereotipe. Od škole, u obiteljima, od kada su djeca vrlo mlada u vrtiću, automobil je samo za dječake, za djevojčice je nešto drugo; ova boja je za dječake, a ona za djevojčice. Stoga se ove stvari moraju rješavati u korijenu, putem obrazovanja, a ne tek kada odraste. I ne samo putem zakona. Obrazovanje ima vrlo važnu ulogu. Sada, predstavnik BEUC-a, molim.

  111. Govornik 1en

    Hvala. E, mislim da bi nam, uistinu, moglo trebati više prikupljanja dokaza, kao i povezivanje vrlo različitih područja u kojima želimo tražiti dokaze. E, jer mislim da je, u načelu, problem ovdje, mislim, donekle sustavan, jer, e, ženama se stalno govori – putem oglašavanja – da nisu sasvim dovoljno dobre. I da će sljedeća kupnja biti mnogo bliža idealu. A to stvara konstantan ciklus nezadovoljstva koji onda ponovno pokreće potrošnju. Ne zato što potrošačima treba proizvod, već zato što su uvjereni da moraju popraviti nešto u vezi sa sobom. I, e, mislim da se, nažalost, stalno pojavljuju nove metode kako se to osjećanje koristi u marketinškim tehnikama i novim kanalima prodaje i slično. Dakle, to je malo samoodrživi ciklus: kad god otkrijete nešto novo, postoje još suptilnije tehnike kako nastaviti s tehnikama prodaje ženama. U najgorem slučaju, jer kako smo već čuli, mislim da žene, prije svega, u prosjeku zarađuju manje, a onda i više plaćaju. E, tako da su kažnjene dvaput što su potrošači u jedinstvenom tržištu. I to zaista zaslužuje našu pozornost. E, slažem se s nekim prijedlozima koji su ponuđeni kao smjer za daljnje djelovanje, a bili bismo i spremni nastaviti raspravu o podacima. Istina je da ih nemamo mnogo, ali mogu eventualno ustupiti jednu ili dvije ankete o potrošačima od članova koje imamo, ukoliko bi one bile od interesa.

  112. Govornik 1ro

    Hvala vam puno. Hvala na odgovore. Hvala na pitanja. Hvala tajništvu koje mi je pomoglo. Hvala prevoditeljima jer bez njih kako bismo to riješili? Vrlo je dobro. Imamo 24 jezika. Službeni jezici. Danas su gotovo svi boksevi puni. Hvala. I nadam se da nećemo stati ovdje. Razgovarat ću u IMCO odboru da nastavimo i možda ovdje donesemo ono što danas nismo imali, a to sudjelovanje industrije u raspravama. Naravno, vrlo je važno ne samo regulirati već i provoditi. Jer možemo imati vrlo dobar dokument, ali ga loše primijeniti. A da bismo ga dobro primijenili, vjerujem da se svi dionici moraju uključiti i prijavljivati probleme. Moramo educirati potrošače da se žale kada im se prava krše, a posebno žene, jer žene su, recimo, oklijevalije kada su njihova prava povrijeđena. Moramo puno raditi na tome. Osobno radim u svojoj zemlji, trebali biste znati da vodim žensko udruženje koje je aktivno 30 godina, i vrlo dobro surađujem s njima, a ova edukacija je proizašla da im pruži hrabrost da cijene svoje kvalitete i ne dopuste da ih manipuliraju svim lažnim informacijama. Hvala vam puno i nadamo se da ćemo se ponovno sastati. Hvala.

  113. Govornik 1en

    Hvala vam puno. Čestitke.

  114. Hvala vam puno.

  115. Hvala. Imam jedno. Hvala. Hvala.

  116. Sutra. Sutra. Sutra. Da. Hvala.

  117. Govornik 1it

    Dobro večer. Dobro večer. Da, da, ali