Brussels Live · Plenarna sjednica 2026-11-11 Automatski transkribirano i prevedeno iz izvornog zvuka. Moguće su pogreške. Strojni prijevod. Vjerodostojan je izvornik. Neovisna usluga, nije povezana s Europskim parlamentom ni Europskom komisijom. Izvor: © Europska unija. AI-generated: Transcripts, translations and summaries on this site are generated automatically by AI: speech recognition (Soniox), machine translation and summaries (Mistral AI). Not edited by humans before publication. EU AI Act, Article 50. [15:00:44] Roberta Metsola (PPE) [EN] Dobar dan, dragi kolegice i kolege. Mogu li vas zamoliti da zauzmete svoja mjesta, molim? U redu je, u redu je. [15:01:09] Speaker 2 [EN] Čekat ćemo jednu minutu da kolege uđu. [15:01:25] Speaker 2 [EN] U redu je. [15:01:42] Roberta Metsola (PPE) [EN] Dakle, dragi kolege, u jedanaest sati, jedanaestog dana jedanaestog mjeseca 1918., oružje je utihnulo na zapadnoj fronti. Danas sećamo se milijuna čiji su životi prekinuti, obitelji koje su ostale u iščekivanju te generacije koja je zauvijek izmijenjena. Sjećanje također znači odati počast onima koji su, jednu generaciju kasnije, borili se kako bi obranili i obnovili slobodu u Europi. Jedna od tih heroina bila je Solange Alexandre, koja je preminula prije nekoliko dana u dobi od 104 godine, poznata kao Scorlet. Vodila je 30 boraca otpora protiv nacističke okupacije i pomogla osloboditi Torino u Francuskoj. Na nama je da prenesemo njihove priče, braniti našu slobodu i zaštititi mir za koji su oni žrtvovali toliko mnogo. [15:02:47] Roberta Metsola (PPE) [FR] Bože, gospođo Alexandre, nikada vas nećemo zaboraviti. [15:02:52] Roberta Metsola (PPE) [EN] Sada, dragi kolege, jučer su teške vremenske prilike dovele do niza prometnih nesreća s više vozila na autocesti Trakia u Bugarskoj. Najmanje 11 ljudi je poginulo, a mnogo ih je ozlijeđeno. U ime Europskog parlamenta, isupćavamo najdublje saučešće obiteljima i voljenima onih koji su izgubili život. Zahvaljujemo hitnim službama i medicinskim timovima koji su neumorno radili na mjestu događaja, kao i svima koji su se javili za darivanje krvi. Svi smo bili šokirani i zgroženi pucnjavom koja se dogodila prošle subote popodne na glavnom trgu u Krakovu. Ono što je trebalo biti mirno poslijepodne pretvorilo se u besmisleni napad koji je usmrtio šest ljudi i ranio još nekoliko. Kasnije, u kući počinitelja još su tri osobe pronađene mrtve. Zahvaljujemo Europskom parlamentu, kao i policajcima koji su bili na licu mjesta, što su brzo i hrabro djelovali kako bi zaustavili napadača. I hitnim službama koje su pomogle ljudima da se sklone na sigurno. [15:04:14] Roberta Metsola (PPE) [FR] Dragi kolegice i kolegi, ovaj je Zastupnički dom bio duboko šokiran napadom koji se početkom mjeseca dogodio u Trappesu i La Verrièreu. Jedna nevinomo osoba izgubila je život, a nekoliko drugih ljudi je ozlijeđeno, uključujući 12-godišnju djevojčicu. Odažavamo sjećanje na Pengo Bosiovangi i izražavamo našu najdublju solidarnost sa svima onima čiji su životi razoreni ovim napadom. Nitko ne bi trebao biti meta zbog boje kože. O njihovih podrijetla ili religije. Rasizam nema mjesta u našoj Europi. [15:05:13] Roberta Metsola (PPE) [EN] Sada, dragi kolegice i kolege, 28. listopada 2026. dogodila se još jedna tragedija. kada je u sudaru vlaka u Urdai, u Španjolskoj, poginulo 69 ljudi, a deseci su ozlijeđeni. U imeenu ovog doma, isam najdublje saučešće obiteljima i prijateljima koji tuguju za svojim voljenima. Dijelimo njihovu bol i želimo brzi i potpuni oporavak svima ozlijeđenima. Izražavamo i našu iskrenu zahvalu hitnim službama koje su neumorno radile na mjestu katastrofe. Stoga, dragi kolege, u sjećanje na sve one koji su izgubili život, molim vas da se pridružite meni u minutom šutnje. [15:06:42] Roberta Metsola (PPE) [EN] Hvala. Oprostite. Oh, oprostite. Oprostite. Hvala. [15:06:55] Speaker 2 [EN] Ako vašim najavama s moje strane, veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti zamjenicu predsjednika nizozemske skupštine, gđu Olenu Kondraciuk, u Diplomatskoj galeriji za ovaj važan mini-sastanak. Plenarna sjednica. Vrlo smo sretni što ste ovdje, Olena. Dobrodošli. Zapisi i tekstovi usvojeni na sjednici od 22. listopada 2026. dostupni su. Ima li kakvih primjedbi? Ne. Stoga su zapisnici i tekstovi usvojeni na sjednici od 22. listopada 2026. godine ovjereni. Nadležna tijela Španjolske obavijestila su me o izboru Antonyja Comini-Olivaresa za člana Europskoga parlamenta s učinkom od 22. listopada 2026. Dobrodošao našem kolegi i podsjećam da će on preuzeti svoje mjesto u Parlamentu i njegovim tijelima u punom uživanju svojih prava, dok se ne provjeri njegova vjerodajnica. Europski parlament provjerava ovlasti Balázsa Orbána i Roberta Garbela od 18. rujna 2026. U skladu s člancima 10. i 183. Poslovnika, te uzimajući u obzir primjedbe dotičnoga člana, odlučio sam uvesti kaznu za g. Sebastianu Tünkönenu zbog ometanja sjednice od 17. lipnja 2026. neprimjerenim ponašanjem tijekom glasovanja i nepoštivanjem poziva potpredsjednika da se nastavi s glasovanjem. Kazna se sastoji od ukoravanja, a član je obaviješten o ovoj odluci. Nije uložio unutrašnju žalbu Birou u skladu s Pravilom 184. Stoga je kazna konačna. Nadležna grčka tijela uputila su mi zahtjev za ukidanje parlamentarne imunitete Nikosa Papasa. Nadležna njemačka tijela uputila su mi zahtjev za ukidanje parlamentarne imunitete Arno Bausemer da se ukine. Nadležne poljske vlasti uputile su mi zahtjev da se imunitet Gregora Brauna u Parlamentu ukine. Ovi zahtjevi upućuju se Odboru za pravna pitanja. Grupe PPE, PFE i ECR, kao i neovisni članovi, obavijestili su me o odlukama koje se tiču promjena u imenovanjima unutar odbora i delegacija. Odluke će biti navedene u zapisniku današnje sjednice i stupit će na snagu od današnjeg datuma. [15:09:15] Speaker 2 [EN] obavijest. Odbori Inter i Liber Afet i Dever Yuri i Liber i Liber odlučili su pokrenuti međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 72. stavkom 1. Poslovnika. Izvještajima, koji predstavljaju mandate za pregovore, može se pristupiti na web stranici plenarne sjednice, a naslovi će biti objavljeni u zapisniku sjednice. U skladu s člankom 72. stavkom 2. članovi ili političke skupine koje su dosegle barem srednju granicu mogu do sutra, četvrtak, 12. studenoga, do ponoći pisanim putem zatražiti da se odluke stave na glasovanje. Ako se u roku ne zatraži glasovanje u Parlamentu, odbori mogu započeti pregovore. Sutra ćemo započeti izbor potpredsjednice/e Evropskog parlamenta za zamjenu g. Nicolao Stefanutsa. Do utorka, 10. studenoga, u 19:00 sati, primio sam sljedeće prijedloge: gđu Radu Lajkovu, predloženu od grupe ESN, i gđu Tilly Metz, predloženu od grupe Zeleni/ALE. Kandidatkinje su mi potvrdile da su suglasne s kandidaturama. Budući da je broj kandidata veći od broja raspoloživih mjesta, sutra ćemo održati tajno elektroničko glasovanje u skladu s člankom 17., stavkom 1. Poslovnika. Mogu li iskoristiti ovu priliku da zahvalim potpredsjedniku Stefanutsi na radu koji smo zajedno obavili? prelazimo na dnevnom redu. Revidirani konačni nacrt dnevnog reda, kako ga je usvojila Konferencija predsjednika 10. studenoga, u skladu s člankom 163. Poslovnika, bio je distribuiran. Dnevni red je usvojen i tako je ustanovljen dnevni red sjednice. Gospodine Buxaderu, ako imate točku reda koja nije točka reda, molim vas da održite govor od jedne minute, u redu? Večeras, uskoro. Možemo vam dati riječ. Govor od jedne minute. Dobro. Oh, moja ruka. Sada, sljedeća točka na dnevnom redu je izjava potpredsjednika, gospodine Buxaderu, ovo nije točka reda. Nećemo imati točku reda o španjolskom narodu. U redu? [15:11:44] Roberta Metsola (PPE) [EN] Imat ćemo govor od jedne minute. Dati ću vam govor od jedne minute. Dajte mi trenutak. Izgovorit ću vam minutni govor. Ali prvo, ja ću — ovo nema nikakve veze s dnevnim redom. Sljedeća točka na dnevnom redu je izjava potpredsjednice Komisije, visoke predstavnice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Radi se o ukrajinskoj djeci koja su prisilno deportirana u Rusiju ili žive na ruskim okupiranim područjima u Ukrajini. Želio bih obavijestiti članove da će za ovaj debat biti samo jedan krug govornika političkih skupina. Stoga neće biti postupka 'uhvati pogled' niti će se prihvaćati plave kartice. Sada dajem riječ gospođi Kayakallas. Nakon toga imat ćemo govore od jedne minute. Ne brinite. [15:12:29] Kaja Kallas [EN] Gospodine predsjedniče, poštovani članovi, dok vodimo ovaj debat, pregovori između ukrajinskih i ruskih dužnosnika održani su u Abu Dhabiju. Oni omogućuju gospođi Kayakallas da govori. EU je uvijek podržavala napore za pravedan i trajan mir u Ukrajini. Jedini je problem što Rusija ne pokazuje nikakve znakove da je spremna ozbiljno pregovarati. Tretman ukrajinske djece tijekom posljednje četiri godine najjasniji je primjer potpunog nepoštivanja života od strane Rusije. To je politika ruske vlade, odobrena od samog Putina, deportirati ukrajinsku djecu iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju. Više od 20.000 djece ilegalno je deportirano. Ove godine je OSCE objavila izvješće u kojem se opisuje kampanja koju je organizirala država u privremeno okupiranim područjima kako bi izbrisala ukrajinski identitet djece od najranijeg djetinjstva. Svi dokazi upućuju na zločin protiv čovječnosti. 2025. godine pozdravio sam rezoluciju Europskog parlamenta o ovoj temi, ali su trojica zastupnika izglasala protiv, a bilo je 34 suzdržanih glasova. Ako informacije koje sada imate nisu dovoljne da vas uvjere, ne znam što bi to moglo biti. U jezivom i izopačenom slijedu događaja, u jezivom i izopačenom slijedu događaja, vjerojatno je da se ukradena ukrajinska djeca sada šalje natrag iz Rusije kako bi se borila protiv Ukrajine. Poštovane kolegice i kolegi, Rusija može održavati svoj strašan sustav deportacije, indoktrinacije i nezakonitih usvajanja djece samo zahvaljujući mreži ljudi i entiteta koji ga podržavaju. Zato je Europska unija sankcionirala odgovorne osobe i entitete. Nedavno smo proširili popis tako da uključuje još više dječjih kampova, uključujući Međunarodni dječji kamp Songda-1 u Sjevernoj Koreji, gdje su pronađena ukrajinska djeca. Rusija otima djecu. Sjeverna Koreja ih indoktrinira. Upravo sebi diktature dijele posao. U međuvremenu, napori Europe za podršku ukrajinskoj djeci nastavljaju se na drugim putovima: diplomacija osigurava da svijet ne izgubi iz vida tu djecu. U prosincu 2025. godine, EU je bila su pokrovitelj rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda, koja je pozvala UN [15:15:21] Kaja Kallas [EN] Trebali bi tajnik general izravno se uključiti s Rusijom kako bi pronašli djecu, procijenili njihovo zdravstveno stanje i pravni status te osigurali njihov povratak. Sada moramo vidjeti konkretan nastavak na ovome. Organizirali smo i sudjelovali u više događaja, uključujući Međunarodnu koaliciju za povratak ukrajinske djece, a to je važno za podizanje svijesti i razmjenu informacija o tome gdje bi se naši napori trebali usmjeriti dalje. Europska unija ostaje najveći podupiratelj napora na odgovornost, uključujući i rad Međunarodnog kaznenog suda — ne zaboravimo da postoje dvije tjeralice Međunarodnog kaznenog suda protiv Vladimira Putina i Marije Lvove-Belove zbog tih zločina. Financiranje EU također podržava ukrajinsku djecu na razne načine. Nedavni primjeri uključuju gotovo 30 milijuna eura humanitarne pomoći za podršku ukrajinskoj djeci i objektima za djecu, 10 milijuna eura za pružanje podrške u obrazovanju i učenju za djecu i učitelje, 5 milijuna eura za obnovu pristupa lokalnim obrazovnim sustavima u zajednicama pogođenim ratom te 4 milijuna eura za deportiranu ukrajinsku djecu, uključujući 1,75 milijuna eura za napore u odgovornosti za zločine povezane s deportacijama. Konačno, cilj je, naravno, vratiti djecu kući. Međunarodni napori daju rezultate. Od ovog mjeseca, 2.790 ukrajinske djece vraćeno je kući, uključujući 13 djece i tinejdžera prošlog tjedna. Jedan od njih, Luka, upravo je napunio 18 godina i dobio je poziv za služenje vojnog roka u Rusiji. Ali svaki put kada se dijete vrati kući s pričama o prijetnjama kojima su bila izložena, psihološkom pritisku i životnim uvjetima koji ugrožavaju njihov život, to je još jedan podsjetnik na razlog zbog kojeg moramo istražiti svaku mogućnost. Primirka cessa u Oleshky pokazuje da Rusija to može, ako želi, baš kao što i ukrajinski narod može stati kraju svojoj patnji. Rusija je u prošlosti tvrdila da provodi humanitarne evakuacije, ali ipak, ruski sustav postoji kako bi sustavno repatrijirao ukrajinsku djecu. Ako bi Rusija ozbiljno shvaćala zaštitu ukrajinske djece, odmah bi započela uspostavom [15:17:54] Kaja Kallas [EN] komunikaciju između djece i njihovih roditelja, rođaka i zakonskih skrbnika. Poštovane kolegice i kolege, jedan pregovorno postignut kraj Rusijina nezakonitog agresorskog rata mora ublažiti sigurnosni rizik Rusija predstavlja prijetnju europskom kontinentu, ali također mora osigurati povratak svakog ukrajinskog djeteta njegovim roditeljima. Ako to ne učinimo, na ljudskosti će zauvijek ostati crna mrlja. Hvala. [15:18:24] Speaker 3 [DE] Hvala lijepa. Sada rije o mojoj kolegici Kovač iz Skupine PPE. [15:18:35] Ewa Kopacz (PPE) [PL] Gospodine predsjednice, poštovani članovi. Iza svakog rata stoje tragedije ljudi čiji su životi uništeni. Međutim, u ratnom nasilju protiv djece ima nešto posebno okrutno. Gospodine predsjednice, poštovani članovi, iza svakog rata stoje tragedije ljudi čiji su životi uništeni. Međutim, ima nešto posebno okrutno u ratu koji se vodi protiv djece. Da bismo shvatili ovaj zločin, moramo ga promatrati ne kroz prizmu rata, već kroz prizmu vlastitih obitelji. Vaše dijete ima ime. Ima dom, ima školu, ima prijatelje s kojima provodi poslijepodneva. Ima omiljene igračke, svoje male tajne i sanja o tome što će postati kad odraste. Svaki dan gradite njegov svijet. I on gradi svoj identitet. A onda iznenada dolazi rat. Škola koju je pohađao je uništena. Prijatelji bježe, a dom više nije siguran. Na kraju, netko oduzima vaše dijete od vas. Daju mu novo prvo i prezime, promijene mu državljanstvo, zabrane mu govoriti materinski jezik. Završava u novoj obitelji koja ga odgaja kao da njegov prethodni život nikada nije postojao. Ali vi ne znate. Ne znate gdje je. Ne znate je li siguran. Zna li još uvijek prepoznati vaš glas? Jeste li mu joj rekli da vas i dalje čekate? Upravo je to realnost današnjih ukrajinskih obitelji čija su djeca deportirana i prisilno raseljena zbog kriminalnih postupaka Putina. Dame i gospodo, Europi, koja priznaje ljudsko dostojanstvo i prava djece kao temelje svojih vrijednosti, mora ostati vjerna tim načelima čak i kada je riječ o donošenju najtežih odluka. Hvala vam puno. [15:20:46] Thijs Reuten (S&D) [DE] Hvala. Sada riječ ima g. Reuten iz Skupine S&D. [15:20:51] Thijs Reuten (S&D) [EN] Gospodine predsjedniče, dragi kolegice i kolege, draga Visoka predstavnice, odlično je što ste s nama, i hvala vam na vašem angažmanu. Svaki dan svjedočimo o Rusijinim odvratnim zločinima protiv ukrajinskog naroda, ali oduzimanje djece od njihovih obitelji, njihovo indoktriniranje i zlostavljanje u tisućama pogađa svakoga tko ima empatiju i ljudsko dostojanstvo. Zamislite da naređujete takvu politiku ili je nazivate humanitarnom. To je hladno, barbarsko nasilje. Naš je stav jasan: ne može biti istinskog mira bez sigurnog povratka svake ukrajinske djece i bez odgovornosti onih koji su odgovorni. ICC je ispravno izdao naloge za uhićenje Putina i Lvove-Belove. Nalazimo sve napore kako bi se djeca sigurno vratila svojim obiteljima i kako bi im se pomoglo oporaviti i integrirati. EU mora nastaviti podupirati inicijativu Bring Kids Back, suradnju ukrajinskoga Ombudsmana s Europolom i Eurojustom te ukrajinsko i međunarodno civilno društvo. Naša podrška i sankcije, o kojima ćemo razgovarati sutra u ovoj Dvorani, ne smiju stati sve dok svako dijete ne bude kod kuće. [15:21:58] Speaker 3 [UK] Slava Ukrajini! [15:22:02] Speaker 3 [DE] Hvala. Za stranku Domoljuba, sada će našu riječ preuzeti naša kolegica gđa Ferenc. [15:22:14] Viktória Ferenc (PfE) [HU] Svakog dana stižu nametljive vijesti iz rusko-ukrajinskog rata. Ali naše srce zaista krvari kada dijete postane žrtvom rata. Ili kada izgube svoju kuću, oca, kada sirene zračnih napada i raketne udare diktiraju njihov svakodnevni život, čak i u skloništima u kojima održavaju nastavu. Kakvo je to djetinjstvo bilo pet godina ovako? U sklopu humanitarne krize koja potresa Ukrajinu, dokumentirana su i prisilna deportacija 20 600 djece te pokušaji brisanja njihova ukrajinskog identiteta. Kao Mađar iz Zakarpatja, znam što znači osjećati kada se nešto prirodno ograničava: uporaba vlastitog materinskog jezika. Stoga, čvrsto osuđujem postupke Rusije u ovom pogledu, kao i bilo koje druge povrede prava djece. Moramo ublažiti tragične posljedice rata. Međutim, naš najvažniji zadatak i dalje ostaje zaustaviti rat i postići mir. Gospođo Visoka predstavnice, nedavno ste postavili pitanje svrhe mirovnih pregovora. Teški pregovori ne opravdavaju napuštanje diplomacije. Jeste li zaista vođeni mirom i sigurnošću ukrajinske djece? Uostalom, mir bi bio njihov najvažniji dar. [15:23:39] Rihards Kols (ECR) [DE] Hvala. Kolega g. Kols sada će govoriti u ime Skupine ECR. [15:23:46] Rihards Kols (ECR) [EN] Dragi kolege, danas je jedna zahtjeva iznad svega: vratite svu ukradenu ukrajinsku djecu, odmah i bezuvjetno. Više od 20.000 ukrajinske djece deportirano je u Rusiju. U rujnu je Vijeće sankcioniralo samo 10 pojedinaca ili entiteta, 10, i umiramo se s dvije optužnice MNP-a kao da imenovanje autora ruši zgradu. To nije tako. Putin sam ne lažira rodne listove. Tisuće činovnika, direktora i okupacijskih dužnosnika održavaju ovaj sustav, financiran od strane Gazproma i Rosnefta. Gotovo svi ostaju nedodirnuti našim sankcijama. Ova djeca se preimenuju, ponovno se upisuju i odvaja od obitelji. Brisanje je u cijelosti svrha zločina. Prema članku 2., pododjeljku e Konvencije o genocidu, radi se o genocidu. Svaka država članica ima obvezu djelovati. Sanirajte cijeli lanac onih koji omogućavaju, procesuirajte svakog suradnika i financirajte ukrajinske timove koji održavaju na životu ukradene identitete. Jer u ovom trenutku Rusija otima djecu Ukrajine, a Europa jedva odgovara. Ovo je naša sramota. Hvala vam. [15:25:06] Petras Auštrevičius (Renew) [DE] Hvala. Sada govori kolega Austravicius u ime grupe Renew. [15:25:13] Petras Auštrevičius (Renew) [EN] Gospodine predsjedniče, Visoki predstavniče, predstavniče Vijeća, dragi kolegice i kolege. Ruski režim skriva svoja zlodjela iza eufemizama. Na primjer, ruski rat agresije naziva se "posebna vojna operacija". Opsada stranih teritorija naziva se oslobađanje teritorija, a prisilna deportacija desetaka tisuća djece naziva se humanitarna evakuacija. To su ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i pokušaj prikrivanja genocida. Ukrajinska djeca imaju samo jednu domovinu: Ukrajinu. Gdje im je mjesto? Moramo stalno podizati pitanje deportirane i otete ukrajinske djece jer je to naša temeljna ljudska dužnost. Svaki mirovni sporazum mora sadržavati odredbe o sigurnosti ukrajinske djece i bezuvjetnom povratku onih koji su deportirani. Bez djece Ukrajina nema budućnost ni nadu za bolje sutra. U ime Renew Europe grupe, želio bih izraziti iskrenu zahvalu brojnim ukrajinskim i međunarodnim organizacijama i volonterima koji neumorno i uz veliku osobnu opasnost rade na osiguranju i povratku ukrajinske djece u njihovu domovinu. Hvala vam puno. [15:26:38] Villy Søvndal (Verts/ALE) [DE] Hvala. Danke schön. Sada će nas u ime grupe Greens/EFA zastupati moj kolega, g. Sönder. [15:26:44] Villy Søvndal (Verts/ALE) [EN] Hvala, gospođo predsjedavajućoj. Govorit ću na danskom. [15:26:47] Villy Søvndal (Verts/ALE) [DE] Rusija vodi rat zbog citata. [15:26:50] Villy Søvndal (Verts/ALE) [DA] Radi o dronama i bombama, ali ne samo o tome. Ne, ovo je rat protiv djece i svijesti Ukrajine. Od Putinova napada, Rusija je oduzela više od 20.000 ukrajinske djece od njihovih obitelji. Samo pokušajte to zamisliti. Jednog jutra kada vaš sin nije u krevetu, dan kada vaša kćer ne dođe kući iz škole, večeri kada vas ostavi grizodužna tuga. Mnogi roditelji nikada više ne vide svoju djecu, a ako se djeca vrate, više neće biti isti. Rusi doista pokušavaju, nasiljem i silom, izbrisati ukrajinski identitet i sjećanja. To su odvratni ratni zločini koje mi u Europi moramo silno zaustaviti. Sankcije protiv Rusije i potpuna potpora Ukrajini, u njihovo ime, ali i u naše ime. Hvala vam. [15:27:46] Özlem Demirel (The Left) [DE] Hvala. Sada rije o Left grupi, kolegica gospođa Demirel. Hvala, gospođo predsjednice! Zima je pred vratima. Za djecu to znači iščekivati tuču i Božić. Za djecu u zonama rata, međutim, to prije svega znači jednu stvar: još više patnje. Sada zima rata rata prijeti nad Ukrajinom. 17.000 mrtvih, 55.000 ranjenih, civila pet godina. Nepodnošljiva patnja. I ukrajinska djeca koja su odvojena od svojih obitelji i oteta. Djeca se moraju vratiti, da. Ali to zahtijeva više od rezolucija. Zahtijeva političku volju i ozbiljne diplomatske napore, također i od vas, gospođo Kallas. Kolege, ne znam koliko sam puta postavio ovo pitanje ovdje, ali neću stati. Gdje je strategija EU da se ovaj rat zaista završi? Zašto još uvijek nema posvećene inicijative za mir? Nikoga tko bi pregovarao? Sada pregovori traju u Abu Dhabiju, ali bez EU. I jedna je stvar jasna: djeca se ne pomažu ratnim poklicima, geopolitičkim interesima niti lažnim suzama. Ono što im pomaže jest prestanak rata. Svako dijete pripada domu. Svako dijete pripada toplom domu. Svako dijete trebalo bi moći proslaviti Božić u miru, a EU bi trebala tome doprinijeti. Hvala vam. Dobro. Kolegica gospođa Vosdorf sada će govoriti u ime Skupine ESN. Više od 20 000 ukrajinske djece oteto je u Rusiju tijekom rata. Djeca koja se ne mogu obraniti. Djeca koja su ostala bez doma. Djeca koja možda nikada više neće vidjeti svoje obitelji. Ovo je jedno od najgorih ratnih zločina. Čak i u Nizozemskoj, bez ikakvog rata, više od 2.000 djece odvođeno je od roditelja. To je razotkrilo u skandalu oko dječjih naknada hrabreni političar, obitelji su financijski propale, a roditelji su kasnije označeni kao nesposobni za brigu o djeci. Premijer te zemlje u to vrijeme bio je Mark Rutte, koji je sada generalni tajnik NATO-a. [15:30:06] Irmhild Boßdorf (ESN) [DE] Nikad nije odgovarao za ovaj skandal. Djeca nikada ne smiju biti pretvorena u plijen. Niti u vrijeme mira niti u vrijeme rata. Tražimo hitnu repatrijaciju svih tih djece. Djeca imaju pravo na svoju domovinu i na svoju obitelj. Hvala vam. Ovaj stav. Krug govornika skupina i s time mogu sada prepustiti riječ gospođi visokoj predstavnici Kallas. Molim, nastavite. [15:30:43] Kaja Kallas [EN] Hvala vam, poštovani članovi, na ovoj raspravi. U potpunosti se slažem da djeca imaju pravo na svoj dom, na svoje roditelje, ali i na mir. Živjeti i odrasti u miru. Zato, naravno, podržavamo sve diplomatske napore. Također smo predstavili i naš vlastiti plan mira koji sam predložio europskim ministrima vanjskih poslova. Također smo o tome jasno raspravljali s europskim ministrima vanjskih poslova. Ali problem je što Rusija nije zainteresirana za mir. Rusija misli da može jednostavno iznijeti maksimalne zahtjeve i otići s više nego što su imali prije. Stoga ono što mislim da bi rezultat ove rasprave mogao biti jest da, kada govorimo o ukrajinskoj djeci, možemo pozvati Rusiju da olakša humanitarne koridore i praktične aranžmane za eventualno ponovno ujedinjenje obitelji. Možemo pozvati Rusiju da omogući UNICEF-u Ujedinjenih naroda, Međunarodnom odboru Crvenog križa i drugim prikladnim neovisnim tijelima pristup relevantnim institucijama i lokacijama u kojima se drže ukrajinska djeca. I naravno, možemo pozvati Rusiju da zaustavi napade na škole, obrazovne ustanove, vrtiće, sveučilišta, skloništa za škole, školske ustanove. autobuse, i školama i svugdje gdje se zapravo nalaze djeca Ukrajinaca, kako bi pokazali svoju dobru volju, da zaista razmatraju i razmišljaju o miru. Nažalost, to zasad nije slučaj. Hvala vam. [15:32:33] Katarina Barley (S&D) [DE] Hvala lijepa. Kako je sljedeći termin zakazan tek za 15:45, prekinut ću sjednicu do tada. Nastavit ćemo u 15:45 izjavom Komisije o radnom programu Komisije za 2027. Hvala lijepa. [15:42:47] Katarina Barley (S&D) [DE] Dragi kolegice i kolegi, možemo nastaviti sjednicu tri minute ranije jer su i povjerenik i prvi govornici nazočni. Sjednica je, dakle, nastavljena, a sljedeća točka na dnevnom redu je izjava Komisije o radnom programu Komisije za 2027. godinu. Kad su svi spremni, sada dajem riječ Komisiji, povjereniku Šefčoviću. [15:43:35] 99424 [EN] Gospođo predsjedavajućo, poštovani članovi, veliko mi je zadovoljstvo predstaviti vam Program rada Komisije za 2027. I dopustite da počnem zahvalom na plodnoj suradnji tijekom njezine pripreme. Imali smo mnogo konstruktivnih razmjena, uključujući i raspravu s Konferencijom predsjednika odbora, kojoj su prisustvovali izvršni potpredsjednik, komesari Dobrowski, Seraphine i ja. I kao što je predsjednica von der Leyen rekla u svom govoru o stanju Unije, u Europi stojimo jedni za druge. Bilo da je rije o našoj čvrstoj podršci Ukrajini pred licem ruske agresije, o pronalaženju zajedničkih odgovora na upade dronova i hibridne napade u našim državama članicama, ili o udruživanju snaga za borbu protiv sve izraženijih učinaka klimatskih promjena, poput bez presedana šumskih požara, suočavamo se s visokim cijenama energije i značajnim pritiscima na troškove života. Istodobno suočavajući se s napadima na demokraciju i ubrzanom tehnološkom poremećaju zbog umjetne inteligencije. Ovaj je radni program strateški, ciljan i racionaliziran, pojačavajući naše političke prioritete i glavne smjernice rada. Naglasak je na provedbi i ispunjavanju našeg zalaganja za jaču Europu. Zajedno moramo dodatno ojačati našu konkurentnost, povećati našu energetsku sigurnost i nastaviti pojednostavljivati naša pravila. Moramo ostvariti unaprjeđenje obrane i ojačati našu sigurnost. Kvaliteta života u EU mora ostati visoka, uključujući i u ruralnim područjima. Ojačat ćemo našu spremnost za učinke klimatskih promjena i nastaviti braniti naše demokracije i vrijednosti. S obzirom na prioritetnih ciljeva, predlažemo ograničen broj ključnih inicijativa. Osim toga, provedba i brzo djelovanje te učinkovita provedba već postojećih ključnih prijedloga od presudne su važnosti za predstojeću godinu. Kako bismo se suočili s energetskom sigurnošću i cijenama, kao i dekarbonizacijom, oblikovat ćemo energetski okvir nakon 2030. godine. On će biti jednostavniji i učinkovitiji, a istodobno će osigurati da Europa ostane čvrsto na putu prema postizanju svojih ciljeva dekarbonizacije do 2040. Naša konkurentnost ovisi o uspješnom jedinstvenom tržištu koje ostvaruje načelo Jedinstvene Europe. [15:46:23] 99424 [EN] Jedan plan za tržište do kraja sljedeće godine ostaje ključan. Stoga ćemo predložiti ciljane dodatne inicijative poput mjere o sprječavanju prepreka na unutarnjem tržištu. Također ćemo se baviti neopravdanim teritorijalnim ograničenjima opskrbe kako bismo spriječili da dobavljači ne fragmentiraju unutarnje tržište, ograničavaju izbor potrošača i uzrokuju značajne razlike u cijenama. Za projekte od strateškog interesa EU koje bi trebale privući dodatna ulaganja, predložiti ćemo dodatne mjere za ubrzanje postupanja s dozvolama. Naše tvrtke moraju biti u mogućnosti napredovati u gospodarstvu koje se oblikuje digitalnom transformacijom i transformacijom umjetne inteligencije. Poštovani članovi, kada govorimo o konkurentnosti, govorimo o radnim mjestima, ljudima i životima. Kako će se sljedeća godina obilježiti kao 10. godišnjica Europskog stupa socijalnih prava, predstavit ćemo važne inicijative u okviru naše društvene prioritete. Kako bismo pomogli u ostvarivanju visokokvalitetnoga transgraničnog obrazovanja u EU i potaknuli vještine i inovacije, predložit ćemo Europske sveučilišne saveze 2. 0. Briga o starenju stanovništva rastu. Moramo promicati pristupačnu, kvalitetnu skrb, smanjiti nedostatak osoblja i unaprijediti karijere radnika u području skrbi. To će biti fokus Paktu o skrbi. Naša strategija o pravu na ostanak. Identificirat ćemo mjere potrebne kako bi se regije i ljudi mogli razvijati i uspijevati te tako odgovoriti izazovima uzrokovanima gospodarskim padom i gubitkom stanovništva. Još se osjeća razorni utjecaj ovogodišnjih šumskih požara. Uzastopne toplinske valove rezultirale su zapanjujućim posljedicama, uključujući gubitke u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz u takvog konteksta, naša Europska vodna inicijativa pomoći će nam bolje upravljati vitalnim vodnim resursima za građane, našu sigurnost hrane i naše industrije. Osim prilagođavanja klimatskim promjenama, moramo nastaviti štititi naše okoliš. Revizija Direktive o zaštiti prirode omogućit će nam procijeniti gdje su potrebne promjene u pravnom okviru, čiji su dijelovi iz ranih devedesetih godina prošlog stoljeća. Temelj za rješavanje današnjih izazova na europskoj razini je procvjetala i otporna demokracija. [15:49:05] 99424 [EN] Zlonamjerni akteri vrše pritisak na naš demokratski sustav. Dezinformacije i manipulacija informacijama brzo se šire, potaknute umjetnom inteligencijom. Upravo zato pojačat ćemo naš rad na Europskom štitu demokracije. Rješavati ćemo i povećane prijetnje: napade i nasilje nad političkim kandidatima i izabranim predstavnicima inicijativom sigurnosti u politici. Od najveće je važnosti da usmjerimo zakonodavni rad na apsolutno ključne prioritete. Zato predlažemo ciljano dopunu s prioritetnim prijedlozima koji su još u tijeku, a koji se temelje na Jedna Europa, Jedno tržište i Zajedničkoj deklaraciji iz 2026. Osim toga, ključno je da brzo napredujemo s višegodišnjim financijskim okvirom. Moramo osigurati neprekinutost financiranja od početka 2028. Pažljivo smo pregledali sve prijedloge koji su na stolu i sastavili popis prijedloga koje namjeravamo povući. Komisija će pažljivo saslušati mišljenja suzakonodavaca prije donošenja konačne odluke. Na kraju, u kontekstu naših kontinuiranih napora na regulatornom čišćenju, također predlažemo ukidanje 14 pravnih akata. Poštovane kolegice i kolege, ovdje ću stati i rado očekujem raspravu. Hvala vam, gospođo predsjednice. [15:50:36] Jeroen Lenaers (PPE) [DE] Hvala vam puno, gospođo Komesarko. Sada pozivam g. Lehnersa iz skupine EPP. [15:50:50] Jeroen Lenaers (PPE) [EN] Da, hvala, gospođo predsjednice. Dragi komesare, u ime grupe EPP, pozdravljam Radni program Komisije za 2027. I ovaj je program vrlo važan s obzirom na vremenski okvir. Mnoge od prijedloga koji će biti predstavljeni 2027. oblikovat će naš zakonodavni plan sve do izbora 2029. godine. Imamo odgovornost ispuniti svoju ulogu, a ovo je dobar početak. Jer Komisija šalje pravu poruku, dobra europska politika nije samo o stvaranju više propisa. Riječ je i o provedbi pravila koja već imamo, njihovom pojednostavljenju ili povlačenju gdje je to potrebno te osiguranju da oni uistinu djeluju u praksi. Ljudi kod kuće ne mare koliko direktiva ili uredbi usvajamo. Brinu im je li li ljudi kod kuće brinu je li ono što ovdje radimo utječe na njihove svakodnevne živote, hoće li osjetiti da se stvari mijenjaju na bolje. U tom kontekstu, želio bih istaknuti četiri važne inicijative. Prvo, revizija Direktive o staništima i Direktive o pticama Natura 2000. Naravno da moramo zaštititi prirodu, ali u isto vrijeme moramo osigurati da naše zakonodavstvo bude provedivo, proporcionalno i da pruža pravnu sigurnost. Također ga moramo uskladiti s današnjim izazovima. Drugo, o izdavanju dozvola. Širom Europe, esencijalna ulaganja u stanovanje, infrastrukturu, energiju i industriju suočavaju se s dugotrajnim procedurama. Naš je prioritet ukloniti nepotrebna odlaganja. Treće, o paketu za pojednostavljenje stanovanja. Pristupačno stanovanje veliki je problem za mnoge od nas građana, uključujući većinu mladih. A Europa bi trebala pomoći ukloniti prepreke za izgradnju novih kuća umjesto dodavanja birokracije. I četvrto, pojednostavljenje energije. Pristupačna i pouzdana energija je neophodna, ne samo za kućanstva, već i za industriju i konkurentnost Europe. Naša pravila moraju podržavati ulaganja i energetsku sigurnost. Dragi kolege, pravi test ovog radnog programa neće biti koliko će zakonodavnih akata uspijemo zaključiti do 2029. godine. Pravi test bit će hoće li Europljani osjetiti razliku, hoće li obitelji moći pronaći [15:53:11] Jeroen Lenaers (PPE) [EN] pristupačne stanove, poduzeća mogu ulagati u održivu i pristupačnu energiju te da naše se propisi pokazuju učinkovitima u praksi. I to je kako ćemo mjeriti uspješnost ovog programa. Hvala. [15:53:24] Iratxe García Pérez (S&D) [DE] Hvala. Za skupinu S&D, sada će govoriti Cathia Perth, predsjedateljica. [15:53:33] Iratxe García Pérez (S&D) [ES] Hvala Vam, gospođo predsjednice. Postoji jedno pitanje koje mora otvoriti današnju debatu, a to je sljedeće: za koga radi Europska komisija? Dok se ovdje predstavljaju programi, tamo građani Europe traže mogućnost da plate stan; da prežive; živjeti bez straha i imati prava. A ipak, ovaj je program rada, čini se, napisan iz neke druge stvarnosti. Zatvoren u mjehuriću pojednostavljivanja i deregulacije. Mnogo govora o konkurentnosti, a vrlo malo odgovora za one koji više ne mogu čekati. Zar nismo shvatili poruku s ulica? Onih se tisuća i tisuća mladih ljudi, starijih ljudi, studenata, sindikalista, učitelja koji izlaze na ulice da žive, da zahtijevaju da žive s dostojanstvom? Usput, ovdje bih želio poslati poruku apsolutnog poštovanja sindikalnom radu, radu koji su sindikati obavili u izgradnji Europe. Razmislite o stanovanju. Stanovanju. Kuća mora biti dom, a ne posao za špekulante. Moramo ograničiti špekulativne kupovine, kažnjavati prazne nekretnine u područjima visokog pritiska i kontrolirati zlouporabu najamnina. Također moramo strogo zabraniti izgonima ugroženih osoba; nijedno dijete, nijedna starija osoba ne smije završiti na ulici. Razmislite o računima. Kako Komisija može zanemariti povezanost između Trumpovih i Netanyahuovih ratova i porasta cijena energije? Usvojimo europsku socijalnu obveznicu financiranu porezom na prekomjerne profite velikih energetskih tvrtki kako bi olakšali teret računa za struju i grijanje građanima. Oni koji imaju koristi od ratova moraju doprinijeti zaštiti onih koji plaćaju cijenu. U vrijeme poricanja klimatskih promjena, vrijeme je da se usvoje obvezna plana prilagodbe s ciljevima. i stvarno financiranje, te klimatski osiguravajući savez Europe kako bi zaštitio građane od sve smrtonosnijih rizika klimatskih promjena. I sljedeći proračun Unije mora odgovoriti izazovu vremena u kojem živimo. [15:56:20] Iratxe García Pérez (S&D) [ES] Potrebna su nam vlastita sredstva i pravedno oporezivanje. Prava žena i temeljne slobode također zahtijevaju zakone, a ne izjave. Europski zakon o 'samo da znači da' za kaznena djela silovanja hitno je potreban, kao i zabrana konverzijskih terapija. Više od milijun građana zatražilo je djelovanje. Čega Komisija čeka? Građani ne izlaze na ulice da nas mole za više preporuka. Oni izlaze na ulice da zahtijevaju promjene. Europski projekt opstat će samo uz obveze. Pitanje koje sam postavio na početku ostaje bez odgovora: za koga Europska komisija zapravo radi? Odgovor je jasan: radi za one koji žive i rade u Europi. A to zahtijeva manje deregulacije i više pravde. Ljudi na prvom mjestu. Hvala vam puno. [15:57:15] Harald Vilimsky (PfE) [DE] Hvala. Kolega Wilimski sada će govoriti u ime Skupine ECR. [15:57:19] Harald Vilimsky (PfE) [DE] Hvala vam, gospodine predsjedniče. Ne možete vjerovati svojim očima, a ne možete vjerovati ni svojim ušima. U jednom od najtežih sati za kontinent, Komisija predstavlja svoj program za sljedeću godinu. A predsjednica Komisije čak ne smatra potrebnim pojaviti se ovdje i sada. Bez obzira na razlog zbog kojeg nije ovdje, rasprava se mora odgoditi. A ona mora ovom Domu pristupiti na demokratski i parlamentaran način, prije svega. Drugo: Ako u ovom vladinom sporazumu i programu aktivnosti Komisije ozbiljno razmatrate ideju da se Europljani moraju prilagoditi promjenama u demografskoj strukturi Europe, onda je to sljedeća monumentalna ludost za koju ste odgovorni. Od 2015. godine dopustili ste da milijuni ljudi iz Arapskog svijeta i Afrike uđu na ovaj kontinent. Osamdeset posto njih nema nikakav pravni status boravka. A sada se od nas očekuje da se prilagodimo njima. Ja tvrdim da čak i oni koji su došli k nama zakonito moraju prilagoditi se nama, a ne obrnuto – mi se ne moramo prilagođavati njima. To je točka broj jedan. Točka broj dva: Zeleni plan, koji sada želite dalje forsirati. Ne, to je pogrešan put. Zar ne vidite da cijela europska automobilska industrija tone u ponor, što znači da ljudi imaju sve manje novca na raspolaganju? Obiteljima više nije moguće preživjeti i priuštiti si dostojanstven život? To je pogrešan put. Vi na tome inzistirate. Dolazim do svog zaključka. Nisam mislio da bi Koimision Juncker od Chokolade mogla postati gora. Ona koja će u povijest ući kao Ischgl Koimision. U povijest ćeš ući kao Titanic Koimision. Sram tebe i sram na ovu politiku. [15:59:01] Speaker 1 [DE] Hvala. Skupinu ECR sada će predstavljati njezin predsjednik, gospođa Caccini. [15:59:12] Nicola Procaccini (ECR) [IT] Hvala, gospodine predsjedniče. Komesari, kolegice i kolege. Moram priznati da sam, kada sam pročitao radni program Komisije za 2027., osjetio izvjestan osjećaj zadovoljstva: konkurentnost, energetska neovisnost, sigurnost, pojednostavljenje i obrana naših industrija. Upravo su to riječi koje mi konzervativci ponavljamo godinama. Kada... Ipak smo rekli, iako smo optuženi da smo anti-europski, suverenisti ili neprijatelji okoliša. Danas su te iste riječi postale prioriteti Europske komisije. Dobrodošli u stvarnost, mogao bih reći, bolje ikad nego nikad. Ali postoji problem, jer je promjena riječi laka. Promjena politika mnogo je teža. Ne možete isticati konkurentnost ili obećavati pristupačnu energiju, a istodobno braniti sustav ETS proširujući ga čak i na privatni prijevoz i stanovanje. Ne možete objaviti revoluciju u pojednostavljenju, a onda nastaviti proizvoditi propise, direktive, obveze i zabrane. Potpredsjedniče Šefčovič, nije dovoljno prestati ubrzavati prema provaliji. Moramo također promijeniti smjer. Ipak, želim također prepoznati neke ohrabrujuće signale: reviziju određenih direktiva o okolišu, veće pažnju usmjerenu na neutralnost tehnologiji, jačanju vanjskih granica, učinkovitosti repatrijacija te, također, priznavanju prava na ostanak u vlastitim područjima, te obrani lokalnih zajednica od raseljavanja. To su sve bitke koje mi konzervativci vodimo već dugo vremena. I ako danas Komisija počne priznavati neke od naših argumenata, ne možemo nego biti zadovoljni. No bit ćemo vrlo zahtjevni u procjeni rezultata. Jer Europi nije potreban Zeleni plan s drugim imenom. Ona treba drukčiju politiku. Nije joj potreban novi europski porezi, već niži troškovi za obitelji i poduzeća. Nije joj potreban više centralizam, već više slobode. Želimo jaku Europu, ali snaga Europe ne mjeri se brojem i moći njenih propisa. [16:01:39] Nicola Procaccini (ECR) [IT] Mjereno je po prosperitetu svojih građana, sigurnosti svojih granica i slobodi svojih naroda. [16:01:53] Billy Kelleher (Renew) [DE] Sljedeći govornik je g. Kellerer iz Skupine Renew. [16:01:58] Billy Kelleher (Renew) [EN] Renew Europe aktivno je surađivalo s Komisijom na razvoju radnog programa za 2027. Drago nam je što smo mnoge naše prioritete vidjeli uključene u program. Znam da će moji kolege kasnije u raspravi detaljnije objasniti ovo. Nećete morati brinuti hoće li Renew Europe biti pouzdan partner u provedbi radnog programa. Iako se možda ne slažemo u svakom detalju, imamo svoje vlastite posebne prioritete. Općenito vjerujemo da je smjer kretanja pozitivan i podržavamo ga. Potpredsjedniče, osnovno pitanje koje se mora postaviti i na koje se mora odgovoriti u sljedeće dvije i pol godine ovog izbornog mandata jest: tko se može pouzdati u provedbu programa rada? Tko će odoljeti iskušenju sklapanja prljavih bočnih dogovora s onima koji bi mogli potkopavati prioritete Komisije? Program rada mora ispuniti očekivanja građana, poduzetnika i ljudi, a provedba Draghijevih prijedloga ključna je komponenta toga. To uključuje pristupačno stanovanje, jeftiniju energiju, produbljivanje jedinstvenog tržišta, kao i provedbu unije štednje i ulaganja te zaštitu našeg okoliša. Proeuropske političke skupine u ovom Domu imaju dužnost i obvezu zajednički raditi kako bi sljedeće dvije i pol godine bile pozitivne za naše građane. [16:03:11] Terry Reintke (Verts/ALE) [DE] Hvala. Sada je Grupu Greens/EFA zastupio njegov predsjednik, Thierry Reinke. [16:03:16] Terry Reintke (Verts/ALE) [EN] Kolegice i kolegi, dopustite da budem jasan. Glasao sam za predsjednika Komisije. Glasam za Komisiju i branio sam ovaj Komisiju, čak i za mnoge vrlo kontroverzne odluke koje su donesene. Ali čak i moja strpljivost ima granicu. I moram reći da mi je činjenica da Komisija razmatra otvaranje u ovom programu rada Komisije apsolutno kritične propise o zaštiti prirode korak predaleko. Jer upravo je to područje u kojem je Europska unija tijekom posljednjih desetljeća bila na čelu u poboljšanju života stotina milijuna europskih građana. Ovo nije nešto što je lijepo imati. Ovo nije pitanje lijepih zelenih parkova. Radi se o zdravlju i blagostanju naših građana. A posebno u vrijeme klimatske hitne situacije u kojoj je priroda naš najvažniji saveznik u ublažavanju učinaka klimatskih promjena. Ako vam trebaju primjeri, pozivam vas da dođete u moj rodni kraj. Odrastao sam u blizini rijeke Amschel. Amschel je nekad bio jedna od najprljavijih, najsmrdljivijih i najzagađenijih rijeka u cijeloj Europi. I samo zahvaljujući propisima EU, ova je rijeka i njeno korito obnovljeno. Ponovno je prirodno uređena. I sada je radost posjetiti ovu rijeku. Za 2,2 milijuna građana, to je izravno utjecalo na njihovo zdravlje i blagostanje. Za mene je stavljanje ovog i tako mnogo drugih primjera na kocku korak previše daleko. Kao Zeleni, učinit ćemo sve kako bismo to zaustavili. Nemojte ugroziti zdravlje, dobrobit i prirodu koje naši građani hitno trebaju. [16:04:58] Speaker 1 [DE] Hvala. Zatim, u ime Grupe ljevice govori njezin predsjednik, Aubry. [16:05:10] Manon Aubry (The Left) [FR] Dragi kolegice i kolege, socijalna je hitnja sve gora. U Francuskoj, Belgiji, Italiji, Portugalu i Španjolskoj svaki tjedan se održavaju povijesne mobilizacije protiv visokih životnih troškova. Cijene rastu, plaće stagniraju, a mnogima više nije moguće prehraniti se niti dostojanstveno živjeti. A u ovom kontekstu hitnje, što Europska komisija predlaže? Radni program koji je potpuno odvojen od stvarnosti. Gospodine potpredsjedniče, da smo htjeli sastaviti bingo najgorih mogućih mjera u ovom kontekstu, siguran sam da bi vaša Komisija bez problema osvojila. Za rješavanje socijalne hitnje – ništa. S druge strane, novi tekstovi o deregulaciji, niz poklona najvećim tvrtkama i lobistima, čak i po cijenu žrtvovanja svih socijalnih i okolišnih napredaka proteklih godina. Što se tiče oporezivanja, dok su najbogatiji nikad bili bogatiji, nekoliko tekstova koji su ukazivali na pravedniji model oporezivanja jednostavno je nestalo iz programa. Što se tiče stambene krize, jedini tekst koji imate cilja na ekološke standarde, kao da problem dolazi od njih, a ne od spekulacija na imovini i rastućih najmova. Možda bismo mogli očekivati napredak u području klime nakon vrućeg ljeta. Ne, ni tu – čak i revizija zakona o zaštiti prirode kako bi se dodatno oslabio. Što se tiče trgovine, u vrijeme reindustrijalizacije, gospodine potpredsjedniče, moram reći da je ovo vaše područje stručnosti: jedan za drugim slobodno-trgovački sporazumi koji će onesposobiti naše proizvođače. Što se tiče temeljnih prava, prava LGBTI osoba, ili čak uključivanja koncepta pristanka u definiciju silovanja, ni riječi. Kao da se temeljnih prava sustavno ne napada s desnice u ovoj Dvorani i svakodnevno unutar Europske unije. Što se tiče tisuća ljudi koji se svake godine utopiju na granicama Europe, vi odgovarate jačanjem [16:06:59] Manon Aubry (The Left) [FR] Frontex, koji je ipak odgovoran za ilegalna vraćanja i kršenja ljudskih prava. Ne spominjem niti Palestinu, riječ koju uopće ne spominjete, iako Europska unija i dalje sudjeluje kroz svoj sporazum o pridruživanju, iako više od milijun ljudi i dalje poziva na djelovanje, potpisavši europsku građansku inicijativu o tome. Eto, tako je. Desnica i krajnja desnica dijele pobjedu. Naša skupina Ljevica, međutim, vidi samo odraz institucije koja daje prioritet interesima male skupine privilegiranih pojedinaca umjesto općem interesu. Za razliku od naših kolega, međutim, mi nismo obmanuti i naći ćete nas na svojem putu kako nastavljamo braniti interese mnogih. [16:07:44] Speaker 1 [DE] Hvala. A sada, iz predstavnika Skupine ESN, predsjednik Skupine, g. Aust, će govoriti. [16:07:52] René Aust (ESN) [DE] Europa treba alternativu, jer ovaj program rada Komisije neće moći riješiti probleme Europe – ni u području migracije, ni u području gospodarstva, ni u području energije. Sve smo to već vidjeli u proteklih nekoliko godina. Što je potrebno u području migracije? Sve što je učinjeno je nedovoljno. Vidimo to u nemirima u Parizu, Milanu ili Bruxellesu. I vidimo današnju situaciju na Kanarskim otocima. I dalje postoji veliki val ilegalne masovne imigracije u cijelu Europu. Zato su naša rješenja jasna: na primjer, trebamo legalizirati vraćanje migranata; vanjske granice Europske unije konačno moraju biti učinkovito i stvarno zaštićene. Osim toga, oni koji su već ilegalno ušli na naš kontinent i ovdje žive moraju biti vraćeni. Zato nam treba remigracija u cijeloj Europi. Drugo: kraj klimatske ideologije. Kraj Zelenog dogovora. Ono što je potrebno jest pristupačna energija. Pogotovo kad pogledamo u budućnost – umjetnu inteligenciju. Europa opet riskira da upadne u nove ovisnosti. Pogledajte ostatak svijeta, pogledajte Sjedinjene Američke Države, gdje se trenutno izmišlja budućnost, pogledajte Kinu, gdje se gradi budućnost, dok se ovdje u Europi samo administrira prošlost. Treće: što je potrebno jest pristupačan smještaj. I ovdje se ta dva pitanja spajaju. Prvo, moramo osigurati, putem pristupačne energije i manje birokracije, da gradnja postane jeftinija kako bi bilo dovoljno stanova za naše obitelji. Drugo, moramo osigurati da, putem remigracije, manje stanova bude u potražnji kako bi se kao rezultat mogle sniziti najamnine. Drugim riječima: sve što nam treba jest alternativni program onome što nam Komisija predstavlja. Ono što je potrebno jest alternativa za Europu. I to možete pronaći u svim europskim zemljama. Zato biste trebali glasovati za domoljubne stranke. [16:10:01] Speaker 2 [DE] Hvala vam uistinu mnogo. [16:10:05] Speaker 1 [DE] Time je zaključio krug predsjedatelja skupina. [16:10:08] Speaker 1 [EN] Sada ću biti stroži s vremenom. Kao što znate, [16:10:11] Dolors Montserrat (PPE) [DE] a sada, rije je mojoj kolegici gospođi Montserrat. [16:10:17] Dolors Montserrat (PPE) [ES] Pa, hvala vam vrlo mnogo, gospođo predsjedavajuća. Gospodine komesare, pozdravljamo činjenicu da je ponovno industrijaliziranje, samodostatnost i konkurentnost u središtu radnog programa Komisije za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Ali ako želimo konkurentnu Europu, moramo konačno i jednom zauvijek dovršiti jedinstveno tržište, i to sada. A ako želimo Europu u kojoj mladi ljudi mogu graditi svoju budućnost, moramo im osigurati stanovanje. A to znači graditi više, oslobađati zemlju, uklanjati prepreke i staviti točku na intervencionizam i komunističke mjere. Privatno vlasništvo je svetinja; to su ušteđevine cijeloga života jedne obitelji, napor, znoj cijeloga života. Privatno vlasništvo pripada građanima, a ne državi. I nijedna populistička vlada, poput Sánchezove, neće nam ga oduzeti. Naposljetku, ako želimo sigurnu Europu, trebamo veću čvrstinu i vlade koje će se pridržavati Direktive o povratku. Ako jedna propadne, svi propadamo. Jučer je bila Ceuta, a danas su ponovno Kanarski otoci, s preko 7000 neregularnih migranata u tjedan dana i nevinih smrtnih slučajeva na Atlantiku. Neprihvatljivo, gospodine Sánchez, što i dalje ne provedete migracijski pakt. Ali, gospodine povjereniku, dopustite mi da istaknem pitanje od vitalne važnosti. Tražimo strogu kontrolu Komisije nad svakim euru iz fondova Next Generation za infrastrukturu. Korupcija ubija. Vidjeli smo to u Adamuzu i Urdi; ne želimo više željezničkih tragedija. Želimo znati kako je potrošen naš europski novac, gospodine Sánchez. Tražimo poštovanje prema žrtvama i sigurnost za naše građane. I naposljetku, želimo ostati ribarska velesila. I reforme Zajedničke ribarstvene politike ne smiju biti izostavljene iz ovog programa. Hvala vam puno. [16:12:05] Speaker 1 [ES] Dragi kolegice i kolege, mogu li dobiti plavu kartu? [16:12:08] Camilla Laureti (S&D) [DE] Ne. Sljedeći govornik je kolegica Lauretti. [16:12:17] Camilla Laureti (S&D) [EN] Stavimo ljude na prvo mjesto. [16:12:19] Camilla Laureti (S&D) [IT] Upravo toga što ne nalazimo u radnom programu Komisije. Tisućama ljudi izlaze na ulice europskih gradova zbog rastuće inflacije, troškova života koji dosežu neodržive razine, te milijunima Europljana koji se bore kako bi dobili pristup pristojnom stanu. A ekonomske nejednakosti i dalje rastu, umjesto da se smanjuju. Trideset i osam posto Europljana smanjuje troškove za hranu i zdravstvenu zaštitu, dok 60 posto smanjuje svoju kupovnu moć zbog visokih troškova energije. Moramo odgovoriti na ove brojke, ali prije svega tim građanima, muškarcima i ženama. Konkurentskost je dobro, ali ne ako se postiže na štetu velikog dijela stanovništva. I pojednostavljenje je dobro, ali samo ako štiti ekološke i društvene ambicije; ne ako nastavlja koncentrirati moć u rukama nekolicine na štetu blagostanja mnogih. [16:13:26] Speaker 1 [EN] Dragi kolegice, prihvaćate li plavu karticu kolege Mulacica? [16:13:30] Speaker 5 [EN] Ne. [16:13:30] Speaker 1 [DE] U redu. Sada rije dajem kolegici gospođi Štálovoj. [16:13:41] Klara Dostalova (PfE) [EN] Mikrofon, molim. [16:13:41] Klara Dostalova (PfE) [CS] Ambiciozan radni program za 2027. I želio bih od povjerenika postaviti samo jednu točku iz tog programa, vrlo izravno pitanje o stanovanju. Kada ćemo konačno početi rješavati probleme koje je sama europska legislativa stvorila, time što je stanovanje proglasila nepristupačnim? Europljanima nisu potrebne još strategije za pristupačno stanovanje. Europljani trebaju stvarno stanovanje. Oni trebaju dom. A on se neće stvoriti u uredima u Bruxellesu; stvara se na gradilištima. Dok Komisija obećava pojednostavljenje, ona predlaže ljevičarski 'Zakon o pristupačnom stanovanju', umjesto uklanjanja prepreka, ona otvara propise o kratkoročnim najmovima i miješa se u prava vlasništva. Ne možemo vlasnike pretvoriti u krivce stambene krize, niti možemo u rješenje pretvoriti dodatnu regulaciju. Pravi test ovog radnog programa bit će, dakle, Paket za pojednostavljenje stanovanja, u kojem želimo vidjeti konkretno uklanjanje nepotrebne birokracije, reviziju pretjeranih zahtjeva i pojednostavljenje pravila koja povećavaju troškove izgradnje. To uključuje i one u području energije, okoliša te uz poštovanje nadležnosti država članica. Hvala. [16:14:59] Speaker 1 [DE] Hvala. Sada dajem riječ mojoj kolegici gospođi Schidlow. [16:15:09] Beata Szydło (ECR) [PL] Hvala, gospođo predsjedavajućo. Gospodine komesare, dame i gospodo. Program rada ove Komisije za 2027. godinu ne jamči rješenje ni za jednu od problema koji trenutno dovode do niza kriza u Europskoj uniji. Iste smjernice moraju se nastaviti. Naravno, glavno pitanje ovdje je migracijska politika. Slušajući govore mojih kolega ovdje u Dvorani, moglo bi se gotovo reći da je svatko kritičan i nezadovoljan ovim planom. Pitanje je već postavljeno ovdje: za koga radi Europska komisija? Ili bismo možda trebali pitati je li Europska komisija uopće potrebna? Ne bismo li konačno trebali reći stop kontinuiranom preuzimanju novih ovlasti i prisvajanju dodatnih područja koja Komisija želi staviti pod svoju kontrolu, iako je očito da to ne dovodi ni do čega dobrog, s obzirom na to da ne vidimo – kao što sam već spomenuo – rješenje za ove probleme. Iz tog razloga vjerujem da je ovaj program rada Komisije neadekvatnan i ne jamči razvoj niti izlaz iz kriza u Europskoj uniji. Hvala vam puno. [16:16:26] Ľubica Karvašová (Renew) [DE] Hvala. Sljedeći govornik je moja kolegica gospođa Kavašová. [16:16:33] Ľubica Karvašová (Renew) [SK] Hvala bih bi zahvaliti Europskoj komisiji, a posebno potpredsjedniku Ficu na inicijativi strategije Pravo na ostanak, pravo na ostanak. Važno je da naši građani ne moraju napuštati svoje domove iz nužde i potrebe. Jednostavno zato što nemaju dovoljno prilika, zato što im nedostaju kvalitetne usluge ili zato što nemaju perspektive za budućnost. Ali jedna stvar je ključna: ova strategija ne smije ostati samo prazna policica dobrih ideja. Stoga nam trebaju konkretne mjere, a prije svega, novac. Upravo se o tome novcu raspravlja u Europskom parlamentu. Također razgovaramo o budućim fondovima EU-a, čije se uvjete trenutno pregovara. Stoga imam vrlo jasnu poruku za vođe država članica Europske unije. Trebamo postići sporazum o europskom proračunu do kraja ove godine. Upravo zato što se radi o našim građanima, našim poduzećima i našim regijama. U Europskom parlamentu spremni smo i pripremljeni podržati i Ukrajinu. Hvala. [16:17:39] Speaker 1 [EN] Dragi kolega, prihvaćaš li plavu karticu kolege Žonte? [16:17:45] Speaker 4 [EN] Da. [16:17:45] Speaker 1 [EN] U redu. [16:17:47] Bogdan Rzońca (ECR) [EN] 156, molim. [16:17:49] Bogdan Rzońca (ECR) [EN] Samo trenutak, trebate mikrofon. Da, sada. [16:17:54] Bogdan Rzońca (ECR) [PL] Pažljivo sam slušao vaš govor, kao i prethodne govore. Dolazite iz vrlo utjecajne liberalne skupine. Netko je spomenuo da je tamo nekad bila prljava rijeka, a sada je tamo čista rijeka. U mojoj regiji, u Poljskoj, imamo problem s presušivanjem rijeka. Velike suhe vode ispraznile su. I mo je pitanje vama: s obzirom na to da stručnjaci izravno tvrde da će sljedeća godina biti vrlo teška u pogledu vodoopskrbe u Europskoj uniji, hoćete li podržati ideju da se brzo pronađu sredstva za zadržavanje vode u regijama gdje su poljoprivrednici, voćari i oni koji žive od vode? [16:18:38] Ľubica Karvašová (Renew) [SK] Hvala lijepa. Ovo je jedan od primjera onoga s čime se svi suočavamo u našim regijama. Upravo sada, istočni dio Slovačke, dio istočnoga područja Gemera, Rimavska Sobota, proglasio je izvanredno stanje zbog nedostatka pitke vode. Sredinom jeseni, kada očekujemo kišu, a razlog? Duga sušna razdoblja. Ovo je doista izazov s kojim se suočavamo u svim europskim zemljama. Upravo zato nam je potrebno da europski lideri stave svoje egoe po strani i počnu se usredotočiti na svoje građane i potrebe svojih građana, uključujući i pitanje pristupa pitkoj vodi. Hvala. [16:19:24] Speaker 1 [DE] Hvala. Sljedeća nam je govor naša kolegica gospođa Tusza. [16:19:36] Marie Toussaint (Verts/ALE) [FR] Gospodine povjereniku, bacanje Direktiva o pticama i staništima u sredini šestog masovnog izumiranja je povijesna pogreška. Ove direktive su naša močvarna područja, naše šume, naše obale, naša zaštita od suša i poplava. Želite li u jednom potezu uništiti 40 godina zaštite živih bića, čak vam i gospodin Macron i gospođa von der Leyen kažu da to nije ozbiljno. Naposljetku, vaš program za nadolazeći mandat je pogrešan: planovi za toplinske valove s jedne strane, deregulacija klime s druge, vi sipate ulje u vatru i ništa ne poduzimate protiv vječnih zagađivača, PFAS, koji su posvuda. U našoj krvi, našim tijelima, našoj vodi, našem majčinom mlijeku, oni moraju biti zabranjeni, počevši od zaštite radnika. Gospodine povjereniku, diljem Europe građani se mobiliziraju protiv visokih životnih troškova, protiv štednje, za mlade. Ali vi, vi hranite uznemirujuću opsesiju lobijima. Za banke, jedan omnibus. Za agrokemikalije, jedan omnibus. Za stanare, buldožeri. Gospodine povjereniku, nije tako što ćemo dati potpunu slobodu spekulantima da osiguramo dostojanstven život svakome od nas na našem kontinentu. [16:20:44] Speaker 1 [FR] Dragi kolegice i kolegi, prihvaćate li plavu karticu od kolege Mulacica? [16:20:51] Speaker 1 [EN] ECR. [16:20:53] Speaker 1 [DE] Vrlo dobro. Hvala vam. Sada ćemo čuti našeg kolegu gđu Zacharia. [16:21:03] Maria Zacharia (NI) [EL] Dosta je dovoljno s Europom koja uvijek nalazi rješenja za bankare, industrijalce, brodovlasnike, ali stalno traži strpljenje od svojih naroda. Radnici ne mogu preživjeti, mladi ne mogu pronaći stan, obitelji gube svoje domove zbog fondova. A vaš odgovor? Konkurentski i još olakšica za tržište. U programu Komisije za 2027. godinu, povlačite prijedlog za zajedničko europsko osiguranje depozita, ali pripremate novi paket za konkurentsku sposobnost banaka. Čak želite uplitati u život građana. Povlačite direktivu o kontroli okolišnih tvrdnji poduzeća, ali ponovno razmatrate direktive o pticama, staništima i područjima Natura 2000. Nastavljate s EU Inc., 28. korporativnim režimom u okviru kojeg će svi radnici biti plaćeni bugarskim plaćama, kao i brojne druge mjere za militarizaciju Europe. Dobit ne može biti zakonom zaštićena dok se ljudima nude samo obećanja. Vaš program je neprihvatljiv. [16:22:07] Speaker 2 [EL] Hvala. [16:22:08] Speaker 1 [EN] Dragi kolega, kolega Zacharia, molim, prihvaćate li plavu karticu kolege Oliveire? S lijeve strane, da. 136. [16:22:27] João Oliveira (The Left) [PT] Hvala, gospodine predsjedniče. Gospođo Zacharia, pitanje koje želim postaviti jest: kako možemo prihvatiti potpuni nedostatak brige za socijalnu situaciju s kojom se suočavaju ljudi? Radni program Europske komisije ne sadržava nikakve ideje za rješavanje rastućih troškova života, poteškoća s kojima se ljudi suočavaju pri zadovoljavanju osnovnih potreba zbog porasta cijena goriva, cijena hrane i osnovnih dobara — kako je moguće podržati takav radni program koji Komisija ovdje predstavlja ako je potpuno odvojen od potreba i realnosti s kojima se suočavaju ljudi diljem Europske unije? [16:23:09] Maria Zacharia (NI) [EL] Hvala vam puno na pitanja. Zaista je zapanjujuće kako se ovaj program smatra nečim što će građani diljem Europe prihvatiti i uvidjeti bolji dan u vlastitom životu. Ono što Komisiju zaista brine, a što je jasno vidljivo kroz ovaj program, jest kako će on iscrpiti bogatstvo ljudi i kako će oni koji već imaju puno novca živjeti s još većom dobiti. To je bit stvari. Jer, na kraju krajeva, ovdje zapravo lobiji odlučuju. Hvala vam. [16:23:49] Tomas Tobé (PPE) [DE] Hvala. Sljedeći govornik je moja kolegica Tobi. [16:23:55] Tomas Tobé (PPE) [EN] Gospodine predsjedniče, kolege, ulazimo u treću godinu ovog mandata. Vrijeme leti. No također smo proveli brojne reforme kako bismo osigurali veću sigurnost, veću konkurentnost, naravno s ciljem postizanja prosperitetnije Europe. No, naravno, moramo učiniti još više. Prije svega, moramo ojačati Europol i razviti moderni instrument kaznenog prava kako bismo se bolje mogli suočiti s kriminalom vezanim uz droge. Moramo pratiti novac i poslovne modele kriminalnih mreža. Drugo, moramo učiniti više kako bismo zaštitili našu djecu. EPP i dalje zalaže se za europski okvirni zakon koji će učinkovito suzbiti cyberbullying. I treće, moramo preuzeti kontrolu nad migracijama. Moramo se suočiti s oružavanjem migracija, kao što smo vidjeli u Ceuti. To je šire pitanje od nedostatka odgovora središnje vlade. Europa mora djelovati, a EPP će to učiniti. Hvala vam. [16:25:09] Speaker 1 [EN] Dragi kolega Tobi, postoji plava kartica. Od kolegice Wiśniewska. Gospodine Tobi, postoji plava kartica. Od gospođe Wiśniewska. Da? U redu. 361, molim. [16:25:31] Jadwiga Wiśniewska (ECR) [PL] Hvala vam što ste prihvatili pitanje. Slažem se s većinom točaka koje je iznio gospodin. Osobito one koje se odnose na jačanje Europola i smanjenje nekontrolirane migracije. To su hitne i nužne teme. Međutim, želio bih Vas pitati, u kontekstu visokih životnih troškova i visokih cijena energije, da li ne mislite kako predložene promjene u sustavu trgovanja emisijama nisu dovoljno značajne da bi poboljšale konkurentnost europskog gospodarstva i tako smanjile troškove života? Hvala Vam. [16:26:14] Tomas Tobé (PPE) [EN] Pa, hvala, kolegice, na pitanju. Drago mi je što se barem slažemo da je važno da Europa poduzima korake kako bi Europol postao snažniji i da preuzmemo kontrolu nad migracijama. Pa, želio bih dati primjer kada je riječ o SCEE-u, i dopustite mi da kao primjer navedem svoju domovinu, Švedsku. Imamo najniže emisije u Europi, a u isto vrijeme imamo visok rast u Europi. I mislim da je SCEE zapravo bio ključan za stvaranje toga. Naravno, osnova toga je da morate imati dobar energetski miks. U Švedskoj smo uložili mnogo u obnovljive izvore energije, ali u isto vrijeme i u nuklearnu energiju. I to je također omogućilo da imamo niske cijene energije, pa tako i ljudi imaju pristojan životni standard kada je riječ o troškovima života. [16:27:06] Speaker 1 [EN] Hvala. Sljedeći govornik [16:27:08] Kristian Vigenin (S&D) [DE] to je moj kolega Wigenin. [16:27:17] Kristian Vigenin (S&D) [DE] Hvala vam puno, gospođo predsjedavajućo. Gospodine povjereniče, dragi kolege. Mi živimo u svijetu u kojem se međunarodno pravo sve više dovodi u pitanje. Sukobi eskaliraju, a ekonomske ovisnosti koriste se kao političko oružje. Komisija je u pravu kad govori o strateškoj autonomiji. No, to se ne odnosi samo na obranu i konkurentnost. Ona također obuhvaća i pravo Europe da djeluje kao samostalna geopolitička sila. Upravo je tu velika proturječnost između riječi i rezultata. Danas nas sve manje i manje poštuju. Naša uloga u svjetskoj ekonomiji, svjetskoj politici i globalnoj sigurnosti sve je manja, a dosadašnje mjere ne mijenjaju tu perspektivu. Koji imamo plan osigurati da nas se čuje kada se budu vodili pregovori o kraju rata Rusije protiv Ukrajine? Koja je naša strategija za Bliski istok koja ide dalje od pukih izraza zabrinutosti? Koliko ćemo dugo dopuštati drugima da određuju našu sigurnost? Europljani žele da njihovi političari pokažu hrabrost, mudrost i dostojanstvo. Zato su ljudi na prvom mjestu. [16:28:36] Speaker 1 [DE] Dragi kolegice, koliko je Blue Card? Postoje dvije, a obje su već govorile, pa bih uzeo prvu od g. Oliveire. Je li to u redu? 136. [16:28:53] João Oliveira (The Left) [PT] Hvala, gospodine predsjedniče. Gospodine Wigenine, govorili ste o pitanjima vezanim za obranu i sigurnost, a moje pitanje vama glasi: kako se može opravdati da program rada Komisije ne sadrži nijednu inicijativu usmjerenu na mir? Na postizanje rješenja za mir i kolektivnu sigurnost kako bi se okončao rat koji se vodi u Ukrajini. Kako bi se okončao rat na Bliskom istoku. Kako bi se okončao genocid koji Izrael i dalje provodi protiv palestinskog naroda. Kako je to moguće? Program rada govori o obrani i sigurnosti u međunarodnoj projekciji, ali ne sadrži ni jednu jedinu riječ o izgradnji mira kao prioritetnom cilju? [16:29:41] Kristian Vigenin (S&D) [EN] Da, hvala na vašim komentarima. Mislim da samu stvari rekao, ali na njemačkom. Dakle, to je očito bila kritika na Komisiju. Vrlo je važno da budemo sposobni, prvo, dalje razvijati naše obrambene sposobnosti, ali istodobno ih uskladiti s inicijativama i jasnim stavom o tome kako se nosimo s velikim sukobima našeg vremena, jer oni utječu na svakog građanina, svakog europskog građanina. Hvala vam. [16:30:08] Speaker 1 [DE] Dragi kolegice i kolega, napravio sam grešku, gospon Mulacic još nije dobio plavi karton. Samo je podnio zahtjev za njega. Hoćete li drugi karton, plavi karton? Da, onda, molim vas, gospon Mulacic. [16:30:20] Speaker 4 [EN] U redu. [16:30:26] Arkadiusz Mularczyk (ECR) [PL] Hvala vam puno na prihvaćanju plave kartice. Bilo je to vrlo zanimljiv govor. Gospodin zastupnik je podigao pitanja vezana uz nedostatak europske strateške politike u vanjskoj politici i prioritete Europske unije kada je riječ o rješavanju međunarodnih sukoba. Međutim, gospodine Zastupniče, pitanje je ključno. Imaju li zemlje Europske unije jedinstvenu strategiju? Kada je riječ o velikim sukobima u svijetu, što je s Srednjom Europom? Ima li Poljska iste prioritete? Ima li, primjerice, Bugarska, kao Francuska ili Njemačka, bojim se da ipak imamo drukčiji dojam o međunarodnoj stvarnosti i našim odnosima s Amerikom? Hvala vam puno. Kako vi gledate na ovaj problem? [16:31:14] Kristian Vigenin (S&D) [EN] Pa, hvala vam na komentara, jer je to doista važan element posla koji moramo obaviti zajedno. Jer kad govorimo o prioritetima, mislim da lako možemo postići jasne, zajedničke ciljeve Europske unije. Oni su svakako u korist Francuske, Bugarske, Poljske i bilo koje druge zemlje. Ako smo jaki u obrani, to je dobro za sve, zar ne? Ako smo jaki na svjetskoj sceni, ako imamo jak glas i ako ga zajedno možemo koristiti, to je dobro za Francusku, Bugarsku, Poljsku i bilo koju drugu zemlju. Dakle, raditi zajedno, pokušati zajedno pronaći najbolje rješenje i koristiti našu moć, individualnu i zajedničku kao Europska unija, to je put naprijed. Ali to znači da nam je potrebno stvarno vodstvo, vođstvo koje nas može ujediniti. To je glavni problem s kojim se suočavamo trenutno. [16:32:07] Speaker 1 [DE] Hvala vam puno. Hvala. Kolegica Ehlers sada je nestala s popisa, ali još je uvijek ovdje. Molim, kolegice Ehlers. [16:32:22] Marieke Ehlers (PfE) [NL] Hvala, gospodine predsjedniče. Gospodine komesare, u radnom programu za 2027. godinu Komisija najavljuje čak 24 nova inicijativa. Još planova, još pravila, još uplitanja iz Bruxellesa. Istodobno, Komisija također najavljuje kako će ukinuti nekoliko zakona u sklopu svoje politike deregulacije. Ali to je čista obmana. Jer zakoni koje Komisija želi ukinuti zapravo više nisu relevantni. Na primjer, spominje se propis iz 1991. godine o jednokratnoj isporuci maslaca i mlijeka u prahu Bugarskoj. Kakav pokazatelj snage. Ovo nije deregulacija, već odgađano održavanje. Nijedan građanin ništa ne dobiva ako se irelevantna legislativa administrativno ukida. Ono što bi Komisija zapravo trebala učiniti jest ukinuti katastrofalni Zeleni dogovor. Ili povući propali migracijski paket. Naravno, još bolje bi bilo da Komisija jednostavno ukine samu sebe. Hvala. [16:33:37] Speaker 1 [EN] Smijem li pitati, kolega Müller, što se tiče Plave Karte, ali ona je povučena. Je li to točno? Povučena. U redu, hvala. Bila je povučena. [16:33:47] Speaker 1 [DE] Sada dajem riječ svome kolegi, g. Weimersu. [16:33:54] Charlie Weimers (ECR) [SV] Da, hvala, gospođo Predsjednice. Ovo je program rada Komisije. Kažu da im se stalo do srca visoke cijene električne energije, ali ovdje u Bruxellesu razgovaraju o novim pravilima tek nakon 2030., dok švedske obitelji leže budne i brinu se za račun. U mom dijelu Skånea, na primjer, moglo bi biti dodatnih desetaka tisuća kruna za plaćanje ove zime. To je stvarnost običnih ljudi, drukčija stvarnost od one vaših povjerenika ovdje u Bruxellesu. Zašto je to tako onda? Da, zato što je crveno-zeleni savez demontirao energetski sustav, zatvorio nuklearne elektrane koje su radile. Sada švedska kućanstva plaćaju račun. I bit će još gore. Švedski kupci električne energije subvencioniraju njemačku električnu energiju nakon njihovog katastrofalnog energetskog okreta. Oni su zatvorili svoje nuklearne elektrane i mi to plaćamo. Svaka nova prijedlog EU mora proći test. Smanjuje li on cijene električne energije? Ako ne, onda je to zakonodavni prijedlog koji treba završiti u košu za smeće. Ne možemo sjediti skrštenih ruku dok nestaje prosperitet. Moramo okrenuti tok sada. Jer bez jeftine električne energije, obični Šveđani nemaju ni sigurnost ni budućnost – tako je, to je sve. [16:35:11] Speaker 1 [DE] Hvala. Sljedeći govornik je naša kolegica, gospođa Hahn. [16:35:21] Svenja Hahn (Renew) [DE] Dragi kolege, vidite me danas ovdje sretnijim nego obično. Kritičan sam prema Komisiji, ali sretan sam. Jer napokon se nešto događa kad je riječ o smanjenju birokracije u Europi. Komisija želi povući Direktivu o zelenim tvrdnjama i Pravilnik o kasnim plaćanjima. Dva birokratska čudovišta za koja sam vas godinama upozoravao. Jer europskim tvrtkama nisu potrebne skupe eko-TÜV za njihovo oglašavanje niti državom nametnuti rokovi plaćanja. A predsjednica Komisije von der Leyen godinama obećava princip jedan ulaz, jedan izlaz. Stoga je stvarno dobro – iako zakasnjeno – što se napokon, za svaki novi zakon, jedan ukida. Ali to može biti samo početak. Jer ako ukidamo samo legislative koji još nisu stupili na snagu, nismo ukinuli nijedno postojeće pravilo. Moramo imati hrabrosti suočiti se s postojećim stanjem i ukinuti nepotrebna propisa. Jer Europa se neće samoregulacijom obogatiti. I zato moramo Komisiju i njezine radne programe mjeriti po tome omogućavaju li rast. Jer rast znači dobra radna mjesta, rastuće prihode i nove mogućnosti za ljude u Europi, a to također jača povjerenje u EU. Hvala vam. [16:36:30] Speaker 1 [DE] Kolegica gospođo Hahn, mogu li dobiti Plavu karticu? Kolega gospodine Müller. Nastavite. [16:36:39] Piotr Müller (ECR) [DE] Mjesto. [16:36:40] Piotr Müller (ECR) [PL] Gospođo članice, vrlo sam zadovoljan riječima koja ste upravo izrekli; osim toga, u IMCO odboru imamo priliku zajednički raditi upravo u ovoj domeni kako bismo pojednostavnili propise koji se tiču gospodarstva, a u mnogim smo slučajevima i uspjeli u tome raditi ruku pod ruku. Međutim, nažalost, ne dijelim vaš optimizam za budućnost jer smo u posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli kako se odredbe jednostavno uklanjaju u parlamentarnim odborima, a potom i na plenarnim sjednicama, čak i kada Europska komisija predlaže dobre odredbe, one se često brišu. A ponekad nisu ni dovoljno ambiciozne, pa se ambicioznija pojednostavljenja ne ostvare. Stoga je pitanje: što vi mislite o tome? Može li se u idućoj godini ovo promijeniti i hoće li se napokon socijalisti osvijestiti i uvidjeti negativne učinke tih odredbi? [16:37:25] Svenja Hahn (Renew) [DE] Hvala na pitanju. Gospodine predsjedniče, gospodine Müller, vjerujem da i mi u Europskom parlamentu moramo imati tu hrabrost, hrabrost koju — ili barem ja — opravdano očekujemo od Komisije. Moramo imati hrabrost da sve što imamo u pogledu zakona podvrgnemo testu i vidimo što uistinu štiti prava naših građana, što štiti interese naših građana i naših poduzetnika. A ono što se nakupilo kao nepotrebna pravila, koja ne štite ni naše interese ni naš prosperitet, nego su samo preostala birokracija, to mora nestati. Jer gospodarski rast znači prosperitet, znači napredak i znači povjerenje u bolju budućnost. I tu hrabrost trebamo imati i u Parlamentu. Hvala vam. Sada riječ ima moj kolega, gospodin Böselager. [16:38:17] Damian Boeselager (Verts/ALE) [EN] Poštovani potpredsjedniče, pola mandata je prošlo, pa tako smo i pola puta kroz vladu von der Leyen, a mislim da ste prije svega obećali konkurentnost, što prema mom razumijevanju znači olakšati poslovanje poduzećima u Europi i unutar Europe. Ali što ste zapravo postigli na tom području? Osnivanje poduzeća je još uvijek vrlo teško u Europi, a EU, d.o.o. riskira da će biti ispražnjena u ovom trenutku. Zapošljavanje je stvarno, stvarno teško na cijelom kontinentu. To je noćna mora s porezima, a kada govorimo o privlačenju međunarodnih talenata, naracija koju imamo o migraciji plaši ljude. A kada je u pitanju prodaja preko granica, još uvijek imamo ogromne skrivene carine kada je riječ o robi i uslugama, i ne vidim cjelovit i sveobuhvatan program jedinstvenog tržišta s vaše strane. A kada je riječ o prodaji širom svijeta, zapravo ne vidimo potrebne trgovinske sporazume. Šaljemo ih na sudove ili negdje drugdje, ali ih zapravo ne zaključujemo. A kada je riječ o prikupljanju kapitala, moram reći da je naš javni novac usmjeren na poljoprivrednike, a ne na AI i inovacije, a naš privatni novac se i dalje ulaže u SAD. Moje pitanje vama je, možete li se obvezati da ćete u drugom dijelu svog mandata zaista ispuniti ove elemente konkurentnosti? Hvala vam puno. [16:39:31] Speaker 1 [DE] Hvala. Sada rije rije o mojoj kolegici gospođi Burkhardt. [16:39:39] Delara Burkhardt (S&D) [DE] Hvala Vam, gospođo Predsjednice. U moj roditeljskoj grupi razmjenjuju se savjeti za grijanje jer se ljudi boje od eksplozivnih cijena. U mom razredu strukovne škole pitaju me kako bi trebali stići do svog centra za obuku s ovakvim cijenama goriva. Ali konkurentnost i smanjivanje birokracije nisu baš odgovori koji ljude čine da se osjećaju čuveni pred takvim svakodnevnim brigama. Ne zato što vam nije stalo do ekonomske politike, već zato što želite da i ona radi za vas. Da gledate unaprijed s optimizmom. Zato sada trebamo mjere koje neće samo omogućiti nekolicini da profitiraju od kriza, već će zaista smanjiti troškove energije i hrane. Ali u vremenima krize moramo se i pozicionirati za budućnost — ne prodajom naših ekoloških i socijalnih standarda, već ulaganjem u dobra radna mjesta, industriju otpornu na budućnost i jasna pravila za digitalne korporacije. Ljudi na prvom mjestu. [16:40:38] Speaker 1 [DE] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je moj kolega gospodin Borg ovdje. [16:40:46] Paolo Borchia (PfE) [IT] Gospodine povjereniče, zahvaljujem vam što ste predstavili program rada, ali dopustite nam da kažemo kako smo malo razočarani, jer smo se nadali da će predsjednica von der Leyen stati iza njega: rekli ste mnogo pohvalnih stvari, ali jedan temeljni, vitalni aspekt nedostajao je – onaj povezan sa slobodom Europljana. Prije svega, sloboda da odabiru vlastitu vladu. Umjesto toga, posljednjih smo godina svjedočili zloporabi vladavine prava kako bi se ometale vlade koje nisu bile po volji Bruxellesa. U Poljskoj je čak došlo do neke vrste udara, ali kako je Tusk vaš prijatelj, nitko nije rekao ništa. U Italiji čak objavljuju školski udžbenici kojima pokušavaju uvjeriti učenike da u Italiji postoji fašistička vlada, ali na sreću naša mladež je dovoljno pametna da se ne da zavesti od nekoliko ljevičarskih frajera. Budimo iskreni: posljednjih godina Bruxelles je Europljanima oduzeo mnogo toga – industriju, poljoprivredu, suverenitet – ali ono što nikada nećete moći uzeti jest njihova sloboda i dostojanstvo. [16:41:59] Speaker 1 [DE] Hvala. Upravo završavamo postupak plave karte. Već smo dobili više nego što možemo primiti. [16:42:05] Speaker 1 [EN] Uočiti se, [16:42:06] Speaker 1 [DE] ne plavu karticu. Oprostite, imamo plavu karticu, ali postoji i druga, to jest, oprostite, [16:42:12] Speaker 1 [EN] Gospodine Borgia, prihvaćate li plavi kreditni karticu? Oprostite, aber bitte, u redu, hvala. [16:42:19] Speaker 1 [DE] Sljedeći imamo, er, sljedećeg govornika, našeg kolegu Röschena. [16:42:28] Bert-Jan Ruissen (ECR) [NL] Hvala, gospodine predsjedniče, dragi kolege, ovaj put radni program Europske komisije sadrži neke zanimljive namjere. Najupečatljivija je najavljena revizija Direktiva o pticama i staništima. Ova revizija je doista potrebna. Uostalom, ove su direktive vrlo zastarjele, ali imaju i vrlo važan nedostatak. Evo ga: prema tim direktivama, sve je pravno podređeno postizanju ciljeva zaštite prirode. A to ponekad dovodi do apsurdnih situacija. Na primjer, veliki građevinski projekt koji je zaustavljen na mjesece zato što je na gradilištu pronađena samo jedna žaba. Ali i velike poteškoće s izdavanjem dozvola, posebno u vezi s Natura 2000. Dozvole se ne izdaju zato što se navodno priroda još uvijek nije dovoljno uređena. Nepotrebna pravila o dušiku, nacionalna pravila, svakako igraju ulogu ovdje, ali tako i nedostatak koji sam spomenuo. Moramo se pozabaviti time. Hitno je potreban uravnoteženiji pristup europskoj politici zaštite prirode, s većim obzirom na društvene i gospodarske interese. Hvala vam. [16:43:43] Speaker 1 [DE] Hvala. Sljedeći govornik je moj kolega, gospodin Gozi. [16:43:51] Sandro Gozi (Renew) [EN] Hvala, predsjedniče. Odluka Komisije da povuče Direktivu o zelenim tvrdnjama politička je i prihvatljiva, ali duboko uznemirujuća s institucionalnog gledišta. Budimo jasni: Komisija nikada ozbiljno nije pokušala oživjeti pregovore, štoviše, radilo se upravo suprotno. Kada je poljsko predsjedništvo bilo spremno krenuti naprijed, Komisija je učinila suprotno. I pomogla je da pregovori dođu do zastoja. To postavlja ozbiljna pitanja o njenoj institucionalnoj neovisnosti i dužnosti da djeluje kao pošteni posrednik. Glavni negativac u ovoj lošoj priči bili su predsjednica von der Leyen i komesar Roosevelt. Ali bojim se da je njihov savez, odgovornost, prema ugovoru, sada službeno utvrđena. I posljedice su stvarne. Poduzeća još uvijek nemaju jasnu sigurnost, potrošači još uvijek nemaju jasne jamstva jer se baviti samo „rewashingom“ bez postavljanja jasnih pravila za vjerodostojne zelene tvrdnje jednostavno je smiješno. Komisija bi trebala graditi mostove, a ne ih spaljivati, braniti europsko zakonodavstvo, a ne odustajati pod nacionalnim političkim pritiskom. Mnogo hvala. [16:45:04] Speaker 1 [DE] Hvala. Sljedeći govornik je moja kolegica gospođa Gölemans. [16:45:11] Estelle Ceulemans (S&D) [FR] Bože moj, gledam i gledam, ali je tu dimenzija socijalnog u vašem programu rada za 2027.? Zaista li vjerujete da će Europa postati jača, samodostatnija i otpornija na pustoš socijalnog? Ovaj program rada posvećuje tek nekoliko redaka Europskom stubu socijalnih prava, nekoliko redaka izgubljenih u oceanu konkurentnosti i deregulacije. Dok se socijalna hitnja izražava na ulicama diljem Europe, nema konkretnih mjera za zapošljavanje. A izazova je bezbroj: europski radnici danas su široko pogođeni umjetnom inteligencijom, algoritamskim upravljanjem, stresom, sagorijevanjem i plaćama koje ne omogućuju dostojanstven život. U sljedećim tjednima, Zakon o kvalitetnim poslovima biti će jedinstvena prilika za rješavanje ovog problema, s obvezujućim zakonodavstvom za zaštitu Europljana. Jer konkurentnost definitivno nije društveni projekt. [16:46:14] Speaker 4 [EN] Pa, stavimo ljude na prvo mjesto. [16:46:19] Speaker 1 [DE] Hvala. Sljedeći govornik, sljedeći govornik je naš kolega Pönel. [16:46:27] Gilles Pennelle (PfE) [FR] Nažalostno, program rada rada Komisije za 2027. potvrđuje da ona nastavlja s politikom koja žrtvuje naše poljoprivrednike. Prvo, ima još slobodne trgovine, uključujući i sporazum s Australijom, što će dodatno pojačati nepravednu konkurenciju s kojom se suočavaju naši proizvođači. Paradoks je što u isto vrijeme Komisija tvrdi da želi smanjiti našu ovisnost. Konačno priznajete da naši standardi kažnjavaju konkurentnost naše ekonomije. Ali dok pokušavate smanjiti birokraciju, ništa ne poduzimate oko noćne more propisa koji guši naše poljoprivrednike. Štoviše, ponovo potvrđujete svoje ciljeve dekarbonizacije iako smo već najuzorniji regija na svijetu u ovom području. I nastavljate s politikom kaznene ekologije. Konačno, pripremate drastično smanjenje proračuna Zajedničke poljoprivredne politike, što će oduzeti poljoprivrednicima potrebnu potporu. Gospodine komesaru, naši poljoprivrednici su u škripcu. Sve veća nepravedna konkurencija, sve manja potpora i isto toliko propisa. Kada ćete konačno shvatiti da naše poljoprivredništvo propada zbog vas, zbog vaših propisa i zbog nepravedne konkurencije koju ovdje orkestrirate? [16:47:42] Speaker 1 [DE] Hvala. A posljednji govornik na popisu je naša kolegica gospođa Göring. [16:47:50] Enikő Győri (PfE) [HU] Poštovani kolegice i kolegi, program rada Povjerenstva za sljedeću godinu samo je varka. Ne bavi se bitnim pitanjima. U njega su nabijeni svi problemi, od postupaka izdavanja dozvola do prava LGBTQ zajednice, dok europski građani teško svladavaju egzistencijalne probleme, poduzeća i poljoprivrednici se bore s prekomjernom regulacijom i nepristupačnim cijenama energije. Kabinet gospođe von der Leyen ne nudi nikakva stvarna rješenja za ove probleme. Jasno je da pokušava udovoljiti očekivanjima bruxelleske velike koalicije koja ga održava na vlasti. Na papiru njihovi prijedlozi mogu poslužiti konkurentnosti, ali sigurno ne smanjuju cijene energije ni za cent. Takozvani paketi za pojednostavljenje ne uklanjaju ekonomsku štetu uzrokovanu Zelenom pogodbom. Kolege, potrebna nam je hitna deregulacija u što više područja. Duga lista povučenih zakona također dokazuje da je Bruxelles izgubio dodir sa stvarnošću. Da su umjesto napora na usklađivanju usredotočili na stvarne probleme ljudi, ne bi bilo toliko zakona koji propadnu još prije nego što su rođeni. Stoga je vrijeme da djelujemo na temelju zdravog razuma i stati uz bok europskih građana. Hvala. [16:49:04] Speaker 1 [DE] Moja kolegica gospođa Göring, [16:49:06] Speaker 1 [EN] prihvaćate li plavu karticu, gospođo Göring, oprostite. [16:49:12] Speaker 5 [EN] Bok. [16:49:13] Speaker 1 [EN] Bok. Prihvaćate li plavu karticu? [16:49:17] Speaker 5 [EN] Od kolege g. Fritzona. [16:49:22] Speaker 1 [EN] Ovdje, S&D. [16:49:27] Heléne Fritzon (S&D) [EN] Hvala. [16:49:28] Heléne Fritzon (S&D) [EN] Gospodine predsjedniče. [16:49:29] Heléne Fritzon (S&D) [EN] Ne. [16:49:30] Heléne Fritzon (S&D) [EN] Da. [16:49:31] Heléne Fritzon (S&D) [EN] Da, imamo vrijeme u kojem su ženska prava pod udarom. Očekivali smo mnogo veću ambiciju od Komisije, a znamo da je ovdje u Parlamentu ključna rasprava jer u radnom programu vidimo da zaostaje u području rodne ravnopravnosti. Pa gdje vidite potrebu za inicijativama vezanim uz seksualno i reproduktivno zdravlje i prava, nasilje nad ženama i ekonomsku neovisnost žena? Jer znamo da u ovom zabrinjavajućem svijetu moramo staviti ženska prava na vrh dnevnog reda, ali vi niste s nama u tome, a moramo biti ujedinjeni u ovom Parlamentu u borbi za ženska prava. [16:50:17] Enikő Győri (PfE) [HU] Poštovani članice, vjerujem da Europska unija ima svoje osnivačke ugovore, ima Povelju o temeljnim pravima, a oni pružaju odgovarajuću pravnu zaštitu. Također imamo i naše nacionalne ustave i nacionalno zakonodavstvo. Mislim da su ti instrumenti sasvim odgovarajući, trebali bismo se usredotočiti na njih i ne miješati koji se razina čime regulira. Što se tiče eventualnih dodatnih koraka koji bi mogli biti potrebni, vjerujem da bismo trebali pouzdati u mudrost naših država da pronađu rješenje ako je to ikako potrebno. Hvala vam. [16:50:54] Speaker 1 [DE] Hvala. Time je iscrpni popis govornika i imamo 17 zahtjeva 'Catch the Eye'; ne možemo uzeti sve, ali mislim da možemo proći kroz 11. Zatim možemo započeti s kolegicom gđicom Brnjac, a g. Lopez-Aguilar se može pripremiti. Čekajte, čekajte, prvo gđa Brnjac. 3, 4, 8. [16:51:24] Nikolina Brnjac (PPE) [HR] Povjereniče, program rada Europske komisije stavlja naglasak na konkurentnost i na pojednostavljenje zakonodavstva. Ali pojednostavljenje se mora osjetiti u svakodnevnom životu naših građana. Kao koordinatorica u Odboru za stambenu krizu, posebno ističem najavljeni paket za pojednostavljenje u području stanovanja. Europski parlament je već u ožujku ove godine usvojio konkretne preporuke: digitalizaciju postupaka, brže izdavanje građevinskih dozvola, i aktivaciju neiskorištenih zemljišta. Od Europske komisije sada očekujemo stvarnu regulatornu reformu, a ne samo pojednostavljenje na papiru. Ako građevinski projekti i dalje godinama čekaju dozvole, ako se postojeće zgrade ne mogu jednostavnije prenamijeniti, i ako administrativni troškovi nastavljaju rasti, onda nismo riješili problem. Pojednostavljenje mora značiti više izgrađenih stanova. To mora biti mjerilo uspješnosti Komisijinog programa rada. Hvala. [16:52:19] Speaker 1 [DE] Hvala. Sada rije o našem kolegi gospodinu Lopez-Aguilaru, a naš kolega gospodin Smits priprema se za govor. [16:52:30] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [EN] Treba nam mikrofon. 3, 3, 8, 1, molim, mikrofon. [16:52:33] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [EN] Da. [16:52:35] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [DE] Hvala vam, gospođo predsjednice. Gospodine komesare Šeškoviću, program rada Komisije za 2027. [16:52:40] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [ES] Stajem iza svog zalaganja za provedbu Migracijskog pakta s obveznom solidarnošću pod pritiskom, koji ne dopušta nikakvu fleksibilnost niti bilo kakav omnibus prijedlog zakona, već zahtijeva potpunu dosljednost europskog zalaganja. U okviru vladavine prava, kako je utvrđeno u ugovorima i kroz reformu, jer Konferencija o budućnosti Europe, s ekspertima, mora donijeti institucionalne reforme prije bilo kakvog proširenja. A štit demokracije u Europi također uključuje i zabranu konverzijskih praksi. U skladu s Europskom građanskom inicijativom. I na kraju, obnova socijalnog stupa te financiranje pristupačnog stanovanja zahtijevaju vlastite izvore. Unutar višegodišnjeg financijskog okvira moraju se koristiti izvanredne dobiti velikih energetskih poduzeća, kriptoimovinska i, naravno, velike dobiti velikih tehnoloških tvrtki kako bi se financirala snažna obnova socijalnog stupa, što je apsolutno hitno kako bi se moglo odgovoriti na društveni gnjev koji se širi Europom. Hvala vam, gospođo predsjednice. [16:53:42] Speaker 1 [DE] Hvala. Sada rije rije o našem kolegi gospodinu Smitsu, dok se naš kolega gospodin Oliveira priprema za govor. [16:53:50] Sander Smit (ECR) [NL] Gospodine predsjedniče, gospodine komesare, podržite se. Komisija želi pregledati sljedeće direktive o staništima i Natura 2000. Pozitivno, ali nije dovoljno. Ruralna područja ne trebaju pregled, već temeljitu obnovu tih zakona. Podržite naša ruralna područja 2027. godine. Zabrana pogoršanja i sudska praksa stavljaju Nizozemsku i Europu u tešku situaciju. Omogućite revidiranje označenih područja i ciljeva Natura 2000 kada su oni neizvedivi ili nesvrsishodni. Problematični vukovi koji teroriziraju naša ruralna područja moraju se moći loviti. Isto vrijedi i za kormorane i druge vrste. Potrebno je upravljanje lovaca, kako za prirodu tako i za ljude. Apsurdna kriza dušika u Den Haagu, uzrokovana nacionalnim ciljevima uz europsko zakonodavstvo, primjer je prekomjerne provedbe: stoga uklonite nacionalne ciljeve. Održite u MFF ciljanu potporu našim poljoprivrednicima i ribarima. Gospodine komesare, manje regulatornog opterećenja i više pojednostavljenja. Prostor za inovacije koji treba našem sektoru AI i bez pravila. Samo tako možemo zaštititi našu socioekonomsku budućnost. [16:55:09] Speaker 1 [DE] Sada rije o mojoj kolegici, gospođi Oliveira, te kolegica gospođa Jovanović-Šešuka neka se pripremi. [16:55:17] João Oliveira (The Left) [PT] Hvala, gospodine predsjedniče. Gospodine komesaru Šešković, između deklaracija namjera i paketa deregulacije, iz radnog programa Komisije za 2027. godinu, ističe se devet inicijativa koje imaju za cilj umnožiti privilegije i koristi multinacionalnih poduzeća pod izgovorom konkurentnosti. Još devet inicijativa za nastavak naoružavanja Europske unije do zuba i za daljnje poticanje političkog projekta konfrontacije i rata. Tri inicijative za favoriziranje onih koji špekuliraju sa stanovanjem umjesto rješavanja problema koji pogađa ljude, odnosno nemogućnost pronalaženja pristupačnoga stana. I proslava desetogodišnjice Europskog stubišta socijalnih prava, kako bi se pretvaralo da nas briga za ljude. Ni riječi o inicijativama za izgradnju mira u Ukrajini ili zaustavljanje genocida u Palestini. Nijedna riječ o rastućim troškovima života, potrebi povećanja plaća i mirovina, borbi protiv siromaštva nakon što je predstavljena strategija za uklanjanje siromaštva, nijedna riječ o povećanju javnog stanovanja, ulaganju u javne usluge ili podršci proizvodnim sektorima. Ovaj radni program ne služi narodima područja Europske unije. [16:56:32] Speaker 1 [DE] Hvala. Sada je riječ našoj kolegici Jovanović-Šešuka, a naš kolega Mian Mon može se pripremiti. [16:56:42] Diana Iovanovici Şoşoacă (NI) [EN] Hvala. Govorit ću rumunjski. [16:56:44] Diana Iovanovici Şoşoacă (NI) [RO] Prije dva dana, gospođa Ursula von der Leyen posjetila Rumunjsku. Zapravo, takozvani predsjednik Rumunjske, koji je nelegalan i protuustavan, nakon izbora koje je poništila Europska komisija u Rumunjskoj. Što nas je tražio? Tražio nas je da besplatno predate sve naše Patriot projektile Ukrajini. Gospođa Ursula von der Leyen nije ni pitala za umirovljenike koji žive od 200 eura mjesečno. U međuvremenu, cijene u Rumunjskoj su više nego u Bruxellesu. Imamo bruxelleske cijene i plate iz bivšeg sovjetskog gulaga. Također vas ne zanima ni mir, jer niste shvatili: vi naoružavate, uzimate sav naš novac, uništavate sve naše ušteđevine, a gospodin Zelensky ubija i Ukrajince i Ruse, kao i Rumunje. I ne zanima vas ni činjenica da sada tri velike sile, Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina, rade na miru, jer niste shvatili da se rusko-ukrajinski rat vodi kako bi Rusija više ne surađivala s Europskom unijom. Dakle, maksimalno siromaštvo. [16:57:55] Francisco José Millán Mon (PPE) [DE] Hvala. Sljedeći govornik je moja kolegica Mian Mon, a moja kolegica Baiana se priprema za govor. [16:58:01] Francisco José Millán Mon (PPE) [ES] Hvala Vam, gospođo predsjednice. Žalim što je program rada Komisije za 2027. godinu ponovno izostavio ribarstvo iz svojih prioriteta. U popisu zakonodavnih inicijativa za sljedeću godinu nema uključivanja specifičnih mjera za sektor ribarstva. Osobito me boli odsutnost mnogo potrebne reforme Zajedničke poljoprivredne politike. U rujnu je ovaj Parlament pozvao na hitnu reformu ZPP-a u rezoluciji koja je dobila široku podršku. Osim toga, od strane Skupine EPP-a više puta smo pozivali Komisiju da poduzme akciju, najnovije prije nekoliko tjedana pismom potpisanim od više od 60 zastupnika EPP-a. Zato ne mogu razumjeti tvrdoglavost Europske komisije u izbjegavanju ove reforme. Evaluacija ZPP-a pokazala je propadanje ribarskog flote. Svake godine ima sve manje i starijih brodova. Manje ribara, a oni koji su preostali također su stariji. Manje ulova ribe i nižih vrijednosti. I profitabilnost koja jedva doseže 1%. U ovakvoj situaciji, koji je Vaš odgovor, gospodine Šešković? Ne poduzeti ništa zakonski. To je razočaravajuće. Gospodine povjereniku, ribarstvo ne može biti dalje zaboravljeno područje Komisije. Hitno nam trebaju konkretne zakonske mjere i jasan vremenski plan. Hvala vam. [16:59:20] Thomas Bajada (S&D) [DE] Hvala. Sada je riječ kolegi Baiani, a kolega Dünkenen neka se pripremi. [16:59:27] Thomas Bajada (S&D) [EN] Hvala. Što je ta opsesija i iskušenje da se Direktiva o vodi ponovno otvori? Prvo su to bile kritične sirovine, a sada je Europska vodna inicijativa. Već smo imali ovaj debatu, a ja sam bio izvjestitelj te inicijative. Ne rješavate probleme tako što ponovno otvarate zakonodavstvo za koje vaše vlastite procjene kažu da je prikladno za svoju namjenu. Kada ste ispravno rekli da je problem u provedbi, ja vam kažem: ako je problem u curenju, uložite u infrastrukturu. Ako je riječ o nestašici, poboljšajte učinkovitost i ponovnu uporabu. Ako je riječ o zagađenju, provodite pravila. Dosta izgovora kako biste pomogli tvrtkama. Potpredsjednice, u svom radnom programu čini se da još uvijek oklijevate. Zato vam kažem: znamo gdje je problem, pa radimo zajedno i radimo na njegovoj provedbi. Nemojte ponovno otvarati. Zaštitimo vodu koja nas ujedinjuje i vodu koja nam omogućuje da nastavimo živjeti i napredovati. [17:00:37] Speaker 4 [FR] 2 je 0. [17:00:39] Sebastian Tynkkynen (ECR) [EN] Četiri. Oprostite. Poštovani predsjedniče, kako se Europa nosila s migracijama ove godine? Vidjeli smo bande ljudi s migracijskim pozadinama koji uništavaju Europu. Europa ima problem s segregacijom. Između ljeta 25. i ljeta 26. godine EU nije uspjela vratiti 321 000 ilegalnih migranata. Europa ima problem s povratima. U kolovozu smo vidjeli kako 80 000 Marokanaca prelazi španjolsku granicu u Ceuti. Europa ima problem s kontrolom granica. Ali kad pogledam program Europske komisije za sljedeću godinu, vidim nedostatak rješenja. Gdje je inicijativa za outsourcing postupaka azila izvan Europe? Gdje su projekti za izgradnju ograde duž naših granica? Kada ćemo prestati uništavati Europu migracijama? Hvala vam. [17:01:49] Speaker 3 [EN] Mjesto 110. Gospodin Lopatka, gospodine predsjedavajući [17:01:59] Reinhold Lopatka (PPE) [DE] Dozvolite mi da počnem nešto što je temeljno. Na kraju krajeva, svaki radni program vrijedi koliko vrijedi njegova provedba. Komisija postavlja ispravne prioritete ovdje, ali moramo ubrzati provedbu. Ne možemo si priuštiti da izgubimo nijedan trenutak. U vrijeme rata – a ne razumijem mnoge članove koji su govorili i još uvijek vide rješenje na nacionalnoj razini te žele dati tako malo potpore Komisiji. Ne smijemo biti promatrači. Stvarno je šteta ako sjedimo u sljedećoj sobi dok se vode pregovori o budućnosti Ukrajine i o sudbini njezinih stanovnika. Moramo postati snažniji u područjima koja nas se tiču – našoj sigurnosti, našoj vanjskoj politici, našoj obrani. A to je moguće samo ako istodobno ojačamo svoju ekonomsku osnovu. Komisija postavlja ispravne prioritete, ali presudno je ubrzati provedbu. [17:03:02] Speaker 3 [EN] Hvala. Njihova kolegica, gospođa Jurković, mjesto 541. [17:03:11] Romana Jerković (S&D) [EN] Hvala, g. predsjedniče. Poštovani komesaru, radni program Komisije obećava jaču i otporniju Europu, ali gdje je tu zdravlje u toj ambiciji? Niste spominjali ni riječi o njemu. U parlamentarnom izvješću o kardiovaskularnom zdravlju posebno smo zatražili od Komisije da predstavi posvećenu europsku strategiju prevencije jer ulaganje u prevenciju donosi dvostruku korist: spašava živote i smanjuje pritisak na naše zdravstvene sustave. A bez sveobuhvatne strategije nastavit ćemo se baviti prevencijom fragmentirano kroz izolirane inicijative i kampanje koje govore ljudima da bolje jedu, više vježbaju i donose zdravije izbore. Ali prevencija nije samo pitanje individualne odgovornosti. Ne možemo tražiti od građana da donose zdrave izbore dok zanemarujemo okruženje koje oblikuje te izbore. I moramo se suočiti sa svim determinantama zdravlja, uključujući one okolišne i tržišne. Stoga, g. komesaru, zdravlje i prevencija moraju postati strateški prioritet EU-a. Dakle, poslušajte, europski građani. Hvala. [17:04:23] Speaker 3 [EN] Hvala. Njihov kolega, i posljednji, g. Tonin, mjesto 113. [17:04:33] Matej Tonin (PPE) [SL] Poštovani povjereniku Šefčoviču, Europska komisija je najavila u programu za 2027. da će početi provoditi ono što obećava već duže vrijeme. U području energije obećali smo osigurati pouzdanu opskrbu energijom po pristupačnim cijenama. Predsjednica Komisije je u svojim govorima više puta istaknula da budućnost ovisi o mješavini obnovljivih izvora energije s jedne strane i nuklearne energije s druge. Politički su donesene brojne izjave koje idu u pravom smjeru. Međutim, imam dojam da administracija ne prati ove političke izjave. I, daleko od toga, tretman nuklearne energije daleko je manje povoljan od onoga koji se primjenjuje na obnovljive izvore energije. No, ako želimo osigurati sigurnu budućnost, ove stvari moraju se promijeniti. I to bi trebalo početi u vašoj administraciji. [17:05:40] Speaker 3 [EN] Hvala. Njihov kolega, g. Šefčovič. Sada je vaš red da zaključite raspravu. [17:05:53] 99424 [EN] Hvala vam puno. Hvala vam puno, gospodine predsjedniče. Poštovani članovi, želio bih zahvaliti svim poštovanim članovima koji su ohrabrivali Komisiju, koji su podržali program, ali dopustite mi da svoju odgovor na usmjerim na pitanja, na neke kritike i na neka pojašnjenja gdje mislim da moramo reagirati. Prije svega, i nadam se da ćete mi oprostiti jednu ili dvije minute dodatnog govornog vremena kako bih mogao odgovoriti na većinu pitanja koja su postavili počasni članovi. Prije svega, želio bih apsolutno istaknuti i naglasiti da se u potpunosti slažem s izjavom gospođe Iratxe García Pérez: ljudi su na prvom mjestu. Apsolutno. To je naš glavni vodič. To je bio naš moto u ovom i svim prethodnim programima rada Komisije. Stoga smo u program rada Komisije uključili vrlo snažnu socijalnu dimenziju. I ako dozvolite, samo ću nabrojati neke od ključnih prijedloga koji će to demonstrirati, kako bih istaknuo koliko također želimo obilježiti 10. godišnjicu Europskog stupa socijalnih prava, koju ćemo proslaviti sljedeće godine. Stoga, u programu rada Komisije naći ćete Europski skrbnički dogovor, naći ćete prijedlog za Europski savez sveučilišta 2.0. Da bismo osigurali da ćemo pružiti visokokvalitetno transgranično obrazovanje. Vrlo ćemo se truditi oko jamstva vještina, što je toliko važno za mnogu mlade ljude na koje ste se vi pozivali. I naravno, zajedno s potpredsjednikom Ficom radit ćemo na tome da osiguramo građanima pravo da ostanu tamo gdje žele raditi i živjeti. A osim toga, organizirat ćemo – a siguran sam da će se mnogi od vas uključiti – samit kako bismo ponovno potvrdili obveze prema načelima Europskog socijalnog stupa sljedeće godine. Ako mi dopustite, samo kratki dio o putovnici za kvalitetna radna mjesta gospođe Kelemen. Usvojili smo ga u prosincu 2025., a stvar je bila stvaranje i održavanje kvalitetnih radnih mjesta u Europi te osiguravanje pravednosti i modernizacije u svijetu rada. [17:08:25] 99424 [EN] Također će podržavati radnike i poslodavce u zelenoj, digitalnoj i demografskoj tranziciji, a kako je najavljeno u njihovom putokazu i potvrđeno u predsjedničkom obraćanju o stanju Unije 2026. godine, Komisija će ove godine u prvom tromjesečju predložiti zakon o kvalitetnim radnim mjestima. Ovaj prijedlog temeljit će se na vrlo opsežnoj dvostupanjskoj konzultaciji s socijalnim partnerima, koja je završila krajem prosinca. A novi zakon, kako je sugerirala gospođa Kelemen, ažurirat će minimalne zahtjeve EU-a za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika kao i njihovih prava, uz podršku produktivnosti i konkurentnosti. Drugo, želio bih naglasiti da se kad govorimo o konkurentnosti, zapravo govorimo o poslovima, ljudima i životima. Stoga, ako se također pozivate na druge vrlo važne probleme koje su istaknuli brojni počasni članovi, zadnji je bio moj vrlo drag kolega g. López Aguilar, o praksama konverzije, ona je najavljena u radnom programu Komisije kao vodeći projekt u aneksu. Poštovani članovi, također bih želio istaknuti i pozvati sve nas da ne gledamo na riječ „pojednostavljenje“ kao na nešto što je štetno. Prijedlozi za pojednostavljenje ne mijenjaju ciljeve EU-a u području okoliša, klime ili sigurnosti hrane, kao što su se neki od vas bojali ili zabrinuli. Oni bi jednostavno omogućili dionicima da, moglo bi se reći, ispunjavaju ove nove kriterije na jednostavan način uklanjanjem dupliciranja i složenih zahtjeva. I upravo to je ono što čujemo na sastancima s dionicima, prije svega od građana, od malih i srednjih poduzeća, ali i od velikih poduzetnika. Što se tiče briga koje ste iznijeli, gospođo Reitke, gospođo Toussaint, o pregledima ptica i staništa, želio bih ponovno istaknuti da je za nas vrlo jasno kako će kvaliteta života u Europi sve više ovisiti o našoj sposobnosti da se prilagodimo i ublažimo učinke promjenjive klime. Komisija će nastaviti s klimatskim ciljevima. I mi smo posvećeni zaštiti okoliša. Pregled direktiva o zaštiti prirode na koje ste se pozivali, [17:10:57] 99424 [EN] smjernice o staništu, koje potječu iz 1992. godine, te Smjernica o pticama iz 2009. godine. Dakle, riječ je o smjernici koja ima 34 godine. Stoga vjerujem da činimo ispravnu stvar jer će ovaj pregled omogućiti procjenu jesu li, naglašavam riječ jesu li, potrebne promjene u pravnom okviru. A to će nam omogućiti da i dalje učinkovito ostvarujemo postavljene ciljeve na jednostavan način. Što se klime, ublažavanja, samo mi dajte nekoliko primjera jer je bilo mnogo referenci na toplinski val i na plan toplinskog vala. Želio bih ponovno uvjeriti poštovane članove da će plan toplinskog vala osigurati jače sustave ranog upozoravanja, bolju zdravstvenu pripremljenost i podršku ljudima koji su ranjivi na ekstremnu vrućinu. Također će se baviti prilagodbom gradova učincima klimatskih promjena i načinom na koji se stvaraju otporni urbani prostori na klimu. A ako Vas molim, dozvolite mi jednu riječ o inicijativi o vodi, jer će ova inicijativa obuhvatiti mjere za rješavanje nestašice vode, što negativno utječe na energetsku proizvodnju poljoprivrednika ili lance opskrbe. Na primjer, zbog ograničene dostupnosti vodenih putova tijekom sušnih razdoblja. Ako dozvolite, gospodine predsjedniče, mnogi počasni članovi također su upućivali vrlo važne reference na stanovanje. Stoga bih samo podsjetiti da je ova Komisija prva koja ima posvećenog povjerenika za stanovanje. A da je ovaj mandat također proširen na određenu GD. Znam da moja kolegica, povjerenica Jørgensen, vrlo intenzivno radi na ovoj datoteci. Stoga, ako pogledate paket za pojednostavljenje stanovanja, ovaj će paket biti usmjeren upravo na olakšavanje opskrbe pristupačnim, održivim i kvalitetnim stanovima. Također ćemo podržati učinkovitu provedbu relevantnih europskih pravila. To bi se trebalo dogoditi smanjenjem administrativnog opterećenja, ubrzavanjem postupaka i poboljšanjem učinkovitosti troškova uz poštivanje političkih ciljeva kao što su zaštita klime i okoliša. [17:13:22] 99424 [EN] Gospođa Toussaint također je bila zabrinuta zbog PFAS-a. Europska agencija za kemikalije trenutno dovršava socioekonomsku procjenu PFAS-a, odnosno, kako se nazivaju, vječnih kemikalija, za koju se očekuje da će biti dovršena do kraja 2026. I na temelju toga analize, temelju ove vrlo temeljite analize, Komisija će kao upravitelj rizika pripremiti nacrt ograničenja i podnijeti ga na glasovanje odboru predstavnika država članica s ciljem donošenja i provedbe propisa. Kako je riječ o tercijarnoj legislativi, ona se, naravno, ne nalazi u radnom programu Komisije. Ako mi dopustite da vrlo kratko reagiram na gospodina Buuselager, izjava. Mislim, veliki dio toga se apsolutno može složiti s time. Ali bih želio naglasiti da pod "Jedna Europa, Jedno tržište", za nas je ovo jasna putanja za dovršetak jedinstvenog tržišta do kraja 2027., gdje su već većina inicijativa na stolu, a suzakonodavac će morati postići dogovore oko njih. I ako mi dopustite, znam da ste već vrlo velikodušni s vremenom. Posljednja točka, ali vrlo je važna, gospodine predsjedniče, odnosi se na povlačenja. Za odgodu za 2027. godinu napravili smo iskrenu procjenu svih datoteka koje su već dugo vremena bile u čekanju kod suzakonaodavatelja, često godinama. Sada su suzakonaodavatelji u mogućnosti reagirati u nadolazećim mjesecima, kako je predviđeno institucionalnim sporazumom, svake godine. Vaše stavove uzeti ćemo u obzir. Ako možete prihvatiti ove ove prijedloge koji su na stolu, ako možete prihvatiti, mogu vas uvjeriti da će biti onih koji će biti vrlo zadovoljni što to vide. Stoga ja ovu listu povlačenja vidim kao politički moment, kao politički poticaj da se jasno radi s ko-legislatorima na ovom dokumentu i da se vidi postoji li politička volja za njegovo donošenje. Dakle, gospodine predsjedniče, želio bih vam još jednom zahvaliti na velikodušnosti s vremenom za govor. Nadam se da sam odgovorio na većinu zabrinutosti koje su iznesene u ovoj sali. I vrlo smo nestrpljivi što ćemo raditi s Europskim parlamentom kao colegislator za provedbu programa rada Komisije za sljedeću godinu. [17:15:47] Esteban González Pons (PPE) [EN] Hvala vam puno, gospodine predsjedniče. [17:15:48] Esteban González Pons (PPE) [EN] Hvala. [17:15:50] Esteban González Pons (PPE) [EN] Hvala vam puno, gospodine povjereniku. Ovo je vrlo važna rasprava. Stoga je opravdana. Rasprava je sada završena. Naša sljedeća točka na dnevnom redu je izvješće koje su predstavile gospođa la Señora Pajín i gospođa Veriga o mehanizmu civilne zaštite Unije te o potpori Unije u području pripremljenosti i odgovora na zdravstvene hitne slučajeve. [17:16:20] Esteban González Pons (PPE) [ES] Sada je sada mom prijatelju, izvjestitelju, gđi Pajín. [17:16:29] Leire Pajín (S&D) [ES] Hvala vam puno, dragi predsjedniče. Gospodine povjereniku, dobrodošli. Prije samo nekoliko dana obilježili smo dvije godine od najrazornije tragedije u našoj zemlji u regiji u kojoj sam odrastao. U Valenciji. 234 osobe izgubile su život u apsolutno razornim poplavama. I izgubili su sve. Svoje domove, svoja sjećanja, svoje voljene. Želio bih, Vaša ekscelencijo, posvetiti ovaj debat onim žrtvama. Slušali su ovdje. I obećao im da raditi na mehanizme poboljšati kako bismo odgovorili na takve katastrofe. Također želim spomenuti žrtve šumskih požara koji su ove godine harali našim zemljama. Španjolska također. I naravno, hitne službe, vatrogasce. Volonterima. Svi onima koji dolaze u pomoć u najtežim trenucima. Jer živimo u vremenima klimatskih kriza. I danas, drugi DANA ponovno pogađa Sredozemlje. Svakog ljeta požari u šumama počinju ranije i traju duže. Oni su virulentniji i teže ih je ugasiti. A s pandemijom smo, štoviše, skupo naučili da epidemije izbijaju i šire se u vremenu koje je potrebno osobi da putuje s jednog mjesta na drugo. Stoga su globalne zdravstvene krize također važne. Klimatska hitnja sada je nova norma na našoj planetu. Istodobno, postoje nove hibridne prijetnje koje su sve bliže. Upravo zato se je Europska unija opremila mehanizmom europske zaštite civilnog stanovništva, koji sada ima 25 godina. Ovo je svakako najjasniji i najkonkretniji izraz solidarnosti europskog naroda, europskih zemalja. Parlament je pozdravio Komisijin novi prijedlog za unaprjeđenje ovog mehanizma, prije svega u fazi anticipacije i prevencije. I moramo to učiniti prije svega tako što ćemo osigurati više resursa. Ne možemo bolje odgovoriti na nove krize, za koje kažemo da su virulentnije i složenije, s manje resursa. [17:18:43] Leire Pajín (S&D) [ES] Potrebno nam je više. Također moramo poboljšati našu koordinaciju. U vrijeme krize moramo surađivati i moramo dijeliti informacije. Moramo također razviti najbolje mehanizme i najbolje mogućnosti za sve. Ali moramo također staviti najbolje znanstvene dokaze u službu javnih politika. Moramo okupiti najbolje znanje i pretvoriti ga u stvarna rješenja. Moramo ojačati kapacitete i resurse koji su nam na raspolaganju kako bismo bolje odgovorili na krize. Ali iznad svega, moramo anticipirati. Bolje spriječiti. Da bi to uspjeli prije nego što se dogodi. Zajednički cilj gotovo svih skupina u ovom Domu upravo je postići otporno društvo. Ono koje ima pravu kulturu pripremljenosti. Inkluzivno, potporno, kako bi se suočilo sa svim rizicima. Upravo zato je naša poruka vrlo jasna. Ne možemo učiniti više s manje. Potrebna su nam više resursa. No također nam je potrebno veću sposobnost prevencije, a prije svega, omogućiti građanima da shvate koji je njihov ulogu u ovim krizama. Znati kada djelovati, kako djelovati, s kojim resursima djelovati. Moramo educirati to stanovništvo. Na kraju, moramo se boriti protiv dezinformacija. Protiv laži. Koje nanose toliko štete u ovim krizama. Ali za to nam trebaju i alati. Alati koji će se boriti protiv tih dezinformacija. Postigli smo visok stupanj suglasja i razumijemo da je ovaj prijedlog koje ćemo danas raspravljati bolja je prijedlog. Upravo zato se nadamo da će sutrašnje glasanje, sav taj tehnički rad, ta politička sposobnost, rezultirati snažnim političkim konsenzusom. Tako da bismo dobili mehanizam koji štiti živote, koji predviđa krize i koji je učinkovitiji. Hvala vam puno. [17:20:29] Speaker 2 [ES] Hvala vam vrlo mnogo, gospođo Pajín. [17:20:31] Aurelijus Veryga (ECR) [EN] Gospodine Veriga, rije je. Također ste izvjestitelj. [17:20:37] Aurelijus Veryga (ECR) [EN] Hvala. Gospodine predsjedniče, gospodine povjereniče, na početku bih želio/željela iskreno zahvaliti izvjestiteljici Leire Pajín na njezinoj konstruktivnoj suradnji tijekom cijeloga ovog procesa. Želio bih zahvaliti i svim sjenilima izvjestiteljima i svim članovima Parlamenta koji su doprinijeli svojim prijedlozima, kao i svim tehničkim suradnicima na njihovoj stručnosti i izvrsnom zajedničkom radu. Danas se Europa suočena s potpuno drugačijim okruženjem od onoga koje smo poznavali prije samo deset godina. Izvještaj koji je pripremio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö jasno identificira izazove s kojima se moramo suočiti. Vojna agresija, hibridni napadi, cyberprijetnje, poremećaji kritične infrastrukture, pandemije te te i sve ozbiljnije katastrofe povezane s klimatskim promjenama. Građajući na preporukama ovog izvješća, strategija promiče cjelovit pristup društva i cjelovit pristup vlade. Ne možemo se ograničiti samo na odgovaranje na katastrofe nakon što su se dogodile. Moramo ulagati ulagati na institucije, stručnjake i društva prije nego što se dogode hitne situacije. Pandemija COVID-19 nam je pružila vrlo važnu lekciju. Čak ni najbogatije i najrazvijenije europske zemlje nisu bile dovoljno spremne za veliku zdravstvenu hitnost. Priprema za zdravlje mora postati jasno definirani i odgovarajuće financirani dio Europske zaštite civilnog stanovništva. Potrebne su nam strateške zalihe, osposobljeni stručnjaci, dovoljan kapacitet za hitne slučajeve i učinkovita međunarodna suradnja. Istodobno svjedočimo sve težim klimatskim hitnim slučajevima. Ovi događaji ugrožavaju živote, uništavaju infrastrukturu, ometaju ključne usluge. Južnoeuropske i istočnoeuropske zemlje posebno su izložene šumskim požarima, sušama i ekstremnoj vrućini. Druga područja suočena su s ozbiljnim poplavama i jakim olujama. Za zemlje duž istočne granice Europske unije, uključujući i moju zemlju Litvu, situacija je još složenija. Ne suočamo se ne samo s prirodnim katastrofama, već i sa vrlo stvarnom mogućnošću vojne agresije, hibridnih napada, sabotaža i cyber napada. [17:23:12] Aurelijus Veryga (ECR) [EN] operacije i namjerno ometanje kritične infrastrukture. Moramo se pripremiti ne samo za prirodne katastrofe, već i za situacije u kojima je civilno-vojna suradnja ključna za podršku društvu tijekom vojnih ili hibridnih prijetnji, uz poštivanje nadležnosti država članica i očuvanje civilne naravi UCMP-a. To znači ojačati usluge hitne pomoći, kapacitete za evakuaciju, skloništa, komunikacije i sposobnost javnih institucija da održavaju bitne funkcije. Europska solidarnost mora biti temeljena na zajedničkoj razini ambicija, ali mora također prepoznati specifične rizike kojima su izložene različite države članice i regije. Konačno, nijedna od tih ambicija ne može se ostvariti bez odgovarajućeg financiranja. I želio bih zahvaliti kolegama na njihovoj potpori u našim naporima da osiguramo veći proračun za UCPM te jasniju raspodjelu sredstava za različita područja pripremljenosti, posebno pripremljenost za zdravstvene hitne slučajeve. Dragi kolege, trošak pripremljenosti može izgledati značajan. No cijena nepripremljenosti uvijek je mnogo veća, mjerena ne samo u financijskim gubitcima, već prije svega u ljudskim životima. Stoga vas sve pozivam da podržite ovaj dokument. Hvala. [17:24:46] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno, gospodine Veriga. [17:24:50] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno, gospodine Veriga. Moja je sljedeća govornica gospođa La Rive. U ime Komisije. [17:25:02] 251198 [EN] Poštovani članovi, prije svega zahvaljujem vam na ovoj prilici da raspravljamo o prijedlogu za UCPM, a prije svega želio bih zahvaliti Parlamentu, a posebno dvjema izvjestiteljima. Znate da smo prošli tjedan ovdje u Bruxellesu proslavili 25. godišnjicu Mehanizma zaštite civilnog stanovništva Unije. 2 500 dragovoljaca spašavatelja, mladih, socijalnih partnera i poduzetnika iz 80 nacionalnosti došlo je u Bruxelles kako bi razmijenjali i razmišljali o načinu na koji se pripremamo i odgovaramo na hitne situacije. I to je doista bio prilika za priznavanje doprinosa UCPM-u u posljednjem četvrt stoljeća. Od svoga osnutka UCPM je aktivirana više od 900 puta u 160 zemalja. Za požare, poplave, potrese, raseljivanje stanovništva, repatrijaciju, evakuacije iz medicinskih razloga i mnoge druge operacije. Naš je UCPM operativni alat koji čini razliku na terenu. A u posljednjih nekoliko godina aktiviran je deset puta više nego na početku. UCPM je ono što Europa najbolje zna učiniti kada stojimo zajedno, ali moramo ga ažurirati i unaprijediti za budućnost. I želio bih se ponovno zahvaliti Europskom parlamentu na konstruktivnoj suradnji i na izvješću koje ćete sutra staviti na glasovanje. Vaš je izvještaj odraz snažnog angažmana Parlamenta na ovom prijedlogu i naše zajedničko priznanje da se Europa mora bolje pripremiti i biti sposobna predvidjeti i učinkovito upravljati budućim izazovima. katastrofe i krize. Prijedlozi se temelje na nedavnim poukama. Ključni događaji vezani uz klimu, pandemija COVID-19 i rat agresije Rusije protiv Ukrajine otkrivaju kritične slabosti u našem kolektivnom sustavu i pokazuju da je pripremljenost moguća samo zajedničkim djelovanjem na razini EU-a. Nedavni događaji poput epidemije Ebole u Srednjoj Africi podsjećaju nas na zdravstvene prijetnje kojima moramo biti spremni suprotstaviti se. Ovi složeni rizici zahtijevaju snažniju sistemsku pripremljenost i proaktivni te koordinirani pristup u različitim sektorima. I pristup rizicima i prijetnjama s 360-stupanjskim pogledom. [17:27:43] 251198 [EN] Krize su sve više međusobno povezane u više sektora i regija. Upravo je zato Komisija predložila jedan instrument koji bi objedinio zaštitu civilnog stanovništva i financiranje za pripremu i odgovor na zdravstvene hitne situacije. I upravo je zato predložili i osnivanje središta za koordinaciju kriza te jačanje civilno-vojne suradnje. Naš je cilj jednostavan. Moramo Uniji dati integrirani okvir koji će pokrivati sve vrste opasnosti i koji će biti intersektorski. Razbijanjem silosa možemo brže i učinkovitije djelovati kada dođe sljedeća kriza kako bismo podržali svoje države članice ili druge koji su u nevolji. Stoga pozdravljam izvješće Parlamenta koje snažno podržava ključne stupove naših prijedloga. Sad neka da obraćam se na proračun, gdje cijenim vašu podršku proširenom financijskom okviru. Predložili smo instrument s proračunom od 10,7 milijardi eura koji odražava razmjere izazova s kojima se suočavamo. U današnjem nepredvidljivom svijetu, ovaj stupanj ambicije je stvarno bitan. Na ovoj prezentaciji, rasprave u Vijeću su stvarno zabrinjavajuće. Neke su prijestolnice i dalje mišljenja da je pripremljenost trošak, ali prošle su krize pokazale da je trošak nepripremljenosti mnogo veći za naše živote, za naša društva, ali i za naša gospodarstva. Pripremljenost nije trošak. To je ulaganje u izgradnju jače i otpornije Unije i zaštitu naših građana. Istodobno, ovaj instrument mora ostati operativno okretan i financijski fleksibilan. Ne možemo predvidjeti što će se dogoditi u sljedećih sedam godina. Stoga bi nametanje sredstava ograničilo našu sposobnost da brzo premještamo resurse tamo gdje su najpotrebniji. Uzdam se u vaše kontinuirano suradništvo, a vi se možete osloniti na moje kako bismo nastavili podržavati ovaj Dom i Vijeće u postizanju pravodobnoga dogovora o toj prijedlozi. To je ključno kako bismo osigurali potrebne pripreme 2027. i omogućili programu da snažno započne 2028. bez odgode. Hvala vam. [17:30:22] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno, gospođo Komesarko. U ime Gradskog odbora, gospodin Terrebes. [17:30:33] Cristian Terheş (ECR) [EN] Hvala. Dragi kolege, u ime mnogih naroda u AXA i Gradskom odboru, s velikim mi je zadovoljstvom obavijestiti vas da Mehanizam zaštite civilnog stanovništva predstavlja jedan od najopsežnijih dokumenata za odgovore na krize koji su napisani u posljednjih nekoliko godina. Srž CPM-a je otpornost, naša sposobnost da izdržimo ili se brzo oporavimo od prijetnji kojima smo izloženi. On obuhvaća širok spektar odgovornih sposobnosti, alata i resursa koje EU treba kako bi pomogla državama članicama da se nose s rastućim izazovima s kojima se suočavamo svake godine. To uključuje i ugradnju u naše vodstvo alata potrebnih za prevladavanje sve većih prijetnji hibridnog ratovanja. Uspjeli smo osigurati da se ključni stupovi dodaju u CPM kako bi državama članicama bile osigurane potrebne resurse i multiplikatori snage za jačanje naše otpornosti. Pet ključne točke su skloništa i zaštitni prostori, kritična infrastruktura, zaštita, civilno-vojna suradnja, dragovoljci i zajednička obuka. Moramo biti realni u vezi s izazovima s kojima se suočavamo i činjenicom da će se oni povećavati u narednim godinama. Ipak, moramo ostati optimistični: zahvaljujući inicijativama poput CPM-a, postat ćemo snažniji i brže napredovati nego što će se situacija pogoršavati. Hvala vam. [17:31:54] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno. [17:31:56] Speaker 2 [EN] Hvala. [17:31:57] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno, draga kolegice. U ime Odbora DFEC, g. Schornstedt. [17:32:05] Barry Andrews (Renew) [EN] Ne. [17:32:05] Barry Andrews (Renew) [EN] G. Andrews. [17:32:07] Barry Andrews (Renew) [EN] U redu je. [17:32:09] Barry Andrews (Renew) [EN] Gospodin Schornstedt je tamo. Hvala Vam, gospodine predsjedniče. Gospodine komesare, kolege, očito kao i svi drugi, vrlo sam zadovoljan proširenjem Mehanizma civilne zaštite. Mislim da je to jedan od najuspješnijih programa pod vašim vodstvom, gospođo Komesaro, koje smo imali kao izraz našeg utjecaja u susjedstvu, a što je bilo vrlo dobrodošlo. To je poput police osiguranja, a zapravo proširujemo našu pokrivenost osiguranjem prelaskom na otpornost zdravlja. I mislim da je stvarno važno da prepoznamo kako ne možemo izgraditi tu otpornost samo unutar granica EU. Zato inzistira Odbor za razvoj da proširimo nadležnost na ranjive i konflikte pogođene zemlje, posebno oko Mediterana, Sahela i Roga Afrike. Njihova zdravstvena sigurnost je naša zdravstvena sigurnost. Njihova snaga je naša snaga. Nema pregrada. I znam da možemo računati na Vas, Gospodine Komesare, da osigurate da ono što razvijamo ovdje bude u skladu sa Strategijom EU-a o globalnom zdravlju, ali i okvirnim pristupom EU-a pod nazivom 'Jedno zdravlje'. Znam da ćete također osigurati da se središte za koordinaciju kriza uključi u rad s krhkim zemljama pogođenim sukobima kako bismo osigurali protokole za izvješćivanje i okvire za informacije. Na kraju, preporučujem da to proširimo i na prekomorske zemlje i teritorije. To je sadržano u mišljenju o razvoju. Hvala Vam puno. Hvala Vam, gospodine Andrews. U ime odbora za proračun, pravi gospodin Schornstedt. [17:33:40] Jonas Sjöstedt (The Left) [SV] Hvala vam puno, gospodine predsjedniče. Mehanizam Europske civilne zaštite odličan je primjer konkretne europske suradnje, a prijedlog je dobrodošao. Međutim, kada smo ga razmatrali u Odboru za proračunski nadzor, jasno je da postoje značajni rizici s gledišta proračunskog nadzora. A to je nešto što potvrđuje i nedavni izvještaj Europskog revizorskog suda. Ovdje imamo mješavinu izvora financiranja, pri čemu je glavna odgovornost na zemljama sudionicama. Uloga EU u ovom području raste, a postoji i značajan rizik od dvostrukog financiranja, kako između nacionalnog i EU financiranja, tako i između različitih EU programa. Želimo se riješiti povećanjem transparentnosti i mogućnosti praćenja, poduzimanjem konkretnih mjera za sprječavanje dvostrukog financiranja te definiranim što zapravo predstavlja dodanu vrijednost EU-a. Također je potrebno razjasniti izričita prava revizije relevantnih tijela EU-a u ovoj oblasti. Dio naših prijedloga prihvaćen je. Moglo bi ih biti i malo više, ali ih ipak pozdravljamo. [17:34:48] Jonas Sjöstedt (The Left) [SV] Hvala Vam, gospodine predsjedniče. [17:34:50] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno, dragi kolegice/kolega. U ime Odbora Reggie, g. Preblich. [17:35:01] Vladimir Prebilič (Verts/ALE) [SL] Govorit ću na slovenskom jeziku. Poštovani kolege, moj izvještaj o ovoj temi usvojen je u odboru REGGIE prije šest mjeseci. Otada je više od 35.000 Europljana umrlo zbog klimatskih promjena, izravna šteta iznosi više od 13 milijardi eura, a gospodarstvo je pretrpjelo gubitak prihoda od više od 100 milijardi eura. A Europa, svaki put kada dođe do krize, samo prati štetu nakon što se dogodi. To je uglavnom neuspjeh politike i potpuno je neprihvatljivo. Samo držim da nam nisu potrebne samo male izmjene, već moramo biti ambiciozniji. Potrebna nam je RescEU 2.0, stalna europska zrakoplovna pričuvna, zdravstveni timovi i jedinice za spašavanje koje će biti dostupne unutar nekoliko sati. Ulaganje u ovu sigurnost trenutno je najvažnija investicija, čak i više od ulaganja u konvencionalnu obranu. Prije svega, međutim, potrebna nam je zajednička europska sposobnost brzog reagiranja. U kriznim situacijama europsko djelovanje mora biti bezuvjetna dužnost; prestanimo stvarati tragedije i počnimo ih sprječavati. Hvala vam. [17:36:16] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno, draga kolegice. Hvala vam puno, draga kolegice. Već imamo dovoljno rezova koje sam zatražio, pa ću zatvoriti opciju. Sada, u ime grupe EPP, gospodin Armond. [17:36:32] Pascal Arimont (PPE) [DE] Hvala vam puno, g. predsjedniče, g. povjerenice. Ovo se odnosi na europsku zaštitu civilnog stanovništva, Mehanizam za zaštitu civilnog stanovništva, na kojem smo zajednički radili ovdje proteklih nekoliko mjeseci. Sada bih mogao reći o svakom članku ovdje, ali umjesto toga želio bih vam ispričati priču koja se dogodila dok smo pregovarali ovaj tekst. U to vrijeme bio sam u svojoj domovini u Istočnoj Belgiji, u šumi od 3.000 hektara koja je gorjela. I tijekom tog požara aktivirali smo ovaj mehanizam civilne zaštite. To znači da su zrakoplovi za gašenje požara došli iz dviju drugih zemalja, helikopteri iz šest drugih zemalja, požar je bio stvarno težak, ali pomoć koja je stigla bila je dobra. To je bila europska solidarnost. Svi znamo da ove katastrofe rastu, rastu eksponencijalno. Požari, suše, oluje, pandemije – to će se povećavati. Stoga moramo biti bolje pripremljeni. To znači da moramo izgraditi malu civilnu zaštitnu vojsku, kupiti zrakoplove za gašenje požara, izgraditi ih ovdje, moramo proširiti ovaj kriznu centar u Bruxellesu koji je koordinirao ove požare i pretvoriti ga u središte koje može koordinirati u slučaju više pandemija ili ekoloških katastrofa. I prije svega, moramo misliti na ljude koji su ondje kada priroda udari, a to su vatrogasci, dragovoljni vatrogasci. Moramo ukloniti administrativne prepreke kako bi mogli nastaviti s ovim dobrovoljnim radom. No moramo uključiti i poljoprivrednike i ugovarače koji dragovoljno dolaze na mjesto događaja sa svojim cisternama za vodu u slučaju požara. Moramo ih integrirati u naše planove za krize, a to će poboljšati našu zaštitu od katastrofa. Zaštita od katastrofa znači ne morati improvizirati kada nas pogodi priroda; zaštita od katastrofa znači biti dobro pripremljen kako bismo mogli zaštititi ono što nam je važno. To su naši ljudi i naša domovina. Hvala vam. [17:38:28] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno, draga kolegice. U ime grupe S&D, g. Andrew Cattis. [17:38:35] Vytenis Povilas Andriukaitis (S&D) [EN] Hvala. Dragi kolege, pred istodobno događaju šumskih požara, poplava, pandemija i hibridnih prijetnji, financiranje mehanizma zaštite civilnog stanovništva Unije ne smije se smanjivati. Bez financijskog okvira, s 100-postotnom fleksibilnošću, situacija je problematična. Bez osiguravajuće mreže za zaštitu civilnog stanovništva ili pripreme za zdravstvene hitne slučajeve, nema pravne garancije koliki će udio svaka od njih dobiti. Moramo imati nedodirljive rezerve, od kojih bi 30 % bilo namijenjeno zdravstvenim hitnim situacijama. Priprema za zdravstvo ne može ovisiti o preostalim sredstvima nakon što su sve druge obveze isplaćene. Trebali bismo ulagati u naš zdravstveni kadar, vatrogasce i dobrovoljce. Planske pripreme za rizike povezane s klimom, uključujući anticipaciju, prevenciju i kartografiranje regionalne ranjivosti, stvaranje okvira za spremnost na oporavak te zalihe protumjera, moraju se hitno provesti na razini Unije. Vijeću kažem sljedeće: smanjenje od 35 posto nije ušteda. To samo samo odgađa troškove. Nisu to samo materijalni troškovi, već i trošak ljudskih života. Pripremljenost nikada nije rasipanje novca. Nepripremljenost uvijek košta više. [17:39:59] Kateřina Konečná (PfE) [EN] Hvala vam puno, draga kolegice. U ime grupe PFE, gospođo Connexta. [17:40:06] Kateřina Konečná (PfE) [SK] Dragi kolegice i kolegi, gospodine Predsjedniče, gospodine Komesare. [17:40:09] Kateřina Konečná (PfE) [CS] Bilo gdje u Europskoj uniji kad god pogode poplave ili bilo koja druga prirodna katastrofa, pomoć Europe mora biti brza i učinkovita. Međutim, na primjer, odluke o raspoređivanju čeških vatrogasaca, naših bolnica i planova za krize moraju se donositi u Češkoj Republici, a ne u Bruxellesu. Ovaj prijedlog povezuje zaštitu civilnog stanovništva s zdravstvenim krizama. Proširenje je europsku koordinaciju i predviđa više od 12 milijardi eura. Međutim, francuski Senat već je upitao hoće li prijedlog dostatno poštivati nadležnosti država članica. To već postaje svojevrsna klasika. Svaki put kada se nešto reformira, uvođenje je veće centralizacije i Bruselj prisvaja sve više ovlasti. Dakle, gdje prestaje pomoć, a gdje počinje miješanje u donošenje odluka država članica? Podržavam dijeljenje opreme, zaliha, informacija i povećanje resursa. Međutim, neću podržati prijedlog koji ne daje dovoljno jasne jamstva da će konačna odluka o rješavanju kriza u određenoj državi članici pripadati toj državi članici. [17:41:11] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno, draga kolegice. U ime skupine ECR, potpredsjednik Sverna. [17:41:21] Antonella Sberna (ECR) [IT] Gospodine predsjedniče, kolegice i kolege, sada smo stigli do faze glasanja o ovom mehanizmu za reviziju mehanizma zaštite civilnog stanovništva Unije, a prije svega želio bih zahvaliti izvjestiteljicama, gđi Pagini i gđi Veriga, na njihovom izvrsnom radu, kao i svim kolegicama i kolegama na njihovoj predanosti i naporima da stvore sintezu i surađuju tijekom ovih pregovora. Znamo koliko je ovo složeno upravo zato što uključuje pronalaženje kompromisa oko mehanizama koji pogađaju države članice, što izravno utječe na svaku od njih u pogledu njihovih specifičnosti, bilo tehničkih ili geografskih, s različitim tradicijama, a posebno s intervencijom u prvom stupnju. Za Italiju, kao što znate, osiguravanje učinkovitosti mehanizma Unije je temeljno. Naša zemlja ima ustaljen sustav pa smo doprinijeli; nadamo se da ćemo unaprijediti ovaj prijedlog. Svjesni smo potrebe za jačanjem upravo zato što situacije — uključujući i geopolitičke — to zahtijevaju. Nadam se da seans da glasanje u ovoj plenarnoj sjednici i raspravi koju danas održavamo, kao i da glasanje koje će uslijediti u narednim danima, pomogne u daljnjem poboljšanju ovog teksta i učini ga zaista korisnim za naše nacionalne sustave, za europski mehanizam općenito i, prije svega, kako bismo pružili konkretne i neposredne odgovore svim europskim građanima. Hvala. [17:42:38] Speaker 1 [EN] Hvala, poštovani. U ime grupe Renew, g. Alion. [17:42:45] Grégory Allione (Renew) [FR] Gospodine predsjedniče, gospođo povjerenice, dragi kolege, ovdje u ovom Zboru zajedno s Komisijom branimo ambiciozan proračun. Zahtijevamo više od 12,4 milijarde eura za dobrobit Mehanizma za civilnu zaštitu Europske unije, iako neke države članice pokušavaju smanjiti taj iznos za više od trećine. Zašto branimo ovaj stav? Zato što je ovaj mehanizam neophodan. Više od 900 aktivacija od 2001. godine, više od 12 mobilizacija 2026., a zaštita civilnog stanovništva ne smije biti varijabla za proračunsko usklađivanje. Neki su rekli: moramo prijeći s reakcije na anticipaciju, spriječiti i pripremiti stanovništvo, ali prije svega oslanjajući se na izabrane predstavnike i naše lokalne zajednice koje su u srcu otpornosti. Također moramo promicati lokalno angažiranje, putem vatrogasaca, poljoprivrednika i dobrovoljaca koji su uključeni, te ustanoviti Europski dan otpornosti i, prije svega, Europsku oznaku otpornosti kako bi istaknuli što naše lokalne vlasti čine. Konačno, gospodine predsjedniče, da ojačamo europski suverenitet, potreban nam je europski zračni kapacitet, europska industrija civilne zaštite kako bismo smanjili svoju ovisnost o vanjskim izvorima. Jer naša sposobnost zaštite Europljana mora biti u našim, a ne u tuđim rukama. Hvala vam. [17:44:04] Speaker 1 [FR] Hvala. U ime. [17:44:06] Speaker 1 [EN] Zelenih i gospođe Merz. [17:44:13] Tilly Metz (Verts/ALE) [EN] Hvala, dragi predsjedniče. Šumski požari, poplave, toplinski valovi, pandemije i zdravstvene hitne slučajeve. Kriza s kojom se Europa suočava postaje sve učestalija, složenija i međusobno povezana. Sve nas podsjećaju na jednu jednostavnu činjenicu: katastrofe ne staju na državnim granicama. Ni naša reakcija ne bi trebala stati. Tekst koji glasamo predstavlja važan korak prema koordiniranijem mehanizmu zaštite civilnog stanovništva u Europi. Jer štiti stanovništvo znači rješavati klimatske rizike, ojačati zdravstveni sustav i osigurati da nitko ne ostane zaostal. Često kažemo kako Europa jača u vremenima krize, ali to se ne događa samo od sebe. Za to su potrebna politička volja, solidarnost i hrabrost da se zajedno djeluje. A to znači djelovati prije nego što katastrofa udari, a ne tek reagirati kada se već dogodila. Preuzmimo zato tu odgovornost. Izgradimo Europu koja će biti bolje pripremljena, otpornija i spremna zaštititi sve. Hvala vam. [17:45:30] Speaker 1 [EN] Hvala vam, dragi kolegice i kolege. U ime Ljevice, gospođa Martins. [17:45:41] Catarina Martins (The Left) [PT] Gospodine predsjedniče, gospodine povjereniče, pitanje nije hoćemo li potrošiti više na zaštitu civilnog stanovništva, jer hoćemo. Pitanje je jesmo li ga trošimo dobro. Danas u Portugalu civilna zaštita traži od stanovništva da ostane kod kuće, što je lakše onima koji imaju siguran dom nego onima koji nemaju krov nad glavom ili još uvijek čekaju krov od olujnih nevremena prošle zime. Čak i prije nego što je oluja stigla, poplave, tisuće ljudi bez struje zbog jake kiše. Ekstremni vremenski događaji postaju učestaliji, a infrastruktura nije spremna. Europski proračun koji smanjuje izdvajanja za tranziciju i prilagodbu kako bi ulagao u oružje, upravo zbog toga, tragedija je. Isto vrijedi i za civilnu zaštitu. Borbeni zrakoplovi i vojne fregate ne gase požare ni spašavaju žrtve poplava. Civilna pomoć treba vlastiti proračun, snažan, isključivo civilni, koji ne živi od mrvica niti služi kao olakšica za financiranje ratnog stroja pod izlikom dvostruke namjene. Podržavamo Parlamentovu prijedlog za podršku zemljama na prvoj liniji, zdravstvenim rezervama, pravima vatrogasaca i mehanizmima brzog oporavka. Ali sve to zahtijeva proračun koji militaristička retorika potkopava. Kad god katastrofa pogodi Portugal ili Poljsku, Francusku ili Grčku, Europa mora odgovoriti solidarnošću. To znači sredstva za spašavanje, opremljene vatrogasce, podršku onima koji su sve izgubili. Za civilnu zaštitu ne može biti dvostruka namjena. Civilna zaštita je za mir, za život i za klimu. [17:47:19] Speaker 1 [EN] Hvala. U ime grupe ESN, g. Jongen. [17:47:28] Marc Jongen (ESN) [DE] Gospođo komesarice Labib, Vi predlažete građanima da zalihe vode, hrane i lijekova za 72 sata. [17:47:36] Marc Jongen (ESN) [EN] Spreman na na što. [17:47:37] Marc Jongen (ESN) [DE] Ova kampanja ljude dovodi u paniku i sugerira skori kolaps. Čineći to, prikriva činjenicu da su gotovo sve krize koje se žale gotovo potpuno stvorene ljudskom rukom. NATO-ovo širenje na istok, uz bubnjeve rata, masovne migracije, ideološku energetsku politiku i astronomsku razinu duga – samo je vrijeme nešto što nije stvoreno ljudskom rukom, suprotno vašoj tvrdnji. Logika trajnog izvanrednog stanja potiče opasnu vojno-civilnu fuziju koja vodi u totalitarizam. Dana UCBM danas prati upravo ovaj obrazac, s novim Centrom za koordinaciju kriza koji će biti forsiran unatoč postojećim strukturama zaštite od katastrofa i koji će odmah stupiti na snagu u slučaju izvanrednog stanja u zdravstvu koje proglasi WHO. [17:48:45] Speaker 1 [EN] Thank you very much, dear colleague. The Commissioner can take the floor now. [17:48:57] 251198 [EN] Thank you, Mr. President, and I will speak French, so take your headset if needed. [17:49:04] 251198 [FR] Je voudrais tout d'abord remercier le Parlement européen pour son large support et pour cette première discussion très fructueuse. Tout d'abord, le risque de duplication : il n'y a pas de risque de financement double. Et je dois dire qu'entendre cet argument me semble totalement déconnecté de la réalité de terrain. Cet été, par exemple, durant la saison des feux de forêt, nous avons fait appel à tous les moyens européens, donc ceux qui sont dans le pool européen, certifiés par l'Union européenne, et ceux, évidemment, qui sont dans notre réserve stratégique. Nous avons dû aussi voir des États membres qui sont spontanésment venus à l'aide des uns des autres. Donc, c'était... on était vraiment au point maximum de nos réserves. On a tout utilisé. Venir dire maintenant : « Il y aurait peut-être un risque de double financement » me semble totalement déconnecté de la réalité. Pour la nature, du désastre, merci de prendre tout en considération. Aujourd'hui, on a soudainement des frigos dans nos magasins qui cessent de fonctionner. On a des alertes à la bombe dans des écoles, des centaines en Italie qui ont poussé à l'évacuation d'enfants. Donc, les menaces sont de plus en plus hybrides, imprévues. Il faut absolument que l'on se prépare à toute cette imprévisibilité, avec une longueur d'avance et avant qu'elle n'arrive. Pour ce qui est de la coopération civile au militaire, bien sûr, c'est sensible. Mais aujourd'hui, quelle est la réalité ? Quand il y a des feux de forêt, est-ce que vous demandez à quel corps de métier appartenez-vous ? Est-ce que vous êtes militaire ? Est-ce que vous êtes de la protection civile ? Est-ce que vous êtes agriculteur ? Est-ce que vous êtes citoyen bénévole ? Non. On vient, on y va, on répond à l'urgence. C'est ça, la réalité de terrain. Mais il faut qu'on soit coordonnés. Cet été, j'ai vu des opérations qui étaient extrêmement compliquées sur le terrain parce qu'on ne savait pas comment coordonner. Quelle architecture ? À quel ordre répondre ? Et donc, tout ça, il faut le savoir avant que l'urgence arrive. [17:51:18] 251198 [FR] Donc, s'il vous plaît, soyez flexibles, faites un petit peu preuve d'imagination, parce que ce qui nous tombera demain dessus, eh bien, est totalement imprévisible. Je vous remercie. [17:51:31] Speaker 1 [FR] Merci, Madame. [17:51:32] Speaker 1 [EN] We jump now in the next part of the debate. First, my first speaker is going to be Madame Pitikainen. [17:51:47] Sirpa Pietikäinen (PPE) [EN] We need coordinated action, as our Commissioner just stated, out. And we know we are going to have more crises, different kinds of crises in the future. They are derived from the climate, from cyberattacks, from pandemics, and the unsecure safety environment. And these crises are going to be interlinked and multiplying, and they are going to be in the future much more systemic. So we owe it to our citizens that we have a proper preparation mechanism and action mechanism. And you can't do it on the side when the crisis hits. You have to have it, and you have to plan it in before. And then another point, and this is the fact that the Member States can't do it alone. Like the volunteers, firefighters, they can't do it alone. Someone needs to be the actor and the coordinator. And as we know, the role is in the Council to set up the situation when this sets on force. Then it is the European Coordination. And we need not only better coordination, we need better finance. And I urge everybody to contact the own ministers and the Council members because it is duly unresponsible to try to cut the finance what we have preserved here to save our citizens. [17:53:33] Speaker 1 [EN] Madame Pitikainen, you have a blue card from Madame Binieska from ECR. Do you accept it? Yes, seat 361. [17:53:45] Jadwiga Wiśniewska (ECR) [EN] I will speak Polish. [17:53:48] Jadwiga Wiśniewska (ECR) [PL] Dziękuję Pani za przyjęcie pytania. Chciałabym odnieść się do Ochotniczych Straży Pożarnych. Bardzo się cieszę, że docenia Pani ich znaczenie. W Polsce do Ochotniczych Straży Pożarnych należy ponad 700 000 wolontariuszy. To jest ogromna armia ludzi, którzy niosą pomoc w potrzebie. Czy nie obawia się Pani, że proponowane regulacje nałożą biurokrację na te właśnie ochotnicze organizacje, które są pierwsze, jeśli chodzi o niesienie pomocy? Dziękuję. [17:54:28] Sirpa Pietikäinen (PPE) [EN] Thank you for the question. It's very relevant. No, I do not fear it. I'm quite certain this is going to cut down the bureaucracy because if you have the bureaucracy and Member State level, then you will need to coordinate with some other Member State. You need to coordinate with Red Cross, you need to coordinate with medical staff, you need to figure out on ICU doctors whether you have the permits and licenses to work in Germany if you are friends or vice versa. This is the bureaucracy. EU means one rulebook, one action, pre-planned systems what to do. And this is less bureaucracy. This kind of a chaotic way of doing things on my opinion. Is more bureaucracy. Thank you. [17:55:18] Speaker 1 [EN] Thank you very much, Madame Pitikainen. My next speaker is Mr. Maren. [17:55:26] Pierfrancesco Maran (S&D) [IT] Grazie, Presidente. Colleghi, vogliamo che i cittadini sentano l'Europa più vicina? Beh, allora dobbiamo esserci quando hanno bisogno. Le alluvioni, gli incendi di quest'estate ci ricordano quanto siamo vulnerabili di fronte ai cambiamenti climatici. Che negli ultimi quattro anni hanno causato oltre 200 miliardi di danni. Dobbiamo contrastare i cambiamenti climatici, ma è anche essere pronti quando le catastrofi colpiscono. Per questo la Commissione Ambiente, che presiedo, ha chiesto con forza una vera protezione civile europea. Pronta ad affrontare ogni crisi. Una protezione civile che dica ai cittadini e alle comunità locali: non siete soli. L'Europa c'è ed è al vostro fianco. Ma per farla servono investimenti e risorse adeguate. Per questo chiediamo che i 27 Stati membri sostengano davvero che non riducano le ambizioni prospettate da Parlamento e Commissione. L'Europa si fonda sulla solidarietà. Facciamo sì che la protezione civile europea ne diventi un simbolo dell'Europa di oggi e di domani. Grazie. [17:56:34] Olivier Chastel (Renew) [EN] Sorry. Thank you very much. My next speaker is Mr. Chastle. [17:56:41] Olivier Chastel (Renew) [FR] Merci, Monsieur le Président, Madame la Commissaire, chers collègues. Quand on pense aux réussites européennes, on évoque souvent Erasmus, Schengen ou la fin du roaming. Eh bien, il existe. Il existe une autre success story, peu connue du grand public: le mécanisme européen de protection civile. Depuis 25 ans, ce mécanisme est l'illustration de la solidarité européenne en mobilisant rapidement les moyens de plusieurs pays face aux catastrophes. Mais face à des crises de plus en plus complexes, nous devons mieux anticiper, mieux nous préparer, mieux réagir. Et c'est tout le sens de la proposition de la Commissaire Hadjalabib qui a fait de la préparation des citoyens en crise une priorité. Une autre avancée majeure pour la première fois: la santé sera pleinement intégrée au mécanisme. Une évolution essentielle pour tirer les leçons de la pandémie de Covid-19. La position du Parlement est ambitieuse et équilibrée. J'espère que les États membres partageront cette vision, celle d'une Europe qui anticipe, qui agit et qui protège. Une Europe concrète au service de ses citoyens. Je vous remercie. [17:57:51] Speaker 1 [EN] Merci, Monsieur. You have a blue card from Mr. Tannin. Do you accept it? From the EPP group. Do you accept it? Mr. Tannin, you have the floor. Seat 113. [17:58:07] Matej Tonin (PPE) [SL] Collega Strinjam se z vami, da je evropski mehanizem civilne zaščite uspeh. Pa se vam ne zdi, da bi pa veljalo kljub temu ga nadgraditi v smislu, da bi ta mehanizem tudi ponujal skupne zmogljivosti, na primer letala za gašenje? Da bi več pozornosti posvečal interoperabilnosti, kar pomeni, da slovenski gasilci lahko sodelujejo s francoskimi in podobnimi stvarmi. Ali vidite priložnost, da se mehanizem nadgradi v še močnejšega, še boljšega? Ker so naravne nesreče vedno bolj brutalne. Seveda, évidemment, il faut développer de plus en plus cette solidarité européenne. Mais d'autres l'ont évoqué avant moi: il faudra pour cela que les États membres se mettent d'accord sur un budget adapté aux ambitions que nous avons pour le mécanisme. [17:59:07] Željana Zovko (PPE) [EN] Merci, Monsieur. My next speaker is Madame Safko. [17:59:13] Željana Zovko (PPE) [EN] Thank you very much. Mr. President, Madame Commissioner, I agree absolutely with you that we in a case of fire, in a case of hybrid threats, and in the case of big floods, no one will ask from which part the army comes from because we will need also the army. I remember in 2018 when I did this first renewed rescue mechanism, the journalist asked me when we presented it in Split, "Why do you need this field hospital? " and stuff that was presented in the first rescue mechanism. And they were laughing when we mentioned that they might be big pandemic. And 2020, we understood what this rescue mechanism meant. And that's why I agree that we need 11 billion for this because this is the only helping hand in a case of need, in a case of threats that are coming. And coming from Croatia, it's a golden boy and I mean golden lady or whatever. Of civil protection, we have a good place, we have good firefighters, we have excellent people, but we need much more money for preparedness, we need much more money for our firefighters, we need also to facilitate their work and also to anticipate how to prepare ourselves, how to prepare how to educate our children to prepare for the catastrophes because we cannot lie to our citizens. Catastrophes are going to come and we are still not prepared. So keep good work. [18:00:46] Speaker 1 [EN] Thank you. Thank you very much. Thank you very much. Dear colleagues, my next speaker is Mr. Clérigou. [18:00:59] Christophe Clergeau (S&D) [FR] Monsieur le Président, Madame la Commissaire, si nous voulons protéger les Européens, il va falloir s'attaquer aux vulnérabilités sociales, environnementales et territoriales. Parce que oui, il faut se préparer, mais être très bien préparé ne suffira pas. Le même phénomène climatique, la même tempête, la même inondation n'aura pas les mêmes conséquences sur un territoire très vulnérable que sur un autre territoire mieux organisé. Alors oui, pour faire cela, il faut des politiques de solidarité, des politiques d'aménagement du territoire, et de solutions basées sur la nature qui soient extrêmement ambitieuses. Et je ne sais pas si le budget que nous avons suffira à le faire, ça doit devenir une ambition transversale des politiques européennes. Et ensuite, si nous voulons réellement défendre les citoyens, leur permettre d'avoir un futur il va falloir réparer les territoires, les plus frappés. Quand la question d'habiter encore des territoires se pose en France, dans l'Aude, après les feux, ou dans la Gironde, après les feux de cet été. Et là, ces territoires se sentent abandonnés. Et ce sont des centaines de millions ou des milliards d'euros qui vont être nécessaires pour redonner un avenir à ces territoires. En Europe continentale et dans les outre-mer qui sont aussi très exposés. Et là, dans le budget européen, je ne vois pas les solutions qui sont proposées. J'ai besoin encore de réponses supplémentaires. Merci. [18:02:21] Speaker 1 [EN] Dear colleagues, you have two blue cards. Do you accept at least the first one? Dear colleagues, sorry. Do you accept a blue card? From Mr. Mularczyk from ECR, seat 576. Mr. Mularczyk, Mr. Mularczyk from ECR. [18:02:39] Arkadiusz Mularczyk (ECR) [EN] Yes, thank you. Thank you very much. I will speak in Polish. [18:02:43] Arkadiusz Mularczyk (ECR) [PL] Bardzo dziękuję za wystąpienie i przyjęcie pytania. Chcę zwrócić uwagę, że pan poseł podkreślił, że tych środków rzeczywiście może być za mało dla wszystkich potrzebujących krajów. Ale ja chcę zwrócić szczególną uwagę na kraje wschodniej flanki NATO, w szczególności na mój kraj, Polskę, który wydaje 5% PKB na bezpieczeństwo, dając bezpieczeństwo całej Unii Europejskiej. A jednocześnie musi ponosić wydatki na bezpieczeństwo dotyczące Klęsk żywiołowych. Czy uważa pan, że właśnie takie kraje powinny mieć specjalny status w tym programie? Dziękuję bardzo. [18:03:32] Christophe Clergeau (S&D) [FR] Moi, je crois que le principe de l'Union européenne, c'est un principe de solidarité. Les budgets qui sont prévus pour les politiques de préparation aux crises, côté protection civile, et côté santé, sont sûrement suffisants pour la préparation. Et encore, il faut le vérifier. Par contre, vous avez raison, les territoires vulnérables, c'est aussi la vulnérabilité en matière de défense. Mais c'est ensemble au niveau européen qu'il faut accompagner les territoires les plus vulnérables d'un point de vue environnemental ou social, et les territoires les plus exposés aux questions de sécurité et de défense. Et pour cela, il faut des fonds mutualisés à l'échelle européenne. Merci. [18:04:12] Speaker 1 [EN] Merci. [18:04:13] Speaker 2 [EN] Merci, Monsieur. My next speaker is Madame Wessler. [18:04:20] Andrea Wechsler (PPE) [DE] Sehr geehrter Herr Präsident, sehr geehrte Frau Kommissarin, oft hören wir Politiker von Bürgerinnen und Bürgern, dass sie von Europa im Alltag viel zu wenig spüren. Und manchmal ist das genau die beste Nachricht, wenn alles einfach läuft. Wenn die Feuerwehr rechtzeitig kommt, wenn das Krankenhaus vorbereitet ist, und wenn im Ernstfall Hilfe bereitsteht. Und genau darum geht es in dieser Woche. Wir beraten über ein neues Gesetz für den Katastrophenschutz und die Vorbereitung auf Gesundheitsrisiken 2028. Denn ob Hochwasser, Waldbrand oder Pandemie, kein Land kann jede Krise alleine bewältigen. Und wir kümmern uns deshalb um den Zivilschutz, bevor es ernst wird. Deshalb haben wir als Europäisches Parlament den ursprünglichen Vorschlag der Kommission konkret verbessert. Mit besserem Schutz für unsere freiwilligen Feuerwehren und ehrenamtlichen Rettungskräfte, mit Expertenteams, die nach Katastrophen helfen, mit Strom und Wasser schnell wiederherzustellen, und mit besserer Zusammenarbeit der bestehenden Stellen. Denn manchmal ist das Beste an Europa, dass die Bürgerinnen und Bürger gar nichts davon spüren, weil wir vorgesorgt haben, bevor es ernst wird. [18:05:29] Speaker 1 [EN] Thank you very much. Dear colleagues, now we begin with the Cats de Ai. I have to tell you that I have lots of requests, so not everybody is going to be able to get it. I will try to give as much as possible. My first speaker is going to be Mr. Sokol, seat 347. [18:05:50] Tomislav Sokol (PPE) [HR] Hvala lijepa. Od uspostavljanja 2001. godine, mehanizam Unije za civilnu zaštitu aktiviran je više od 900 puta. To pokazuje koliko europska solidarnost važna kada katastrofe ugroze živote i sigurnost naših građana. Za Hrvatsku, ali i ostale mediteranske države, ovaj mehanizam iznimno važan zbog šumskih požara koji svake godine čine ogromnu štetu. Zahvaljujući europskoj suradnji, možemo računati na dodatne protupožarne zrakoplove, opremu i stručnjake kada nacionalni kapaciteti nisu dovoljni. Zato podržavam jačanje mehanizma kroz ulaganja u prevenciju, sustav ranog upozoravanja i brži odgovor na katastrofe. Moramo bolje povezati europske, nacionalne i lokalne službe kako bi pomoć pravovremeno stigla ondje gdje je najpotrebnija. Pozdravno pozdravljam snažnije povezivanje civilne zaštite sa zdravstvenom pripravnošću. Pandemija nam je pokazala da zdravstvene prijetnje ne poznaju granice. Potrebna nam je stoga pravodobna razmjena informacija i učinkovita koordinacija među državama članicama. Kolegice i kolege, ulaganje u pripravnost nije trošak, nego ulaganje u živote, sigurnost zajednice, gospodarstvo. Naš cilj mora biti Europa koja ne čeka da katastrofa nastupi, nego unaprijed prepoznaje rizike, priprema odgovore i štiti građane. Hvala lijepa. [18:07:06] Speaker 1 [EN] Thank you very much. Madame Glavac, seat 500. [18:07:14] Sunčana Glavak (PPE) [HR] Hvala vam lijepa. Kolegice i kolege, ne slažem se s uštedama kada govorimo o životima ljudi i kada govorimo o spašavanju ljudi. Ono što je bitno, da nacionalne službe zadržavaju odgovornost za zaštitu građana, i to jasno želim istaknuti jer mislim da smo pomalo danas čuli krive informacije ili dezinformacije. Snažnije uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti, ali i jasnu podjelu odgovornosti. Ovime se nadopunjavaju nacionalni kapaciteti, a ne zamjenjuju se nacionalni kapaciteti. Hrvatska je ne samo primateljica pomoći, već je Hrvatska uvijek tu kada treba. Naši vatrogasci i pripadnici civilne zaštite gorske službe spašavanja naše zračne snage pomažu drugima. Imamo 65 godina iskustva u civilnoj zaštiti. Ja mislim najduže u Europskoj uniji, stoga treba poslušati one koji to iskustvo mogu pretočiti u stvarnu pomoć našim ljudima i našim sugrađanima. I na kraju, ako nam svaka nova katastrofa pokazuje da nemamo dovoljno opreme i kapaciteta, onda nije dovoljno samo bolje organizirati odgovor. Hvala lijepa. [18:08:31] Speaker 1 [EN] Thank you very much. [18:08:32] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [ES] El señor López Aguilar, sitio 381. [18:08:36] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [ES] Gracias, presidente Pons. Comisaria Laviv, oportuna iniciativa la de un mecanismo europeo unificado de protección civil y respuesta ante emergencias sanitarias. Y excelente, el informe de nuestra compañera Leire Pajín, que no solamente asegura una amplia mayoría para su aprobación, sino una financiación histórica en el marco financiero plurianual de 11. 000 millones de euros que en ningún caso puede ser rebajada por el Consejo como propone la presidencia irlandesa. Prevención y anticipación antes que reacción, y un centro europeo de coordinación de crisis que no solamente transmita alerta y combata bulos que tanto daño hacen ante ese tipo de emergencias imponiendo obligaciones de coordinación a las autoridades regionales y locales, sino sobre todo impida que pueda volver a repetirse la cacofonía de medidas de emergencia, adoptadas por los Estados miembros unilateralmente, como sucedió en la crisis del COVID. En aquel momento la Unión Europea reaccionó a tiempo, pero reaccionó. Es el momento de la anticipación y de la prevención, como propone el informe de Leire Pajín. Por tanto, enhorabuena. [18:09:47] Speaker 1 [EN] Muchas gracias. Mr. Besliga, seat 719. [18:09:54] Marko Vešligaj (S&D) [EN] Thank you, Chair. I'll speak on Croatian. [18:09:57] Marko Vešligaj (S&D) [HR] Novi europski mehanizam civilne zaštite prilika je koja se ne smije propustiti. Prilika za jačanje spremnosti i odgovora na sve učestalije krize i katastrofe. No u središtu svakog sustava, pa tako i ovoga, su dakako ljudi na terenu. Nas u Hrvatskoj događanje ovoga ljeta u prvom redu požar na Omičkom području u kojem je, nažalost, 6 osoba izgubilo svoj život, podsjetila još jednom koliko su važni pravodobno upozoravanje i koordinacija službi. Sustav ranoga upozoravanja tada je, nažalost, zakazao. I to u trenutku kad su se naši vatrogasci borili s požarom katastrofalnih razmjera. Zato novi mehanizam mora u prvom redu prepoznati i vrednovati ulogu profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca gorske službe spašavanja i svih drugih službi civilne zaštite koje u ovakvim situacijama riskiraju svoje živote kako bi spasili naše. Civilna zaštita zato nije samo pitanje opreme i koordinacija, nego je pitanje ljudi. A njihova sigurnost i priznanje njihova doprinosa moraju biti europski prioritet. [18:11:03] Jadwiga Wiśniewska (ECR) [EN] Madame Bisnieska, seat 361. [18:11:07] Jadwiga Wiśniewska (ECR) [PL] Dziękuję bardzo, panie przewodniczący. Ochrona ludności i organizacja ochrony zdrowia to fundamentalne kompetencje państw członkowskich. Unijny mechanizm powinien stanowić więc sprawną sieć asekuracyjną i wsparcie na wniosek państwa a nie stać się narzędziem od górnego sterowania czy centralizacji. Polska i region Europy Środkowo-Wschodniej znajduje się w bezpośrednim sąsiedztwie wojny w Ukrainie i te rejony są narażone na ataki hybrydowe, sabotaże oraz skutki uboczne konfliktu. Tak więc unijne wsparcie przy pełnym poszanowaniu suwerenności i zasady pomocniczości musi wspierać państwa przygraniczne. Warto też podkreślić rolę ochotniczych straży pożarnych i chronić je przed brukselską biurokracją. [18:12:04] Speaker 2 [PL] Dziękuję. [18:12:08] Stine Bosse (Renew) [EN] Thank you very much. Madame Vaucier, seat 104. [18:12:15] Stine Bosse (Renew) [EN] Thank you very much. And thank you for the excellent work you're doing. I want to concentrate on one crisis, perhaps the largest crisis that we will ever face: one which is now spiraling out of our control, namely the climate crisis. Europe is, as you know well, the continent that is warming the fastest, but it's also the continent with the highest concentration of wealth. Heating threatens health and wealth. Buildings, homes, businesses, and lives we still need to fight the warming. We need to lower our CO2 emissions. We need to work with our resilience, as you are very well doing, we need to know how to build buildings, we need how to know how to plan. And then, of course, at the end, also crisis management, as we're talking about this evening. But we need to see the three levels of defense because if we do not invest now, the budgets that we're talking about will be small. Then it will be huge costs. So let's also get the other things right. Thank you very much. [18:13:35] Speaker 1 [EN] Thank you very much. [18:13:37] Speaker 1 [ES] La señora Miranda en el escaño 234. [18:13:42] Ana Miranda Paz (Verts/ALE) [ES] Hvala vam puno, g. predsjedniče. Gospodine povjereniče, vi kao i ja znate — jer smo o tome razgovarali mnogo puta — da nam je potreban sveobuhvatan mehanizam zaštite civilnog stanovništva koji može odgovoriti na ozbiljne situacije poput požara koje trenutno pogađaju Europu, a moja kolegica Leire Pajín također je toga svjesna jer zajedno surađujemo na ovom dosjeu unutar naše grupe. Također moramo, primjerice, saslušati vatrogasce. Prije samo tjedan dana, vatrogasci iz cijele Europe došli su ovamo kako bi nam ispričali o problemima s kojima se suočavaju, od Belgije do Galicije, od Hrvatske do Italije te od Finske do Rumunjske. Stoga se ti mehanizmi koordinacije i predviđanja moraju temeljiti na solidarnosti i koordinaciji. Nažalost, krize — bilo da su povezane s klimom ili prirodnim katastrofama — više ne poštuju granice. A ako se ovome ne pristupi koordinirano, istodobno ističući potrebu za prevencijom i predviđanjem, moramo ulagati više sredstava. Ne može biti da vatrogasci rade u nesigurnim uvjetima, a ne može biti da čekamo pomoć Europske unije kada u vlastitim teritorijima nema ni podrške. Zato je, kako uvijek kažem, toliko važno povećati podršku zaštiti civilnog stanovništva, a ne tenkovima. [18:14:56] Speaker 1 [ES] Hvala vam puno, gospođo Miranda. Na kraju, rije je izvjestiteljice, gospođe Pajín. [18:15:07] Leire Pajín (S&D) [ES] Želio bih da moje posljednje riječi budu, prije svega, izraz moje zahvalnosti. [18:15:11] Leire Pajín (S&D) [ES] Hvala bih htjela zahvaliti svom kolegi Aureliju Esberigu na njegovu izvrsnom radu i suradnji. Također bih se htjela zahvaliti svim stajateljima iz različitih parlamentarnih skupina, jer smo u ovoj Kući pokazali da smo sposobni izvršiti izvanredan politički rad udruživanjem naših napora i postizanjem konsenzusa oko nužnosti, oko alata koji će spasiti živote. Željela bih također izraziti svoju zahvalnost stručnjacima koje smo saslušali. Da bismo obavili ovaj posao, saslušali smo stručnjake, međunarodna tijela, profesionalce, vatrogasce, dobrovoljce, koji su temeljni dio. Saslušali smo i žrtve, te smo se obvezali prema njima spriječiti da ove krize ponovno imaju isti učinak. Saslušali smo i različita profesionalna sektora. No, htjela bih također priznati izvrsnost naših tehničkih timova. Iza prijedloga o kojem danas raspravljamo, naravno, stoji mnogo sati rada, kako članova Europskog parlamenta, tako posebno naših tehničkih timova koji su odradili odličan posao. I poslala bih dvije konačne poruke. Prva se odnosi na potrebu da ovaj mehanizam bude odgovarajuće financijski opremljen. Krize s kojima se suočavamo danas vrlo su složene i bez presedana u razmjeru. Stoga nam je potrebno mnogo više sredstava. I naš rad ovdje ne završava. Nastavit će se u trilateralnim pregovorima s ciljem, naravno, osiguranja dovoljno sredstava. Druga poruka odnosi se na klimatsku hitnu situaciju. Odbijanje znanstvenih dokaza i klimatske hitne situacije izlaže nas sve većim rizicima. Upravo zato ne smijemo dopustiti da to i dalje bude stvarnost, čak ni u ovim prostorijama. Moramo posebno dosegnuti do najranjivijih, zbog čega također govorimo o kartama ranjivosti, i spriječiti da starije osobe umiru u domovima za starije, kao što se, na primjer, dogodilo u mojoj zemlji tijekom pandemije. I na kraju, moramo biti sposobni predvidjeti i spriječiti učinke koje smo doživjeli, a koji su koštali toliko života. [18:17:05] Leire Pajín (S&D) [ES] ponavlja se opet. Zato je naš posao danas unaprijediti taj mehanizam ovdje, spriječiti, predvidjeti i spasiti živote. [18:17:13] Speaker 3 [ES] Hvala vam puno. [18:17:14] Speaker 1 [ES] Hvala vam puno, Vaša ekscelencijo. [18:17:17] Aurelijus Veryga (ECR) [EN] Gospodin Esberiga, rije je o vama. [18:17:21] Aurelijus Veryga (ECR) [EN] Dragi kolege, prije svega želim zahvaliti svima na vašim doprinosima. Jasno ste pokazali koliko je ovaj mehanizam važan i potreban, posebno u godini u kojoj slavimo njegovu 25. godišnjicu. Želio bih istaknuti da je ovaj mehanizam između 2020. i 2024. godine aktiviran više od 650 puta, četiri puta češće nego u prethodnih pet godina. Ovi podaci jasno pokazuju rastuću potrebu za ovim mehanizmom i važnost jačanja naše spremnosti. Spremnost zahtijeva ulaganja, napore i političku volju. No moramo se sjetiti jedne jednostavne istine: kada katastrofe pogode, često je prekasno za pripreme. U tom trenutku više ne računamo novac koji bismo mogli uštedjeti, računamo izgubljene živote, uništene domove i obitelji čiji su životi zauvijek promijenjeni. Zato imamo odgovornost djelovati danas kako se sutra ne bismo morali kajati zbog onoga što nismo učinili. Jer priprema nije samo ulaganje. U području sigurnosti, prije svega je to ulaganje u ljudske živote. Naši građani računaju na nas. Očekuju od nas, kao donositelja politika, da učinimo sve što je u našoj moći kako bi Europa bila bolje pripremljena za bilo koji izazov koji nas čeka. Hvala vam puno. [18:19:09] Esteban González Pons (PPE) [EN] Hvala vam puno, dragi kolege. Debata se približava kraju. Glasanje će biti održano sutra. Sljedeća točka na dnevnom redu je izvješće g. Vasilyja Voisulescua, europski plan za suzbijanje raka. A izvjestitelj je moj prvi govornik, g. Vasily Voisulescu. [18:19:35] Vlad Vasile-Voiculescu (Renew) [EN] Gospodine predsjedniče, gospodine povjereniče, kolege i kolegice, bit ću kratka, ali do trenutka kada prestanem govoriti u Europi će dvije osobe umrijeti od raka. Rak je jedno od najgora što nam se može dogoditi u mirnodobima. Rak uništava snove, razdvaja obitelji, oduzima djecu, majke, očeve, sestre, ljude koje najviše volimo. Ali rak nije samo osobna tragedija, to je izazov za cijelo naše društvo. Izazov koji nijedna država članica ne može samostalno riješiti. Prije pet godina Europa je dala obećanje: 4 milijarde eura za plan koji obuhvaća prevenciju, rano otkrivanje, bolje liječenje i život nakon raka. Bio je to dobar plan, donio je rezultate, ali previše Europljana još uvijek nije osjetilo njegove koristi. Ovaj izvještaj razmatra što se promijenilo i što moramo promijeniti. Tri su realnosti zbog kojih je to posebno hitno. Prvo, živimo dulje. Šezdeset posto raka pojavljuje se nakon 65. godine života. To znači da će, ako se ništa drugo ne promijeni, više Europljana oboljeti od raka. Drugo, znanost napreduje. Liječenje je ciljanije, personaliziranije, ali i daleko skuplje. Treće, naši socijalni sustavi su pod pritiskom. Isto vrijedi i za zdravstvene sustave. Pritisak samo raste. Nakon mjeseci pregovaranja, ovaj izvještaj postavlja prioritete: kako financirati istraživanja, kako povezati znanstvenike, bolnice i pacijente te kako smanjiti nejednakosti u pristupu liječenju. Ali, izvan financiranja projekata, uobičajenog poslovanja, moramo priznati da to više nije održiva opcija. Moramo se suočiti s čimbenicima rizika koji uzrokuju rak već u prvom redu. Ovdje u Europskom parlamentu moramo donijeti neke izborne odluke, ne možemo se pretvarati da smo naivni ili kratkovidni. Duhan je najbolje dokumentirani čimbenik rizika za rak, a upravo je u ovoj oblasti točno znamo koje mjere djeluju u prevenciji. Duhan nas suočava s političkim, a zapravo i moralnim izborima. U Uniji, jedna od pet smrti od raka uzrokovana je duhanom. Ponovit ću: jedna od pet. Duhan nije odgovoran samo za devet od deset slučajeva plućnog [18:22:04] Vlad Vasile-Voiculescu (Renew) [EN] rakove, ali uzrokuje još barem 20 drugih vrsta raka: rak grkljana, rak usta, rak mokraćnog mjehura i gušterače, te udvostručuje rizik od raka vrata maternice kod žena. Među petnaestogodišnjacima i šesnaestogodišnjacima u Europi, uporaba elektroničkih cigareta porasla je s 14 na 22 posto u pet godina. I to je, usput rečeno, najveća stopa na svijetu. Znamo što djeluje: više poreza na duhan, neutralno pakiranje, uklanjanje duhana s izloga trgovina i zabrana reklamiranja. Naša pravila moraju se također baviti elektroničkim cigaretama, zagrijanim duhanom i nikotinskim vrećicama. Na temelju neovisne znanosti. Želio bih zahvaliti kolegama koji dijele moje zabrinutosti i priznaju i hrabrost koju su pokazali, posebno u suočavanju s intenzivnim pritiscima lobiranja kojima su bili izloženi proteklih tjedana. Želio bih također zahvaliti sjenovitim izvjestiteljima i tehničkim timovima, a posebno mom timu na njihovom radu i predanosti. Predloženi tekst je uravnotežen, priznaje ograničenja političkog kompromisa, ali i dalje ostavlja prostora za moralnu hrabrost. Za činjenje onoga što je ispravno, za spašavanje života. I nemojte se prevariti, naš glas ovdje danas i sutra će biti važan. Stoga molim podržite izvješće kako je usvojeno u SANT-u i podržite konačni tekst kakav jest. Hvala vam. [18:23:30] Speaker 1 [EN] Hvala vam, hvala vam lijepa, dragi kolege. Gospodine povjereniče Várhelyi, gospodine povjereniče Várhelyi, gospodine povjereniče, sada je vaš red. [18:23:48] 201944 [EN] Gospodine predsjedniče, počasni članovi, Europski plan za suzbijanje raka ključna je okosnica naše javnozdravstvene politike. Već sada stvarno mijenja život pacijenata diljem Europe. Otkako smo plan pokrenuli 2021. godine, Komisija je za njegove aktivnosti osigurala 2,7 milijardi eura putem programa EU4Health, kao i putem programa Horizon Europe, uključujući i Misiju EU za rak. Uz ovu potporu financirali smo više od 70 projekata i surađivali s gotovo 630 organizacija. Rezultati su vrlo jasni. Revizija plana za rak u veljači prošle godine, kao i Europski revizorski sud, potvrdili su da plan donosi stvarnu dodanu vrijednost. Prevencija je u srcu ovog rada. Oko 40 posto, četiri nula, raka je moguće spriječiti. Upravo zbog toga je 45 posto aktivnosti koje podržava plan usmjereno na prevenciju. Postigli smo važne rezultate u području prevencije: Preporuke za rak iz 2024. godine o preventabilnim rakovima putem cijepljenja te o okruženjima bez dima i aerosola, peto izdanje Europskog kodeksa protiv raka te bolju zaštitu radnika od karcinogena i azbesta. Što se tiče duhana, Komisija je predložila reviziju Direktive o oporezivanju duhana kako bi se uzele u obzir i zdravstveni rizici novih proizvoda. Namjeravamo predložiti i reviziju Okvira EU za kontrolu duhana. Time ćemo se pozabaviti novim proizvodima koji predstavljaju iste rizike kao i tradicionalni duhanski proizvodi, a posebno su zabrinjavajući za mlade naraštaje. No rak ne postoji izolirano. Isti čimbenici rizika pokreću i druge velike nezarazne bolesti. Zbog toga je Komisija prošlog prosinca usvojila Plan za sigurna srca, koji se bavi kardiovaskularnim bolestima, dijabetesom i pretilošću. Ova dva plana međusobno se nadopunjuju i dijele istu logiku: ranija akcija, zdraviji životni stilovi, snažnije javnozdravstvene politike i bolji ishodi za ljude. Prevencija je samo dio odgovora. Dijagnostika i liječenje jednako su važni, a i [18:26:39] 201944 [EN] ovise o inovaciji. Predloženi Zakon o biotehnologiji pomoći će bržem pretvaranju znanstvenih otkrića u suvremene tretmane. Personalizirane cjepiva protiv raka na bazi mRNA pokazuju što to znači u praksi. Biotehnologija koja trenira imunološki sustav svakog pacijenta da prepozna i napadne vlastiti tumor. Osim toga, Zakon o biotehnologiji će pojednostavniti klinička ispitivanja i olakšati složene tehnologije koje kombiniraju lijekove, medicinske uređaje i umjetnu inteligenciju. Reforma medicinskih uređaja omogućit će pacijentima brži pristup narednoj generaciji dijagnostike, od naprednog snimanja do novih testova za rak, kako bi se rak otkrio ranije, kada je najizlječiviji. Također će stvoriti koherentan okvir za uređaje koji koriste umjetnu inteligenciju. Računam na vašu suradnju kako bismo brzo zaključili ova dva važna dokumenta. Revidirani zakonodavni okvir EU-a o lijekovima, koji će uskoro stupiti na snagu, stvara nove poticaje za razvoj lijekova za nezadovoljene medicinske potrebe, uključujući posebno rak. A Zakon o kritičnim lijekovima također će pomoći pacijentima oboljelima od raka da na vrijeme dobiju lijekove koje trebaju. Revolucionarna dijagnostika i terapije ovise o visokokvalitetnim i povezanim podacima. Upravo zato radimo na brzom uvođenju Europskog zdravstvenog prostora podataka. Uz ambiciozan plan za umjetnu inteligenciju koji je predsjednica predstavila u govoru o stanju Unije, cilj nam je pacijentima omogućiti korist od nje čak i prije 2029. godine, kada će se primijeniti. Poštovani članovi, pravo na zaborav istaknuto je od strane ovog Parlamenta mnogo puta. [18:29:17] Speaker 1 [EN] Thank you very much, dear Commissioner. On behalf, we jump into the second part, and on behalf of the EPP, has the floor Mr. Arlosovic. [18:29:29] Bartosz Arłukowicz (PPE) [PL] Gospodo i gospodo, ovaj će govor vjerojatno biti... jedan od najmanje popularnih u Europskom parlamentu. Mjesecima smo sastavljali još jedan izvještaj o tome kako Europa treba boriti protiv raka. Desetci, stotine sati pregovora, sastanaka, rasprava, uvjeravanja, pregovaranja o kompromisima – mogli biste pomisliti da smo raspravljali o tome kako osigurati pristupačnost najnaprednijim terapijama protiv raka, recimo? Za najteže bolesne pacijente? Ne, gospodo i gospodo. Jeste li mislili da smo, na primjer, raspravljali o tome kako poboljšati položaj žena u Istočnoj Europi koje umiru od raka od kojeg se pacijentice u Zapadnoj Europi mogu izliječiti? Ne. Jeste li mislili da smo raspravljali o sudbini djece u hospicijima? Ne. Izradili smo još jedan izvještaj u kojem smo, uz rak, raspravljali i o stanju poduzeća koja proizvode vino i cigarete. I upravo su o tome bili pregovori. Tjedni i mjeseci provedeni na ovom izvještaju, samo da bismo bili sigurni da ne naštetimo onima koji proizvode alkohol i cigarete. Ne želim ovdje doći u poziciju nekoga tko se bori protiv njih. To nije poanta. Ali znam da je danas, nakon Plana Europe za suzbijanje raka koji nikad nije zaista implementiran, Europa danas kleči pred rakom i predaje se. Znam da je daleko spektakularnije graditi autoceste, daleko spektakularnije pokretati programe poput Budućnost za Europu. Gospodo i gospodo, neće biti nikakve budućnosti dok se svi ne snađemo i ne sjetimo se zašto nas je narod ovamo poslao. Poslao nas je ovamo da im pomognemo preživjeti. Da im pomognemo u borbi protiv raka. Upravo zato smo ovdje. [18:31:31] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno, draga kolegice. U ime Skupine S&D, [18:31:37] Alessandra Moretti (S&D) [ES] Gospođa Moretti. [18:31:43] Alessandra Moretti (S&D) [IT] Hvala, gospodine predsjedniče, kolegice i kolege članovi. Gospodine povjereniče, sutra ćemo biti pozvani glasovati o osjetljivom pitanju: borbi protiv raka. Tijekom godina ovaj je Parlament više puta potvrdio svoju bliskost pacijentima i njihovim obiteljima, svoju potporu istraživanju, liječnicima, medicinskim sestrama, u korist prevencije i protiv čimbenika rizika. Tekst koji je proizašao iz Odbora uravnotežen je i odražava ustaljene stavove Parlamenta. Međutim, vrlo sam zabrinut zbog pokušaja desničarskih skupina da oslabite mjere prevencije. Obraćam se kolegicama i kolegama koji će sutra glasovati: pacijenti, njihove obitelji, liječnici, udruge koje se bore protiv raka, oni vas promatraju. Ne stavljajte ekonomske interese, moćne lobije, iznad zdravlja. Nemojte to učiniti. Odbacite opasne amandmane na duhan i alkohol. Stavite borbu protiv raka u srce političkog djelovanja ovog Parlamenta. Ne kompromitirajte na štetu ljudi. Hvala vam. [18:32:54] Speaker 1 [EN] Hvala, g. predsjedniče. U ime skupine PFE, g. Hauser. [18:33:04] Gerald Hauser (PfE) [DE] Hvala Vam, g. predsjedniče. Gospodine predsjedniče, hvala Vam puno. Gospodine komesaru, najvažnija stvar, a to je već spomenuto danas, jest da pomognemo bolesnicima od raka. I mi znamo, a nažalost, to se previdi ne samo u ovoj Dvorani, već posvuda, uključujući i Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane, da su se od uvođenja cijepljenja protiv COVID-19 2020. godine brojke o raku eksplodirale. Zašto se to previda? Gospodine komesaru, Vi ste također upoznati s podacima o smrtnim slučajevima i teškim nuspojavama povezanima s cijepljenjem protiv COVID-19 koje su prijavljene Europskoj agenciji za lijekove. Trenutno imam te podatke. Do 26. listopada prijavljeno je oko 30 000 smrtnih slučajeva povezanih s cijepljenjem protiv COVID-19. S procijenjenom stopom prijavljivanja od 5 000 do 6 000 posto ukupan broj svih nuspojava iznosi oko 3 milijuna. Ako to ekstrapolirate, dobivate više od 40 milijuna pogođenih osoba. A to se ignorira. A među pogođenima ima mnogo onih koji su razvili rak. Zato Vas, gospodine komesaru, molim da pogledate što se događa u Americi. Konačno nam treba klinika za žrtve cjepiva i ovdje u Europi, kao što je uvedena u Americi od prošlog listopada. Hajde da konačno pomognemo onima koji su oštećeni cjepivima. [18:34:29] Speaker 1 [EN] Hvala vam puno. [18:34:31] Speaker 1 [ES] Gospodin Fiocchi. [18:34:38] Pietro Fiocchi (ECR) [IT] Gospodine predsjedniče, dragi kolege, tekst koji je izišao iz Sente komisije u dijelu o prevenciji ostaje ideološki, paternalistički, ne uzima u obzir znanstvene dokaze, uključujući različite razine rizika između tradicionalnog pušenja i alternativa. Nadalje, neusklađivanje formulacija o 'štetnoj konzumaciji alkohola' s inicijativom o kardiovaskularnim bolestima proturječi načelima bolje regulacije. Želio bih vidjeti dokument koji je bolje usklađen između kardiovaskularnih bolesti i raka. Stvarno je šteta što Europski plan za rak sadrži mnoge važne elemente, posebno poticaj na bazu podataka, posebno za rijetke bolesti i pedijatrijske karcinome, koja bi trebala biti malo agresivnija i smjelija, ali i reference na probir u prevenciji i slično, što je ipak pomalo slabo, iako ide u pravom smjeru. Želio bih vidjeti nešto agresivnije. Naravno, pozdravljamo dijeljenje znanja na europskoj razini, zahvaljujući i europskim referentnim mrežama, ali općenito se moglo učiniti više kako bi se podaci i iskustva brže dijelili za pravedniji i ravnopravniji tretman građana. Ne smijemo zaboraviti da povećanje poreza na duhan i alkohol, zapravo, pogoduje kriminalnim organizacijama, pa nam je potreban mnogo suptilniji pristup ovome, a opet bih stvarno želio vidjeti agresivniji pristup, posebno u onkološkom probiru i rijetkim bolestima. Hvala. [18:36:31] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno, ali vas vrlo molim da se držite vremena jer smo već izašli iz našeg rasporeda vremena, pa je sljedeća govornica potpredsjednica Sophie Wilmitz u ime Skupine Renew. Molim, samo jednu minutu, i jako vas molim da se držite vremena. Hvala, gospođo/gospodine predsjedniče. [18:36:48] Sophie Wilmès (Renew) [FR] Dragi kolegice i kolegi, večeras želim razgovarati s vama o rijetkim oblicima raka s lošom prognozom, jer iako se rijetki oblici raka spominju u ovom tekstu, oni s lošom prognozom nisu. A ipak, vjerujem da ih moramo riješiti. Moramo ih riješiti zato što se ovi oblici raka, poput određenih tumora mozga, suočavaju s brojnim preprekama koje globalna strategija, koliko god korisna bila, nije dovoljna za prevladavanje. Glavni problem rijetkih oblika raka s lošom prognozom je što u svakoj zasebnoj zemlji imamo premalo pacijenata i premalo stručnjaka. I stoga, bez stvarnog europskog ekosustava koji bi ih povezivao, ima malo kliničkih ispitivanja, malo poticaja za ulaganje u liječenje i, posljedično, malo napretka u istraživanjima – iako bi taj napredak izravno koristio borbi protiv svih oblika raka. Ova situacija, dragi kolegice, za većinu pacijenata s rijetkim oblicima raka s lošom prognozom, predstavlja smrtnu presudu unutar pet godina. Stoga, iako ovaj prijedlog rješenja postavlja temelje za ovaj ekosustav, a ja to pozdravljam, i htio bih zahvaliti našoj izvjestiteljici, za ove pacijente, za ove obitelji također, moramo učiniti više. Moramo osigurati da sljedeći europski proračun uključuje namjensko financiranje za istraživanje tih specifičnih oblika raka; ovo financiranje mora biti zajamčeno i odgovarati potrebama. Hvala vam. [18:38:11] Speaker 2 [EN] Sljedeći govornik je Billy Metz u ime Zelene skupine. [18:38:17] Tilly Metz (Verts/ALE) [EN] Hvala, g. predsjedniče. [18:38:19] Tilly Metz (Verts/ALE) [EN] Kolegice i kolege, procjenjuje se da će do 2040. rak biti vodeći uzrok smrti u Europskoj uniji, a očekuje se da će se stope smrtnosti povećati za 30 posto. Ovi podaci su poziv na buđenje. Oni nas podsjećaju zašto je posao koji danas raspravljamo toliko važan, ali oni nas također podsjećaju da moramo gledati unaprijed. Ne smijemo dopustiti da izgubimo ambiciju Europskog plana za rak. To znači da moramo ozbiljno shvatiti prevenciju, a to počinje s jednim temeljnim principom: ekonomski interes nikada ne smije biti važniji od načela opreza i zaštite javnog zdravlja. Jer smanjenje izloženosti čimbenicima rizika, od duhana i alkohola do onečišćenja okoliša, nije samo pitanje smanjenja brojeva, riječ je o spašavanju života. A kako bismo smanjili ogroman društveni i gospodarski teret raka, imamo znanje, imamo alate, ono što nam sada treba jest politički čin, politička hrabrost za djelovanje. Za zdraviju Europu i za bolju budućnost. Hvala vam. [18:39:33] Speaker 3 [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je Robert Gabel u ime Ljevice. [18:39:43] Robert Gabel (The Left) [DE] Kada putanja ovdje i danas o borbi protiv raka moramo raspravljati i o činjenici da se mnogi slučajevi raka mogu spriječiti zaštitom okoliša i zaštitom životinja. Jer mnogi slučajevi nastaju zbog toksina u okolišu, zagađenja zraka ili konzumacije mesa, posebno prerađenog mesa. I ove veze više ne možemo zanemariti. Postoji samo jedno zdravlje, a ono se sastoji od zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Ako želimo ozbiljno shvatiti prevenciju raka, moramo uzeti ovo u obzir. I zdravlje nije ekonomski teret; naprotiv, ako se to učini kako treba, to je korist za okoliš, životinje i ljude. I želio bih Europsku uniju koja će uzeti ovo u obzir i poslušati to. I hvala vam što ste ovdje danas, gospođo/gospodine Komesare. Nadam se komesaru koji će također uzeti ovo u obzir i poslušati to. Hvala vam. [18:40:44] Speaker 2 [DE] Hvala. Sljedeći govornik je Tomislav Sokol. Molim, riječ je sada na vama na jednu minutu. [18:40:53] Tomislav Sokol (PPE) [HR] Poštovana podpredsjednice, povjereniče, kolegice i kolege. Svakih 24 sekunde jedna osoba u Europskoj uniji umre od raka. Znajući da se 40% slučajeva raka može spriječiti, moramo više ulagati u prevenciju, podizanje svijesti i programe ranog otkrivanja raka. Istodobno moramo snažno investirati u istraživanje, razvoj i inovativne terapije. Upravo zato, sljedećim višegodišnjim financijskom okviru moramo osigurati fiksni proračun za zdravstvo te nastaviti odlično provoditi europski plan za borbu protiv raka. Pri tome, pristup najbolje mogućem liječenju ne smije ovisiti o tome u kojoj državi članici netko živi. Zajednička javna nabava, koju uvodimo kroz Zakon o kritičnim lijekovima, omogućit će da lijekovi budu dostupni pacijentima iz malih država puno ranije i pod povoljnijim uvjetima nego do sada. Na kraju, posebno ističem pravo na zaborav. Osobe koje su preboljele rak ne smiju biti diskriminirane pri pristupu kreditima, osiguranju ili drugim financijskim uslugama zbog bolesti koju su pobijedile. To smo jasno propisali u Direktivi o potrošačkim kreditima, a nadam se da će isto biti slučaj i u drugim zakonima koje ćemo donijeti. Hvala lijepa. [18:42:03] Speaker 2 [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Alexander Nikolić. [18:42:10] Aleksandar Nikolic (PfE) [FR] U ovoj je raspravi o rakovini, spominjete problem sedentarnog načina života, odnosno nedostatka fizičke aktivnosti, i da, istina je, to je prava pošast. Također spominjete i junk food, a i ovdje je istina da je to veliki čimbenik rizika. Dakle, bilo bi logično boriti se protiv sedentarnog načina života i junk fooda kako bismo se borili protiv raka. Pa, pogledajte koliko smo pametni. U Macronovoj Francuskoj preuzeli smo ovo zapažanje i učinili upravo suprotno. Da, održavamo lijepe govore i stvaramo lijepe kampanje koje potiču ljude da se bave sportom i usvoje zdravu, uravnoteženu prehranu. Ali u stvarnosti, u svakodnevnom životu, ako želite platiti članarinu u teretani ili se prijaviti na stolni tenis, platit ćete 20 % PDV-a. Isto tako, ako želite igrati tenis u klubu, platit ćete 20 % PDV-a na svoju reketu. Ako vaše dijete igra nogomet, pa, platit ćete i 20 % PDV-a na njegove cipele. S druge strane, ako želite kupiti veliki, vrlo veliki, ogromni, masni Big Mac obrok u McDonald’su, platit ćete 10 % PDV-a, upola manje. To je činjenica. Francuska pod Macronom koristi oporezivanje kako bi potaknula ljude da jedu Big Mac umjesto da se bave sportom. Mogli bismo se smijati ovom obrtanju vrijednosti, ali, nažalost, to košta živote. [18:43:23] Monika Beňová (NI) [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Monika Benyova. [18:43:28] Monika Beňová (NI) [SK] Gospodine povjereniku, kolegice i kolegi, dame i gospodo, kada govorimo o rizicima od razvoja onkoloških bolesti u vezi s proizvodima, taj rizik ovisi o prirodi proizvoda, njegovom sastavu, stupnju prerade, kao i o načinu i opsegu njegove konzumacije. Ne svi proizvodi nose istu razinu rizika za zdravlje. Prerađena crvena mesa, uostalom, ne nosi isti rizik za zdravlje kao mršava neprerađena crvena mesa. Isto tako, različite vrste alkoholnih pića povezane su s različitim obrascima konzumacije i zdravstvenim rizicima. Postoje i razlike u zdravstvenim posljedicama, primjerice, između pojedinih duhanskih i nikotinskih proizvoda. Prepoznavanje tih razlika jednostavno je pitanje znanstvene objektivnosti i odgovornog donošenja politika. Upravo je ovaj pristup koji nam omogućuje donošenje ciljanijih i učinkovitijih mjera umjesto potpune zabrane i ograničenja, koja bi na kraju mogla nanijeti više štete nego koristi. Zato vas pozivam da priznate načelo razlikovanja proizvoda prema razini zdravstvenog rizika koji predstavljaju. Uvjeren sam da je to ispravan put koji će nam omogućiti učinkovitiju borbu protiv raka i, u isto vrijeme, izgradnju zaista funkcionalne Europske zdravstvene unije. Hvala vam. [18:44:40] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je András Kulya. [18:44:48] András Tivadar Kulja (PPE) [HU] Gospodine predsjedniče, dame i gospodo, gospodine komesare, dragi kolege. Kao liječnik, vidio sam kako dijagnoza raka može u jednom trenutku promijeniti život cijele obitelji. Budućnost postaje neizvjesna, a izgubljeno vrijeme zbog odgođenih dijagnoza ili kasnog liječenja ne može se nadoknaditi. Sutra ćemo glasati o izvješću o provedbi Europskog plana za suzbijanje raka. Osiguravanje pristupa prevenciji, probiru i modernom liječenju naša je zajednička europska odgovornost. Za Tiszu cilj je bio jasan i prije i poslije promjene vlasti: zdravstvo mora služiti prevenciji i oporavku. To zahtijeva funkcionalne programe probira, dovoljan broj zdravstvenih radnika, pravovremenu dijagnostiku i zdravstvenu skrb dostupnu društvu. Zdravlje ne može biti privilegij, ni u Mađarskoj ni u Europi. Svaki izgubljeni život upozorenje je koje ne smijemo zanemariti u šutnji, stoga vas molim da sutra podržite ovo izvješće. Hvala vam. [18:45:55] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. A sada je posljednji govornik na popisu govornika Jessica Pohl-Fiat. [18:46:06] Jessica Polfjärd (PPE) [SV] Gospođo predsjednice, gospodine povjereniče. Gospodine predsjedniče, gospodine komesare, u Švedskoj živi oko 10 milijuna ljudi u svijetu. Isti broj ljudi godišnje umire od raka. Švedska izgubi godišnje onoliko ljudi koliko stanovnika ima. U Europi godišnje od raka umire oko 1,2 milijuna ljudi. Svaka država članica mora učiniti više. Gdje živite ne smije utjecati na to kada ćete dobiti dijagnozu ili kako ćete biti liječeni. Zato je velika odgovornost država članica razviti i provesti nacionalne planove za rak s jasnim i mjerljivim ciljevima. Unutar EU moramo nastaviti s radom koji je započet: ulagati u istraživanja i suradnju dijeljenjem podataka i smanjenjem razlika između regija te između žena i muškaraca. Borba protiv raka traje dalje, za sve one koji su se borili, za one koji se bore i za sve one koji će se boriti u budućnosti. Hvala vam, gospodine predsjedniče. [18:47:08] Speaker 2 [EN] Hvala lijepa. A sada prelazimo na redanje govora. Prva govornica u redanju je Esther Herranz-García, molim Vas, za jednu minutu, te Vas molim kolege da se drže jedne minute kako bismo mogli uzeti više kolega u redanje govora. Hvala. [18:47:27] Esther Herranz García (PPE) [ES] Ovim ovim ovaj tekst koji nas sve pogađa. Ali nakon pažljivog čitanja vaših amandmana na tekst, moram vam reći da je ovo jednako ozbiljna stvar kao i rak, te da se moramo voditi znanstvenom strogom i ne napadajući ili demonizirajući, iz ideoloških razloga, prehrambene sektore poput mesne ili vinske industrije. To nije znanstveno i samo ugrožava način života i životne uvjete tisuća obitelji koje su okosnica Europe i ruralnih područja, a koje održavaju naše naslijeđe. To je vrlo daleko od borbe protiv raka, što je ono što je doista važno. Vino, kada se konzumira umjereno i odgovorno, jest prirodna namirnica i priznato je brojnim studijama kao stub mediteranske prehrane, koja je također priznata kao uravnotežena, potpuna i dovoljna. Povezano sa zdravim životnim stilom, s nižom incidencijom raznih bolesti. Neprihvatljivo je povezivati sve konzumacije alkohola ili mesa s rakom. To je ideologija, a ne znanost. Ne možemo zbunjivati javnost niti kriminalizirati našu kulturu. Moramo štititi zdravlje, ali učinimo to zdravim razumom, obrazovanjem i znanosti, a ne ideologijom i indoktrinacijom. Hvala vam. [18:48:42] Speaker 2 [EN] Hvala lijepa. Sljedeći govornik je Christian Vigenin. [18:48:50] Kristian Vigenin (S&D) [BG] Borba protiv raka ne bi trebala ovisiti o kojoj državi živite ili koliko zarađujete. No stvarnost je drukčija. U Bugarskoj je petogodišnja stopa preživljavanja od raka debelog crijeva 52 posto, u usporedbi s prosjekom od 60 posto u Europskoj uniji. Kod raka pluća razlika je još alarmantnija: 8 posto naspram 15 posto. Iza tih brojeva stoje ljudski životi. Uzroci uključuju kasnu dijagnozu, nedovoljnu prevenciju i nejednak pristup suvremenim tehnologijama. Upravo zato Europski plan za rak mora biti poduprt stvarnim resursima. Inzistiramo da sljedeći višegodišnji financijski okvir osigura najmanje dva i pol milijardi eura za borbu protiv raka. Nacionalni zdravstveni sustavi trebali bi uskladiti svoje prioritete s zajedničkim europskim ciljevima kako bi ojačali razmjenu iskustava i najboljih praksi te poboljšali ishode u liječenju pacijenata s rakom preko granica. Zdravstvo i borba protiv raka nisu milostinja ni trošak na štetu konkurentnosti. Zdrave osobe rade. Stvaraju. Doprinose gospodarstvu. Ulaganje u zdravstvo je ulaganje u Europu budućnosti. Hvala vam. [18:50:03] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je Sebastian Tynkanen. [18:50:10] Sebastian Tynkkynen (ECR) [FI] Gospodine predsjedniče. Tko bi trebao biti odgovoran za promicanje nepušenja? Za mnoge je prva pomisao obitelj, voljene osobe i sami pušači. Nakon toga država – svi razumiju da država oporezuje duhan kako bi se borila protiv štetnih posljedica, kao što je rak. Ali misli li suprug koji kašlje zbog pasivnog pušenja da EU treba intervenirati? U Bruxellesu se, međutim, tako razmišlja. Na razini EU, primjerice, postoje pozivi za zabranu pušenja na terasama. Zaboravili smo li doista da su neke stvari isključivo u nadležnosti nacionalnih vlada? Čini se da jesmo. S druge strane, Europska komisija je iznijela prijedlog prema kojem bi počela prikupljati više od 11 milijardi eura godišnje od poreza na duhan država članica za vlastiti proračun. Treba stati na tome. Borba protiv pušenja je vrijedna stvar, ali ovaj stalni grab EU nije. [18:51:18] Helmut Brandstätter (Renew) [EN] Sljedeći govornik je Helmut Brandstetter. [18:51:23] Helmut Brandstätter (Renew) [DE] Hvala. Gospođo predsjednice, želio bih iskoristiti ovaj važan izvještaj o suzbijanju raka u Europi kako bih zahvalio svim istraživačima koji su u proteklim godinama, pa i ove godine, odradili izvanredan posao. Znamo da su ove godine razvijeni novi lijekovi za liječenje različitih vrsta raka, kao što su rak mjehura, rak pluća i rak dojke. Znamo da se postiže izvanredan napredak u razvoju cjepiva protiv raka. Već postoje neka, a razvijaju se i nova cjepiva na bazi mRNA, što će također pomoći. Moramo biti zahvalni tim istraživačima, a možemo vidjeti koliko je velika Europa kada promotrimo suradnju u koju su uključeni. Upoznat sam s radom koji se odvija na austrijskim sveučilištima, ali također znam – a oni su mi to rekli – da surađuju i s drugima. Hvala i mnogima koji skrbe o bolesnicima od raka. I na kraju, jednu napomenu zato što je Amerika bila hvaljena s desne strane Doma. Pa, tamo su ukinuli cijepljenje, što je dovelo do mnogih smrtnih slučajeva koji su mogli biti spriječeni. To je opasno. Europa bolje napreduje, a to je dobro. Hvala. [18:52:37] Ana Miranda Paz (Verts/ALE) [EN] Sljedeći govornik je Ana Miranda Paz. [18:52:43] Ana Miranda Paz (Verts/ALE) [PT] Hvala vam puno. Rak je vodeći uzrok smrti u mojoj zemlji, Galiciji. Kašnjenja na listama čekanja za preglede, kašnjenja u dijagnostici, neispravne zdravstvene platforme i presude protiv galicijskog zdravstvenog sustava. Čekanja dulja od godinu dana za liječenje, za mamografije, magnetske rezonance, endoskopije, ističem, kašnjenja u dijagnostici, u praćenju i u pregledu osoba liječenih od raka. Teškoće u osiguravanju termina za primarnu zdravstvenu zaštitu. Potrebne su brojnije preventivne politike i javne politike, poput podrške javnom zdravstvu, koju smo uvijek zahtijevali, kao i ne zatvaranje zdravstvenih centara, kao i politike za podršku onima koji više od godinu dana čekaju liječenje ili dijagnostiku raka, te politike koje također podržavaju psihološko liječenje i istraživanja. Hvala vam puno. [18:53:48] Speaker 2 [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Lefteris Nikolaou Alvanos. [18:53:56] Lefteris Nikolaou-Alavanos (NI) [EL] Izvorni izvještaj problem pripisuje starenju stanovništva, dok istodobno poduzima mjere za jačanje farmaceutskih divova i monopola. On bezobzirno skriva temeljne uzroke, poput pogoršanja životnih uvjeta radnika, degradacije prirodnog okoliša od strane monopola, izloženosti opasnim tvarima na radu, komercijalizacije i privatizacije zdravstva, što ljudima uskraćuje prevenciju. Pojedinačnu odgovornost prebacuje na ljude, smatra rak izgubljenim radnim satima i troškom za korporativne skupine. Uspostavlja prepreke terapijskom liječenju, gušeći istraživanja koja su pritisnuta konkurencijom između farmaceutskih monopola, Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država i Kine, a u ovom trku europske korporativne skupine bivaju nagrađene. U skladu s demontažom i komercijalizacijom javnog zdravstvenog sustava te kontinuiranim porastom troškova lijekova za ljude, radnici i zdravstveni djelatnici bore se za jedinstveni, isključivo javni i besplatni zdravstveni sustav, istraživanje i liječenje raka, slobodno od bilo kakve poslovne aktivnosti. Jaka primarna zdravstvena zaštita, besplatna prevencija i lijekovi, potpuno osposobljene javne zdravstvene strukture te zdravstveni djelatnici zaposleni na puno radno vrijeme i isključivo za javni sektor. [18:55:01] Speaker 2 [EN] Hvala. I posljednji govornik, podcjenjuje led, Ochana Glavak. [18:55:09] Sunčana Glavak (PPE) [HR] Hvala lijepa, poštovana potpredsjednice, poštovani povjereniče, kolegice i kolege. Pet godina nakon pokretanja treba sagledati uspjeh ili neuspjeh kroz prevenciju, rano otkrivanje i dostupnost liječenja. Dosada smo od 2021. godine za borbu protiv raka osigurali 4 milijarde eura. Stoga kontinuitet financiranja poštovani povjereniče ne smije biti proračunski kompromis i ja vjerujem da će se složiti s time. Nije dovoljno samo izvještavati o broju pokrenutih projekata, već naravno trebamo nastaviti ulagati u inovacije i nove tehnologije. Moramo znati koliko je bolesti otkriveno na vrijeme, koliko su poboljšane stope preživljavanja i jesmo li smanjili rizike i razlike među državama članicama. Konačni rezultat ovog plana ne smije biti broj financiranih projekata, nego broj pravodobno otkrivenih bolesti, uspješnih liječenja i spašenih života. Gdje živiš? Ne smije ovisiti hoćeš li živjeti. Čuli smo danas više puta. Hvala lijepa. [18:56:18] Speaker 2 [EN] Hvala. A sada predajem riječ na jednu minutu povjereniku Várhelyiju. [18:56:32] 201944 [EN] Poštovani predsjedavajući, počasni članovi, mislim da je iz rasprave vrlo jasno da je Europski plan za suzbijanje raka već počeo mijenjati okvir politike suzbijanja raka u Europi. Cijelim putem od raka, od prevencije do otkrivanja, liječenja i kvalitete života preživjelih, kao i njihovih obitelji. Stoga sada moramo graditi na tim napretcima, a to bi trebalo značiti da ćemo još više prioritizirati prevenciju, moramo ojačati sinergije između dva plana, odnosno plana „Sigurnog doma“ i Europskog plana za suzbijanje raka, te također završiti zdravstveni paket bez odgode. Gledajući gđu Glavac, iz ove rasprave proizlazi da je naš angažman dugoročan, i upravo zato Europski plan za suzbijanje raka mora se nastaviti i u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. A glede gospodina Hausera, ovo nije prvi put da gospodin Hauser podiže ovaj problem, a više sam mu puta objasnila da EMA provodi sve studije u vezi s nuspojavama cjepiva protiv COVID-a i da nije potvrdila nijedno od nalaza ili optužbi koje gospodin Hauser navodi. Također bih ovdje željela ponoviti da Europski informacijski sustav za rak ili Europski registar nejednakosti u području raka, koji su naše izvori podataka, ne daju, ističem, ne daju nikakve pouzdane podatke o eventualnom porastu slučajeva raka povezanih s uporabom cjepiva protiv COVID-a. Hvala vam puno. [18:58:12] Speaker 2 [EN] Hvala lijepa. A sada predajem riječ našem izvjestitelju, Vladu Vasileu Voiculescuu. Imate riječ na dvije minute, molim. [18:58:22] Vlad Vasile-Voiculescu (Renew) [EN] Hvala. Želio sam se zahvaliti svima na vaše doprinose u ovoj raspravi, a posebno bih želio zahvaliti povjereniku na njegovim opaskama i na obvezama preuzetima danas ovdje. Postoji i nešto što bih želio skrenuti vašu pozornost, posebno nakon analize podnesenih amandmana. Uzdajem se u vašu oštru memoriju da biste se sjetili kako ovaj izvještaj govori o borbi protiv raka, a ovaj izvještaj je ispravak putanje ili plana za sprječavanje i zaustavljanje raka za milijune Europljana. Jedan od pet slučajeva raka pripisuje se duhanu, međutim upravo je ovdje podneseno nekoliko amandmana. Amandman 12 zamjenjuje bez daljnjega s pravodobno. Što znači pravodobno? Za mene je to značilo barem prije pet godina. Amandman 5 ubija zdravstvenu procjenu novog proizvoda prije nego što dođe na tržište. Jer trebali bismo jednostavno baciti nove proizvode, nove duhanske proizvode ili vaping djeci, zar ne? Kažu nam da zdravstvena procjena nije potrebna i da trebamo zaštititi i da trebamo zaštititi rastuću proizvodnju duhana. Duhan košta države članice 80,7, 80,7 milijardi eura godišnje, a u izvješću o suzbijanju raka, braniti proizvod koji uzrokuje rak je samo sramotno. Zamislite da imate čarobni štapić. Mogli biste mogli vratiti majku djeteta koje je umrla od raka dojke, mogli biste izvlačiti dijete iz bolničkog kreveta u kojem jedva diše zbog 'popcorn pluća', biste li pogledali to dijete i rekli da moramo zaštititi ruralnu industriju? Mislim da ne biste. Nemamo čarobni štapić, imamo samo svoj glas i zato vas snažno, snažno, snažno, snažno ohrabrujem da pokažete svoju moralnu vrlinu i glasajte protiv razrjeđivanja teksta. Glasajte izvještaje onakvima kakvi su usvojeni u odboru. Hvala vam. [19:00:21] Sabine Verheyen (PPE) [DE] Debata je sada zaključena. Glasanje će se održati sutra. Sada prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda. Ovo se odnosi na izjavu Vijeća i Komisije o otpornosti na kibernetičke napade i druge hibridne prijetnje radi zaštite kritične infrastrukture i ključnih opskrbnih lanaca. A sada dajem riječ, prije svega u ime Vijeća, prvom govorniku [19:00:44] Sabine Verheyen (PPE) [EN] Ministar državni za daljnje obrazovanje, naukovanje, građevinarstvo i klimatske vještine, Marianne Harkin. Riječ je sada na vama, imate pet minuta, molim. [19:01:00] Marian Harkin [EN] Gospodine predsjedniče, poštovani članovi i izvršni potpredsjedniče Komisije. Kibernetička otpornost, uključujući kritične infrastrukture i opskrbne lance, postaje sve važnijom kako digitalizacija utječe na sve sektore, a prijetnje našoj sigurnosti evoluiraju. Doista, to je nešto što brine svakoga od nas ovdje danas u ovom Parlamentu i širom EU. Posebno zbog nedavnih, pa možda i ne tako nedavnih događaja, još u svibnju je ovaj Parlament raspravljao o naprednim AI sustavima i njihovoj primjeni u borbi protiv kibernetičkih napada. Sada vidimo napade na naše supermarkete koji ugrožavaju opskrbne lance i utječu na svakodnevni život naših građana. Doista, baš danas i u prethodnim danima vidimo prijetnje upućene školama u mojoj vlastitoj zemlji, Irskoj, te u drugim državama članicama EU. Te prijetnje imaju za cilj izazvati stvarnu tjeskobu, veliku nesigurnost i strah među roditeljima, školskim zajednicama, pa i našim stanovništvom općenito. Stoga je naš izazov kao Europske unije taj da moramo biti spremni i, koliko je god moguće, unaprijed predvidjeti takve prijetnje. Današnja rasprava vrlo je pravodobna jer ponovno pokazuje važnost održavanja naših napora za kontinuiranim jačanjem naše kibernetičke sigurnosti. Upravo zato su naše institucije na europskoj razini tijekom prethodnog mandata Parlamenta donijele povijesne zakone, posebno direktivu NIS2 i Zakon o kibernetičkoj otpornosti. Provedba tih instrumenata od ključne je važnosti za daljnje povećanje naše kolektivne sposobnosti zaštite naših građana i naših gospodarstava od mnoštva zlonamjernih aktera. Kao irska Predsjedništvo, u potpunosti smo posvećeni unaprjeđenju pregovora o paketu o kibernetičkoj sigurnosti koji obuhvaća i reviziju Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i izmjene direktive NIS2. U tom kontekstu mogu reći da smo postigli stvaran napredak na tri glavna dijela Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. To su, prije svega, jačanje ESA-e. Drugo, učinkovitije i djelotvornije okvire certificiranja te, treće, [19:03:54] Marian Harkin [EN] poboljšati zaštitu naših kritičnih ICT opskrbnih lanaca. Mogu li, dakle, zaključiti time da i dalje težimo postići sporazum u Vijeću prije kraja našeg predsjedanja, kako bi naši kolege iz Litve mogli započeti trialog kada bude Parlament spreman. Uvjereni smo da će ovaj zakonodavni akt značajno doprinijeti jačanju naše kibernetičke sigurnosti. Jer sprječavanje uspješnih napada boljom zaštitom naših mreža i cijelog ICT sustava opskrbe ključno je. Hvala vam. [19:04:42] Speaker 2 [EN] Toliko o vašoj pozornosti. [19:04:44] Speaker 3 [EN] Hvala vam, ministre Harkin. A sada sada prepuštam rije rije Komisiji, izvršnoj potpredsjednici Hannah Wirkonen. Sada je na vama, imate pet minuta, molim. [19:04:55] Henna Virkkunen [EN] Hvala vam puno, poštovani predsjedniče, poštovani članovi, Vijeće. Kibernetička sigurnost vrlo je bitan dio europske pripremljenosti i obrane. Kibernetička otpornost nije samo o sprječavanju napada, već o osiguravanju da naše društva, naše gospodarstvo i naše obrambene sposobnosti mogu nastaviti funkcionirati tijekom kriza. Rizik od poremećaja kritične infrastrukture Unije od strane stranih aktera stvaran je. Samo prošlog tjedna vidjeli smo kako su se rashladni sustavi u supermarketima i bankama diljem Europe isključili zbog kibernetičkih incidenata. I procijenjena šteta bila je u rasponu od desetaka do stotina milijuna. Ali nije riječ samo o financijskom utjecaju. Riječ je i o društvenom utjecaju. Iako napadi nisu prouzročili značajniji utjecaj na sigurnost hrane i javno zdravstvo, trebali bismo biti uzbuna za sve. Europa ne može si priuštiti ovisnosti ili strateške slabosti koje izlažu našu kritičnu infrastrukturu nepredviđenim rizicima. Na primjer, ne možemo dopustiti rizike stranog miješanja, špijunaže ili poremećaja u našim najkritičnijim lancima opskrbe IKT-om. A to je posebno relevantno za našu komunikacijsku infrastrukturu poput 5G mreža. One sve više postaju važne za pouzdanu ultrabrzu povezanost, razmjenu podataka i informacija, otkrivanje dronova, kao i koordinaciju u stvarnom vremenu. Upravo zato je sigurnost lanca opskrbe u srcu prijedloga za reviziju Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, koji je sada na stolu ovog Doma. Potrebno nam je snažan, pragmatičan i proporcionalan pristup smanjenju rizika u našim esencijalnim lancima opskrbe IKT-om. I moramo djelovati sada kako bismo smanjili rizike u našim 5G mrežama. Prošlo je gotovo sedam godina otkako je EU usvojila Alatnicu za kibernetičku sigurnost 5G. Vrijeme oklijevanja je prošlo. Moramo biti mnogo odlučniji i ambiciozniji, uključujući i postavljanje jasnih vremenskih rokova za postupno ukidanje opskrbljivača visokog rizika. Ako sada ne djelujemo odlučno, ne ugrožavamo samo naše 5G mreže, već ćemo ove ovisnosti prenijeti i u 6G, sljedeću generaciju povezanosti. [19:07:24] Henna Virkkunen [EN] Jaka i kibernetski otporna Europa također treba jaku Europsku agenciju za kibernetičku sigurnost čiji će resursi odgovarati mandatu i izazovima. U akcijskom planu Komisije o kibernetičkoj sigurnosti i umjetnoj inteligenciji, ESA igra važnu ulogu jačanjem otpornosti naših kritične i drugih vitalnih infrastruktura protiv kibernetičkih napada vođenih umjetnom inteligencijom te testiranjem i procjenom sposobnosti kibernetičke sigurnosti naprednih modela umjetne inteligencije. Sve to jasno pokazuje potencijal ESA-e. Ovo je također vrlo konkretan primjer europske solidarnosti i suradnje. Kroz ESA-u možemo osigurati da sve naše 27 države članice imaju koristi od zajedničkog stručnog znanja, znanja i sposobnosti umjesto da svaka od njih mora razvijati iste neovisno. Upravo zato vas, članove Europskog parlamenta, pozivam da podržite naše napore da ESA-i osiguramo mandat, resurse i sposobnosti koje joj trebaju kako bi podržala države članice i zaštitila kritičnu infrastrukturu Europe. Ne samo protiv prijetnji s kojima se suočavamo danas, već i onih koje se naziru na horizontu. Poštovani članovi, u posljednjih nekoliko mjeseci svjedočili smo nizu istaknutih kibernetičkih incidenata i drugih hibridnih napada. Od napada na javne uprave i proboja osobnih podataka do napada na zdravstvenu, telekomunikacijsku i energetsku infrastrukturu, uključujući podmorske kabele, te, kako sam ranije spomenuo, na supermarkete i banke. Ovi incidenti istaknuli su važnost regulatornog okvira koji smo uspostavili na europskoj razini. Već možemo vidjeti razliku koju će Akt o kibernetičkoj otpornosti učiniti jačanjem sigurnosti digitalnih proizvoda koji se stavljaju na tržište EU-a. U mnogim slučajevima industrijski uređaji poput rashladnih sustava nepotrebno su izloženi internetu ili su konfigurirani sa slabim lozinkama ili rade na zastarjelom softveru. A to su nisko viseće plodove, jer mnogi od tih incidenata stoga pokazuju važnost osnovnih zahtjeva kibernetičke sigurnosti utvrđenih u Direktivi NIS2. [19:09:40] Henna Virkkunen [EN] Da su ove zahtjeve bile u potpunosti prenesene i učinkovito provedene, neke od ovih incidenata bi se mogli spriječiti ili bi se njihov utjecaj mogao značajno smanjiti. Izazov pred nama dakle nije samo u razvijanju novih politika i instrumenata, već i u osiguravanju da se pravila koja smo već usvojili prevedu u stvarnu sigurnost na terenu. Jer, u konačnici, kibernetička sigurnost nije samo o zakonodavstvu, institucijama ili tehnologiji. Radi se o zaštiti naših gospodarstava, očuvanju bitnih usluga od kojih ovise naši građani i osiguravanju da Europa ima otpornost i kapacitet djelovati u sve nepouzdanijem svijetu. A to je odgovornost koju sada moramo zajednički ispuniti. [19:10:34] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno, gospodine komesaru. Sada nastavljamo s govornicima u ime političkih skupina. Prvi govornik u ime EPP-a je Thomas Dubé, s vremena od jedne i pol minute. Molim, riječ je vaša. [19:10:47] Tomas Tobé (PPE) [EN] Gospodine predsjedniče, ministre, gospodine povjereniku, u posljednjim tjednima su kibernetički napadi na trgovine prehrambenim proizvodima diljem Europe uništili hranu u vrijednosti milijuna eura. Ovoga je puta meta bila opskrba hranom. Što će biti meta sutra? Ovi hakeri često su podržani od strane država i iskoristit će svaku slabost koju mogu pronaći, bilo da je riječ o hrani na našim stolovima, opskrbi energijom, pa čak i našim izborima. Prošlog tjedna u Francuskoj napali su čak i zamrzivače koji se koriste za pohranu krvi i plazme u bankama krvi. To je jednostavno strašno. Mislim da je sada važno da što prije pokušamo prilagoditi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti bez odlaganja. Uspostavom snažnog okvira za uklanjanje visokorizičnih dobavljača iz naših kritičnih opskrbnih lanaca. Također mislim da je važno da države članice istaknu te države. Znamo da Iran, Kina i Rusija sustavno ciljaju Europu u kibernetičkom prostoru. Moramo uspostaviti uvjerljivu odmazdu – odmazda djeluje samo kada naši neprijatelji znaju da će neprijateljske akcije imati posljedice. S moćnim novim AI modelima, nažalost, kibernetički napadi postat će učestaliji, sofisticiraniji i teže ih je obraniti. Ali našim neprijateljima ne smijemo dati nikakvu iluziju: ako se usudite dirati Europu, mi ćemo dirnuti vas. Hvala vam. [19:12:38] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik u ime SNT-a je Jens Geyer. [19:12:45] Jens Geier (S&D) [DE] Hvala Vam, gospođo Predsjednice. Gospođo Potpredsjednice, gospođo Ministrice, čini se da se teški kibernetički napadi posljednjih tjedana događaju sve češće. Stoga nam je potrebna ne samo snažna strategija kibernetičke sigurnosti u Europskoj uniji, već i politika koja sustavno smanjuje rizike. Gospodo Virkkunen, ljubazno ste nam predstavili Akt o kibernetičkoj sigurnosti 2, koji ima za cilj sustavno smanjiti rizik da sektor ICT bude pod utjecajem ili čak zatvoren izvan EU. Taj rizik je stvaran, ne samo u sektoru ICT, već i u vjetroelektranama i drugim tehnologijama koje se koriste za upravljanje našim energetskim mrežama. Zato se zalažem da se doseg CSA 2 proširi i na energetske mreže. Akt o kibernetičkoj sigurnosti 2 prilika je za povećanje otpornosti. Jer u budućnosti moraju vrijediti dvije stvari: prvo, ne smije biti mehanizma za isključivanje koji se može aktivirati izvan EU, i drugo, ne smiju se pohranjivati podaci na poslužiteljima koji nisu pod zakonodavstvom EU. Hvala Vam. [19:13:53] Speaker 2 [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Jorge Bouchadé Villalba u ime PFI-a. [19:14:00] Jorge Buxadé Villalba (PfE) [ES] Sreća koju svi vi ovdje u Bruxellesu imate, većina vas, gospođo von der Leyen, jest u tome što većina ljudi ne zna što se ovdje događa. Oni pripremaju novu raspravu o kibernetičkoj otpornosti i hibridnim napadima, ali kada Španjolska pretrpi hibridni napad iz Maroka s 100.000 upadnika u Ceuti, Socijalistička narodna skupina blokira stvaranje posebnog odbora svojim glasom, a Europska komisija nastavlja bacati novac na susjeda. Štoviše, skandal je što govore o kibernetičkim napadima na infrastrukturu dok su ovaj tjedan cenzurirali raspravu o urušavanju španjolske željezničke infrastrukture, koja je odnijele 69 života. Bila je to nesposobnost, propust u dužnoj pažnji i korupcija. Kada Europska komisija dodjeljuje milijarde iz Bruxellesa, a vlade poput Sánchezove daju ih zemljama poput Maroka i Uzbekistana za poboljšanje sigurnosti željeznica, španjolski narod traži pravdu. 115 žrtava iz Adamuza i Urdaha nisu rezultat loše sreće; rezultat su korupcije. I to je ono što se događa kada se život Europljana prepusti u ruke korumpiranih ljudi. Stvarna prijetnja su korumpirani političari, a korupcija ubija. [19:15:16] Speaker 2 [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Francesco Torselli u ime skupine EKR. [19:15:27] Francesco Torselli (ECR) [IT] Danas su 6 000 talijanskih škola dobilo prijetnje, zastrašivanja, lažne prijetnje bombama putem e-pošte. Kako je pojasnila premijerka Meloni, nisu utvrđene nikakve konkretne opasnosti, ali čak i lažna uzbuna može posijati strah i poremetiti javnu uslugu. Danas su bile u pitanju škole, prošlog tjedna rashladni sustavi supermarketa, a prije toga, uzbune na letovima. Kibernapadi koji pogađaju sve nas i sve Europu. Upravo zato Europa mora odigrati svoju ulogu ulaganjem u prevenciju, brzo dijeljenje informacija i kibernetičku obranu strateške infrastrukture. Kad govorimo o obrani naše slobode, ne mislimo samo na to da to učinimo puškama i tenkovima. Moramo zaštititi škole, bolnice, prijevoz, poduzeća. Naš svakodnevni život. A onima koji misle da nas mogu zastrašiti, kažemo da nećemo odustati ni od jedne usluge na kojoj ovisi naš slobodan svakodnevni život. Hvala vam. [19:16:35] Speaker 2 [EN] Sljedeći govornik u ime skupine Renew je Bart Rothuis. [19:16:40] Bart Groothuis (Renew) [EN] Hvala, g. predsjedniče. Draga komesarko, ministre, cool običaj u svim supermarketima i zapravo u svim ostalima [19:16:47] Bart Groothuis (Renew) [NL] digitalni proizvodi u Europi postaju sve sigurniji. I ako biste pratili vijesti, možda ne biste to tako brzo rekli, ali s Aktom o ciberotpornosti i NIS 2 postavljamo kriterije za cibernetičku sigurnost posebno visoko ovdje. To je dobra vijest. Loša vijest je da još uvijek postoji nevjerojatan broj zastarjelih uređaja povezanih s internetom. Često s programskom opremom starijom 10 ili 20 godina, punom ranjivosti koje se ponekad više ni ne mogu popraviti. A sada dolazi i AI, pa tako jedan stari hladnjak može iznenada postati, za hakere, ulazna točka u mrežu vaše tvrtke. Stoga je moja poruka vrlo jednostavna: ponovno dobro pogledajte što je sve povezano s vašom mrežom, pitajte se trebaju li svi ti uređaji biti povezani s internetom. Obično to nije dobra ideja. Poduzmite i sami akciju. Vlada neće sve riješiti umjesto vas. Mi ovdje stvaramo najbolje zakone o cibernetičkoj sigurnosti na svijetu, ali odgovornost za cibernetičku sigurnost leži na vama. Hvala vam. [19:17:42] Speaker 2 [NL] Hvala. [19:17:43] Speaker 2 [EN] Sljedeći govornik je Reinier van Landschot. Jednu minutu. [19:17:51] Reinier Van Lanschot (Verts/ALE) [EN] Kiberotpornost također je pitanje suvereniteta. U Kini se američki softver uklanja iz državnih tvrtki. To je suverenitet napravljen u Kini. U Americi nijedna kineska tehnologija ne može prići Pentagonu. To je suverenitet napravljen u SAD-u. U Europi Washington isključuje e-poštu i bankarstvo Međunarodnog kaznenog suda u oblaku, a kancelar Merz kaže da je Google Cloud dovoljno suveren za njemačku obavještajnu agenciju. SAD i Kina to razumiju, ali naš digitalni suverenitet? On nije napravljen u Europi. To nas čini ranjivima na špijunažu, kiberkriminal i netko nas može jednostavno isključiti. Vrijeme je za promjenu. Moramo zaštititi našu kritičnu infrastrukturu europskim oblacima i umjetnom inteligencijom. Upravo to mora osigurati Zakon o razvoju oblaka i umjetne inteligencije, s oblakom koji je suveren za sve kritične infrastrukture. Ujedinjena Europa to može postići. Stoga prestanimo s kompleksom inferiornosti i stvorimo otporan europski tehnološki stack. To je budućnost napravljena u Europi. [19:19:01] Speaker 1 [EN] Hvala. [19:19:01] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je Dario Tamburano u ime Ljevice. [19:19:08] Dario Tamburrano (The Left) [IT] Kolege, pisao sam vozilu proizvođaču kako isključiti i ponovno uključiti moje vozilo s interneta. Dobio sam odgovore o privatnosti, ali nikakav jasan i neposredan postupak za samostalno upravljanje dolaznim podacima te na taj način sprječavanje mogućih mrežnih napada. A što ako sutra IT sustavi koji upravljaju povezanim vozilima i kontroliraju njihovu aktivnost budu kompromitirani? Koja prava imamo kako bismo isključili tu mogućnost i zaštitili se od rizika da pojedinačna vozila budu blokirana i izvan kontrole, ili u krajnjem scenariju, milijuni vozila budu izvan kontrole bez ikakvih napadača na brodu? Napunili smo web dosadnim izjavama o privatnosti, ali gdje je pravo na isključivanje naših uređaja s interneta stvari? Da odemo offline na jednostavan i reverzibilan način, poput zrakoplovnog načina na mobilnim telefonima? Vjerujem da je ovaj zahtjev razuman. Bit će još razumniji sutra. Već imamo ovo zakonom za radne alate i u opasnim okruženjima: fizičko dugme, istaknuto postavljeno, s obveznom crvenom bojom. Želimo ovo na upravljačkoj ploči, jednostavan gest, jedna riječ: stop. [19:20:20] Speaker 1 [IT] Hvala. [19:20:22] Speaker 2 [EN] Hvala. Sljedeći govornik u ime ESN-a je Markus Buchheit. [19:20:29] Markus Buchheit (ESN) [DE] Hvala, gospođo predsjedavajućo. Dragi kolege, u listopadu je gospodin Bresser onesposobio zgradu gradske vijećnice mog rodnog grada Eichstätt i iz njega izvao 1,4 terabajta podataka, uključujući podatke o porezu i računima građana. Istodobno su se u stotinama supermarketa rashladni uređaji zagrijavali do 50 stupnjeva, a prošlog tjedna su kriminalci preusmjerili više od 100 milijuna eura s francuskog bankovnog računa putem pružatelja usluga. Nakon gradskih vijećnica i supermarketa, sada su pod napadom i štedni računi. Banke su, međutim, već skoro dvije godine podvrgnute vlastitoj EU regulativi o digitalnoj otpornosti. Ipak, to nije spriječilo ovaj napad. Ranjivost IT sustava već je više puta dokazana. Isto tako i nemoć naših vlasti. A sada Komisija želi još novca i osoblja za ENISU, središnji ured za izvješćivanje i nove certifikate. Molim vas, ne centralizirajte još jednu nadležnost u Bruxellesu. Usput, Eichstätt nije spašen djelovanjem agencija, već sigurnosnom kopijom. Jedan mali grad ne može samostalno obraniti od profesionalnih ucjenjivača. To je nešto što moraju konačno osigurati države članice, u blizini svojih općina. Stručnjacima, novcem za sigurnosne kopije i segmentaciju mreže, vatrenim zidom oko svake gradske vijećnice. I mnogi moji njemački kolege, uostalom, znaju jednu ili dvije stvari o vatrozidima i vatrozidima. Hvala. [19:21:47] Speaker 2 [EN] Sljedeći govornik je ponovno Komisija, Hannah Virkunen. Imate rije, molim vas, četiri i pol minute. [19:22:00] Henna Virkkunen [EN] Hvala vam vrlo mnogo, počasni predsjedniče. Članovi, Vijeće, hvala vam na vašim intervencijama. Točke koje su danas podijeljene jasno pokazuju da se otpornost na cyber napade mora tretirati kao strateški sigurnosni imperativ, a ne samo kao tehnički izazov. Također je vrlo jasno da se moramo pripremiti za mnoge različite vrste hibridnih napada. Nedavna serija prijetnji bombama koje su ciljale europsko zrakoplovstvo, škole i medije vrlo je oštra podsjetnica da sigurnost naših kritičnih infrastruktura i društava ne smijemo shvaćati zdravo za gotovo. Bilo da se radi o cyber napadima, fizičkom sabotaži ili drugim oblicima poremećaja, naši protivnici nastoje iskoristiti ranjivosti, poremetiti ključne usluge i potkopati javno povjerenje. Bilo kakve prijetnje civilima su neprihvatljive. Osiguravanje sigurnosti i zaštite naših građana naš je glavni prioritet. Blisko surađujemo s pogođenim državama članicama. Također je jasno da Europa mora moći zaštititi naše kritične infrastrukture i naše društvo; naše ključne opskrbne lance, u sve složenijem prijetnjama. To uključuje i strano miješanje, strateške ovisnosti i cyber napade koji koriste umjetnu inteligenciju. Već smo uspostavili snažan europski okvir, ali zakonodavstvo samo po sebi nije dovoljno. Moramo osigurati učinkovitu provedbu, ojačati našu operativnu spremnost, poboljšati suradnju između država članica i riješiti rizike koji proizlaze iz visokorizičnih dobavljača u ključnim opskrbnim lancima IKT-a. A to također znači i jačanje cyber sigurnosti na svakoj razini. Jačanje upravljanja rizicima i sigurnosti opskrbnog lanca, ugrađivanje sigurnosti u proizvode od samog početka, osiguravanje učinkovitog upravljanja ranjivostima te osiguravanje digitalnih proizvoda i usluga koje omogućuju udaljeni pristup ključnim operativnim sustavima. Upravo je zato revizija Zakona o cyber sigurnosti tako važna. To je prilika da svoje ambicije prevedemo u konkretne sposobnosti, ojačamo kolektivnu spremnost Europe, smanjimo kritične ovisnosti te i osnažimo ENISU ovlastima i resursima za podršku. [19:24:23] Henna Virkkunen [EN] država članica. [19:24:30] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno, gospodine povjereniku. A sada predajem riječ Darijusu Jonskiju. [19:24:39] Dariusz Joński (PPE) [PL] Hvala vam puno, gospođo predsjedavajuća, gospođo povjerenice. Danas, 11. studenoga, danas moja zemlja, Poljska, slavi Dan neovisnosti. To je dan koji nas podsjeća da sloboda, suverenitet i sigurnost nisu dati jednom zauvijek. Poljska se za njih morala boriti 123 godine. I Poljska zna koliko je sloboda važna, a naša je zajednička dužnost učiniti sve kako bismo osigurali da je Europa spremna braniti je. I moramo shvatiti da moderna ratna strategija nije samo o tenkovima, nije samo o raketama. Riječ je također o kibernapadima, sabotažama, dezinformacijama, napadima na energetiku, željeznice, luke, kritičnu infrastrukturu. Riječ je o pokušaju slabljenja države bez ispaljenog metka. Moramo zapamtiti da sigurnost Europe započinje na istočnoj granici. Poljska i zemlje u našem regiji savršeno razumiju opseg prijetnji jer godinama suočavamo se s hibridnim pritiscima, kibernapadima i pokušajima destabilizacije. Zato zaštita kritične infrastrukture ne može biti odgovornost samo pojedinačnih država. Potrebna nam je zajednička europska strategija, stvarna ulaganja i brza razmjena informacija o prijetnjama. Sigurnost Europe mora se graditi i kroz promet. Potrebna nam je otporna željeznička, cestovna i luka infrastruktura koja će omogućiti brzo kretanje trupa i opreme. Ne smijemo dozvoliti da birokracija i nedostaci u infrastrukturi oslabiju naše obrambene sposobnosti. Nadam se da ćemo ove godine usvojiti vojni Schengen, koji je toliko važan, toliko potreban za cijelu Europu. Hvala vam puno. [19:26:15] Speaker 2 [EN] Hvala lijepa. Sljedeći govornik je Johann Danielson. [19:26:23] Johan Danielsson (S&D) [SV] Gospodine predsjedniče, u samo jedan dan, 18 zrakoplova bombardirano je diljem Europe. U Švedskoj i ostatku Europe, hladnjaci i zamrzivači su otkazali, a danas su škole diljem našeg kontinenta morale biti evakuirane. Ne smije biti tako lako za neprijateljske aktere da na daljinu izazovu tako velike poremećaje u poslovanju i svakodnevnom životu običnih ljudi. Hibridni napadi će se nastaviti. Sljedeći put to bi mogli biti naši vlakovi, naše bolnice ili naši energetski sustavi. Zato moramo hitno osigurati barem tri stvari: prvo, preventivni rad kako bi se osiguralo da primjena nove tehnologije ne stvara nepotrebne ranjivosti. Drugo, aktivnu obranu koja može spriječiti napade, a ako to ne uspije, identificirati odgovornog počinitelja. I konačno, trebamo zajedničku strukturu kako bismo osigurali odgovore koji povećavaju trošak za odgovorne aktere. Jer ako napadnete Europu, moraju biti posljedice. Hvala na pozornosti. [19:27:31] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je Jessica van Leeuwen. [19:27:38] Jessika van Leeuwen (ECR) [EN] Hvala vam puno, predsjedniče. Gospodine ministre, gospodine komesare, u listopadu je kibernetički napad pogodio supermarkete u Nizozemskoj i Belgiji. Police su ostale prazne, a otpreme kućama su otkazane. U Francuskoj su supermarketi morali baciti hranu nakon zasebnog napada na rashladne sustave. Tri tjedna kasnije, kibernetički napadi pogodili su prehrambena poduzeća u Nizozemskoj, Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Švedskoj i drugim državama članicama. I ovo nisu izolirani incidenti, već sustavni napad na našu sigurnost hrane. Gubitak hrane i prazne police utjecat će i na proizvođače i na potrošače u lancu opskrbe hranom. I ovo jasno pokazuje koliko je naša sigurnost hrane ranjiva. Moramo osigurati da proizvedemo dovoljno hrane unutar Europske unije kako se ne bismo oslanjali na uvoz, ali moramo zaštititi i cijeli lanac, od poljoprivrednika do potrošača. Gospodine komesare, priznajete li ozbiljnost ove ranjivosti? Istražujete li mogućnost jačanja kibernetičke otpornosti našeg lanca opskrbe hranom? I hoćete li raditi s državama članicama na zaštiti cijelog lanca? Sigurnost hrane znači imati hranu na svakom stolu. Stoga podržite naše poljoprivrednike i zaštitite lanac opskrbe hranom. Hvala vam. [19:28:51] Speaker 2 [EN] Hvala. Ja sam Oierane Agiregoitia Martinez. [19:29:01] Oihane Agirregoitia Martínez (Renew) [ES] Europska sigurnost također je ugrožena u našim svakodnevnim životima. Vidjeli smo to u posljednjih nekoliko dana: napadi na rashladne lance u Francuskoj, prijetnje europskim letovima i prijetnje medijskim kućama u Irskoj. Današnji dan, imali smo incidente u talijanskim školama. Naša prometna infrastruktura — luke, zračne luke, željeznice, logistički centri — sve je ranjivija. Hibridni napadi se događaju, a vidimo da čak i bez jedne eksplozije ili konvencionalnog vojnog udara postoji strah, određena razina kaosa i usluge bivaju paralizirane. Europska agencija za cybernetičku sigurnost navela je u svom najnovijem izvješću da nismo dovoljno pripremljeni ili koordinirani. Osim toga, umjetna inteligencija čini ove prijetnje sve složenijima. Zato predlažemo dvije konkretne mjere. Prvo, jačanje europskog sustava ranog upozoravanja i koordinirane reakcije kako bi se dijelile informacije u stvarnom vremenu i djelovalo zajednički. Drugo, vježbe na europskoj razini. Jer odgovor na zaštitu naših ključnih usluga ne može se improvizirati na dan napada; mora biti unaprijed pripremljen. Zaštita Europe znači osigurati da naša infrastruktura, gospodarstvo i društvo nastave funkcionirati čak i kada se pokušavaju destabilizirati. [19:30:20] Speaker 2 [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Yuri Ratas. [19:30:25] Jüri Ratas (PPE) [ET] Ovo je istina danas, gospodine predsjedniče i gospodine povjereniku, dragi kolege. U posljednjih smo nekoliko dana svjedočili ciljanim napadima na naše kritične opskrbne lance: kibernapadi su pogodili supermarkete, sustave za hlađenje u više od 10 europskih zemalja, pa čak i sustave za hlađenje banke krvi u Francuskoj. Cilj tih napada je izazvati paniku: omesti bitne usluge za ljude i stvoriti nesigurnost. Još uvijek ne znamo tko stoji iza ovih konkretnih napada, ali znamo sigurno da moramo odmah i odlučno riješiti naše ranjivosti. Zaštita kritične infrastrukture zahtijeva značajno jačanje sustava, bržu razmjenu informacija i stvarnu otpornost kako bi se osigurala backup rješenja i funkcioniranje opskrbnih lanaca čak i u slučaju napada. Otpornost znači da nijedan napad ne bi smio moći paralizirati svakodnevno funkcioniranje našeg društva. Hvala vam. [19:31:29] Alex Agius Saliba (S&D) [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je Alex Andrew Saliba. [19:31:34] Alex Agius Saliba (S&D) [IT] Hvala, gospodine predsjedniče. Testiranje kibernetičke sigurnosti poziva Twister ili kolapsovi sigurnosti na poljima kelpa. Raina, jeste li svjesni da se supermarketi i mladi ljudi hakiraju? Pitam vas je li Europa na strani šahovskih figura ili protiv njih. [19:31:53] Alex Agius Saliba (S&D) [RO] I nemamo digitalnu infrastrukturu koja nas iznevjerava s teškim konkretnim posljedicama, a krivnja je Komisije. [19:32:00] Alex Agius Saliba (S&D) [IT] Hvala, gospodine predsjedniče. Platforma je sada operativna i pruža bitne usluge na barem dva službena jezika država članica. [19:32:08] Alex Agius Saliba (S&D) [FR] U okviru jedne ekonomske propasti i štednje, građani su izloženi stvarnim rizicima. [19:32:16] Alex Agius Saliba (S&D) [IT] Ovo također ovisi o Malti, jer se oslanjamo na prijevoz za složene opskrbne lance koji dopremaju esencijalne proizvode do naših obala. [19:32:26] Alex Agius Saliba (S&D) [EN] Anna Bonfanti podržava digitalnu infrastrukturu koja osigurava zaštitu ili sigurnost građana od cyber napada. [19:32:35] Alex Agius Saliba (S&D) [FR] U potrazi za sigurnošću ne možemo prihvatiti integriranu fašističku ideologiju. [19:32:40] Alex Agius Saliba (S&D) [IT] Gospodine predsjedniče. Tehnološke tvrtke i njih dvojica imaju veću odgovornost za sigurnije proizvode. [19:32:46] Alex Agius Saliba (S&D) [FR] Ili je Europska unija, po prvi put, koordinirala na vanjskim granicama, na šengenskim granicama, te tako i na zračnim lukama. [19:32:54] Ana Miguel Pedro (PPE) [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Ana Miguel Pedro. [19:33:03] Ana Miguel Pedro (PPE) [PT] Gospodine povjereniku, danas više nije potrebno premjestiti granicu kako bi se ugrozila sigurnost neke zemlje. Dovoljno je iskoristiti ranjivost u području cybernetičke sigurnosti. Kada je moguće na daljinu manipulirati sustavima hlađenja, ugroziti banke krvi ili poremetiti civilni zrakoplov, suočeni smo s izravnom prijetnjom sigurnosti europskih građana. To je stvarnost hibridnih prijetnji. One ne trebaju tenkove na ulicama niti objavu rata. Mogu onesposobiti ključne usluge, ugroziti opskrbne lance i posijati strah i nepovjerenje u našim društvima. Neprijateljski režimi poznaju naše slabosti, nastoje ih iskoristiti, a umjetna inteligencija će povećati opseg i sofisticiranost tih prijetnji. Gospodine povjereniku, potrebno nam je čvrst i koordiniran europski odgovor, odgovor koji ne samo što koordinira napade već identificira one koji su za njih odgovorni, nameće sankcije i jača zaštitu naših ključnih infrastruktura i opskrbnih lanaca. Ovo je tek početak. Hvala vam. [19:34:04] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je José Cepeda. [19:34:13] José Cepeda (S&D) [ES] Gospođo predsjednice, gospođo potpredsjednice Vilkunen, istina je da kad se analizira kako stoji Europa danas, nemamo drugog jasan odgovor. Europa je u ratu i to izravno utječe na živote njezinih građana. Kad napadaju infrastrukture za opskrbu vodom, sanitarne i rashladne sustave za hranu, jasno je da možemo dugo razgovarati o svim inicijativama koje se provode putem ENISA-e ili same Europske agencije, odnosno o kibernetičkoj sigurnosti, ali to nije dovoljno. Osjećamo da već mjesecima pozivam na potrebu ne samo dizajniranja obrazaca, ne samo utvrđivanja autorstva, već nam je također potrebno, osim razvijanja kibernetičkog štita, promicati mač, a za to nam treba europsko kibernetičko zapovjedništvo. Zaista nam treba mnogo više napredovati u razvoju jedinstvenog europskog modela obavještajnog djelovanja koji trenutno nemamo. Dakle, srećno, ne gubite hrabrost, ali iznad svega, budimo odlučni u odgovoru koji moramo dati kako bismo zaštitili 450 milijuna ljudi. Hvala vam. [19:35:22] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. A sada nastavljamo s uzimanjem riječi. Prvo dajem riječ Santani Glavcu. [19:35:31] Sunčana Glavak (PPE) [HR] Hvala vam lijepa. Podpredsjednice, povjerenice, kolegice i kolege, svima je jasno da rat protiv Evrope ne mora početi ulaskom tenkova u neku zemlju članicu Europske unije. Može početi upravo na ovakav način: gašenjem električne mreže, blokadom banaka ili prekidom opskrbe hranom. Zamislite da ne možete kupiti lijek, namirnice ili podići novac. Čak 73% organizacija pogođenih analiziranim incidentima pripadalo je ključnim ili važnim subjektima prema direktivi NIS2. Dakle, ugroženi su upravo sustavi o kojima ovisi svakodnevni život naših građana. Promet, energetika, hrana, zdravstvo. Zato pozdravljam prijedlog, međutim pritom postavljam nekoliko pitanja. Kako ćemo osigurati da oprema i softveri koje koriste naše bolnice, energetske mreže i telekomunikacijski sustavi zadovoljavaju najviše sigurnosne standarde? Kako ćemo omogućiti kontinuitet ključnih usluga i kada do napada dođe? I kako ćemo osigurati sredstva za provedbu novih obveza posebno manjim pružateljima ključnih usluga? Hvala vam lijepa. [19:36:41] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [EN] Hvala vam puno. Sljedeći govornik je Juan Fernando López Aguilar. [19:36:47] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [EN] Hvala Vam, gospodine predsjedniče, i Vama, gospođo komesarko. [19:36:49] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [ES] Posljednji saziv Parlamenta utrošio je mnogo energije i vremena regulirajući umjetnu inteligenciju. A u ovom sazivu okrenuli smo periskop prema kibernetičkoj sigurnosti, no u stvarnosti su ta dva debata povezana jer brzo umnožavanje alata umjetne inteligencije koji iskorištavaju ranjivosti Europske unije i njezinih država članica zahtijeva zajednički odgovor. Embrion se nalazi u Europskoj agenciji za kibernetičku sigurnost, ali potrebno je više. U kratkom roku, prevencija i predviđanje bolji su od reagiranja, a to zahtijeva zajedničko djeljenje obavještajnih podataka, odnosno sposobnost država članica da sve raspoložive podatke o kibernapadima usmjerenima na našu kritičnu infrastrukturu stave na raspolaganje. No dugoročno, ono što moramo učiniti jest smanjiti toksičnu i patološku ovisnost Europske unije o velikim dobavljačima umjetne inteligencije koji nas čine ranjivima na kibernapade. Stoga je potrebno ulaganja u kibernetičku sigurnost i čvrsto zalaganje za europski model umjetne inteligencije. Hvala vam, gospođo predsjednice. [19:37:55] Romana Jerković (S&D) [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Romana Jarković. [19:38:00] Romana Jerković (S&D) [HR] Hvala vam, predsjedavajuća. Gotovo svakog tjedna svjedočimo o novom kibernetičkom napadu, bilo da je riječ o napadima na supermarkete, o krađi kriptovaluta ili, što je najgore, napadima na bolničke sustave. Tijekom 24. godine, u jednom takvom napadu u Hrvatskoj, ukradeni su osobni podaci stotina tisuća građana radi iznude otkupnine. Iste godine, kibernetički napad na londonske bolničke laboratorije doveo je do odgode tisuća pregleda i operacija. Ovi primjeri jasno pokazuju koliko su naši sustavi ranjivi. Ali pokazuju i da kibernetička sigurnost nije samo pitanje tehnologije, ona je pitanje sigurnosti građana, zaštite njihovih podataka, pa čak i njihovih života. Kibernetički napadi su ozbiljan problem koji zahtijeva ozbiljne zajedničke i ambiciozne odgovore. Zato Europa mora snažnije ulagati u vlastite tehnologije, u zajedničku kibernetičku obranu i otpornost naših zdravstvenih sustava. U digitalnom svijetu, sigurnost građana mora biti prioritet. Hvala lijepo. [19:39:03] Speaker 2 [EN] Hvala. Sljedeći govornik/govornica je Sebastián Tinquinen. [19:39:11] Sebastian Tynkkynen (ECR) [FI] Gospodine predsjedniče, duboko se hlade u trgovinama tope. Velik broj lažnih prijetnji bombama na europskim letovima. Požari. To je samo dio neprijateljske aktivnosti koja se dogodila u Europi u kratkom razdoblju. Kao što vidimo, neprijateljski akteri smišljaju sve vrste načina kako bi ostvarili utjecaj. Podrijetlo pojedinačnih akata uznemiravanja često ostaje nepoznato, ali svi trebaju razmotriti širu sliku. Tijekom ruske agresije, u Europi se dogodilo daleko više neočekivanih događaja nego što bi se moglo pripisati slučajnosti ili nekom drugom čimbeniku. Šira slika je da Rusija provodi hibridne operacije utjecaja u Europi i nastavlja svoju agresiju protiv Ukrajine. Što više oslabimo Rusiju u Ukrajini, manje će resursa imati za vršenje utjecaja drugdje u Europi. Zato cilj Europe mora biti jasan: Rusiju je potrebno istjerati iz Ukrajine. Hvala. [19:40:14] Speaker 2 [EN] Hvala. Sljedeći govornik je Vitenis Povilas Andriukaitis. [19:40:21] Vytenis Povilas Andriukaitis (S&D) [LT] Hvala, gospođo predsjednice, gospodine komesare. Zaista želim govoriti o ovome. Moramo vas svakako pomoći u jačanju ENISA-e, moramo svakako doprinijeti naporima da se konačno svi države članice dogovore o koordiniranim akcijama u području kibernetičke sigurnosti – ovaj Zakon o otpornosti na cyber napade je poseban po tome što može pomoći u boljoj harmonizaciji, koordinaciji i ubrzavanju ulaganja u kibernetičku sigurnost. Također moramo osposobiti stručnjake; potreban nam je Europski centar za obuku u području kibernetičke sigurnosti koji bi mogao pomoći državama članicama u osposobljavanju stručnjaka i identificiranju tih sektora kao strateških – naime, prehrambeni sektor, farmaceutika, voda, električna energija – jer napadi na ove sektore mogu onesposobiti mnoge sustave i oduzeti tisuće života. Zaista moramo ojačati ENISA-u i pojačati napore i instrumente Komisije. [19:41:25] Bruno Gonçalves (S&D) [EN] A posljednji govornik na kojeg sam skrenuo pozornost je Bruno Gonçalves. [19:41:31] Bruno Gonçalves (S&D) [PT] Gospodo komesarko, poštovani članovi, postrojenja za hlađenje hrane, banke krvi, civilni ciljevi. Ovo je nova stvarnost inicijative hibridne prijetnje koja u Europi ne poznaje granice. Ali što nam europski podaci govore o sposobnosti europskih javnih i privatnih sustava i tvrtki da odgovore na ove prijetnje? Najnoviji izvještaj ENISA-e, Europske agencije za cybernetičku sigurnost, govori da samo 16 % europskih MSP-ova ima opremljenost za odgovor na ove prijetnje, te da ih samo 4 % ima implementirane sve sigurnosne mjere za suočavanje s vanjskim rizicima. Ovaj tjedan imali smo glavnog ravnatelja ENISA-e ovdje u ovom Parlamentu, koji je pozvao na pojednostavljenje procesa i izvješćivanja. Ali nije li ono što nedostaje zapravo veća ulaganja, jedinstveni europski model i, usput rečeno, odgovorni javni sustavi i tvrtke sposobne ispuniti očekivanja ovog Parlamenta i ove Komisije? Ono što nedostaje jest ulaganje, ono što nedostaje jest strategija, i gospodo komesarko, nemojte odustati od suverene Europe i digitalno sposobne Europe. Hvala vam. [19:42:47] Speaker 2 [EN] Hvala. Sada predajem riječ izvršnoj potpredsjednici Heni Virkunen, molim. [19:43:00] Henna Virkkunen [EN] Hvala vam puno. Poštovani predsjedniče, članovi, Vijeće. Hvala svima na vašim vrlo važnim doprinosima. Pažljivo sam slušao različita mišljenja koja su danas ovdje iznesena. I mislim da je današnja rasprava vrlo jasno pokazala da zaštita kritične infrastrukture i ključnih opskrbnih lanaca zahtijeva ne samo dobre propise, već i jače sposobnosti. Sigurne tehnologije, pouzdani dobavljači i učinkovita europska suradnja. Komisija će nastaviti raditi na smanjenju strateških slabosti, jačanju naše kolektivne cyber pripremljenosti i osiguravanju da Europa bude bolje opremljena za sprečavanje, izdržavanje i odgovor na glavne cyber i hibridne prijetnje. Uzdam se u ovaj Dom da će s nama surađivati kako bismo uspjeli u ovom naporu. U doba stalnog razvoja tehnologija i geopolitičkih napetosti, Europa mora biti spremna na sve vrste hibridnih prijetnji, uključujući one koje dolaze od sofisticiranih aktera s naprednim sposobnostima. I dozvolite mi da vas uvjerim, potpuno provedbom našeg ambicioznog programa, možemo osigurati da će Europa biti spremna suočiti se s ovim izazovom. [19:44:17] Speaker 2 [EN] Hvala vam puno. Gospodine komesare Virkunen, a sada predajem riječ ministrici Marianne Harkin. [19:44:29] Marian Harkin [EN] Gospodine predsjedniče, poštovani članovi, izvršna potpredsjednice Komisije. Ova je doista vrlo pravovremena i vrlo važna rasprava. Svi priznajemo važnost jačanja naše kibernetičke otpornosti. Bilo da se radi o zaštiti naših banaka krvi, škola, opskrbe hranom ili zračnog prometa, dakle svih naših sustava. Kada život naših građana bude negativno pogođen, EU ima odgovornost djelovati. Novi zakon o kibernetičkoj sigurnosti će nesumnjivo doprinijeti ovoj svrsi. Jačanjem našeg ICT lanca opskrbe i naših europskih gospodarstava. Irska predsjedateljica ostaje ambiciozna: završiti rasprave o zakonu o kibernetičkoj sigurnosti u Vijeću prije kraja ove godine. Tako da pregovori između colegislativa mogu započeti što je prije moguće 2027. Mislim da se svi slažemo u ovom Parlamentu da nema vremena za gubljenje. No, nažalost, jedno je jasno. Napadi će se nastaviti i povećavati u broju i sofisticiranosti. Također se moramo pripremiti i za događaj kada će neki napadi uspjeti, a ponekad, nažalost, u velikom opsegu. Zato što će predsjedništvo nastaviti raditi na provedbi EU cyber blueprinta. Ovo je ključni alat koji će nam pomoći pri pripremi i reagiranju na velike kibernetičke napade kada se dogode. Mogu li konačno reći da bilježim i cijenim dobru suradnju unutar Parlamenta na ovom pitanju? I nadam se da će to rezultirati jakim stavom Parlamenta i dobrim rezultatima u našim pregovorima? Mogu li također reći da se slažem s Komisijom? Bilo koje prijetnje civilima su neprihvatljive, a doista i mnogi kolege ovdje večeras su istaknuli da nam je potrebna potpuna europska suradnja za zaštitu naših građana. I u tom smislu, mogu li vam zahvaliti na svim vašim doprinosima i pažnji. [19:47:15] Sabine Verheyen (PPE) [EN] Hvala vam puno, ministre Harkin. [19:47:17] Sabine Verheyen (PPE) [DE] Debata je zaključena. Sada prelazimo na sljedeću točku dnevnog reda. Ovo se odnosi na izjavu Komisije o slobodi medija i vladavini prava u Češkoj Republici, uključujući prijetnje neovisnosti javnih emitera. [19:47:32] Sabine Verheyen (PPE) [EN] A predajem prvi put riječ u ime Komisije povjereniku Michaelu McGrathu. [19:47:46] 263979 [EN] Poštovani predsjedniče, dragi ministre Harkin, u ime predsjedanja Vijećem, dragi počasni članovi, zahvaljujem vam na ovoj prilici da danas razgovaramo o stanju slobode i pluralizma medija u Češkoj, s posebnom pažnjom na neovisnost javnih medija. Sloboda i pluralizam medija ključni su elementi vladavine prava u svakoj zemlji. Upravo zbog toga, od 2020. godine oni su jedan od ključnih stupova Godišnjeg izvješća Komisije o vladavini prava, zajedno sa pravosudnim sektorom, okvirima za borbu protiv korupcije i drugim demokratskim mehanizmima kontrole. Osim toga, tijekom posljednjih pet godina Komisija je usvojila i brojne važne instrumente koji sada čine okvir na razini EU za zaštitu slobode i pluralizma medija u cijeloj Europskoj uniji. To se kreće od preporuka za osiguranje sigurnog i poticajnog okruženja za novinare i druge medijske stručnjake u Europi, preko protu-SLAPP zakonodavstva, pa sve do propisa, odnosno Europskog zakona o slobodi medija, koji je većinom na snazi od 2025. godine, a koji uvodi važne zaštitne mjere u ovom području. Sloboda i pluralizam medija također su neophodni za demokratsku odgovornost, omogućavajući građanima pristup pouzdanim informacijama, preispitivanje javne vlasti i smisleno sudjelovanje u javnoj raspravi. Godišnje izvješće o vladavini prava za 2026., usvojeno u srpnju ove godine, kako znate, ukazalo je na to da je u tijeku nacrt zakona koji bi regulatoru medija dodijelio nova ovlaštenja i medijskim kućama osigurao dodatna prava i odgovornosti. Također je istaknuto da nisu poduzete dodatne mjere vezane uz reforme koje se odnose na transparentnost vlasništva nad medijima. Što se tiče medija javne službe, izvješće o vladavini prava ukazalo je na zabrinutost zbog nacrta zakona koji je predstavila vlada, a koji bi ukinuo naknade za licencu javnih medija. Mediji javne službe imaju posebnu ulogu u osiguravanju da građani imaju pristup informacijama i raznolikom sadržaju. Upravo zbog toga Europski zakon o slobodi medija sadrži zaštitne mjere u vezi s upravljanjem i [19:50:18] 263979 [EN] financiranje neovisnosti javnih medija. Provedba i provedbena djelotvornost Europskog zakona o slobodi medija prioritet su za mene kao povjerenika, kao i za cijelu Komisiju. U skladu s općim obvezama zaštite neovisnosti i pluralizma medija unutar Europske unije. Komisija je usko surađivala sa svim državama članicama, uključujući Češku, kako bi osigurala da Europski akt o slobodi medija, uključujući i one koji se odnose na medije javne službe, što je prije moguće uvede u svakom nacionalnom pravnom okviru. Nastavljamo pažljivo pratiti i analizirati kako se nacionalni zakoni razvijaju, a pritom moramo uzeti u obzir nacionalne specifičnosti, imajući na umu da EMFA ne propisuje nikakav specifičan model upravljanja ili financiranja, već zahtijeva kontrole i ravnotežu u nacionalnim sustavima. Što se tiče ključnog pitanja financiranja, posebno za medije javne službe, nacionalno zakonodavstvo mora osigurati da se javni mediji mogu osloniti na sustav financiranja koji se temelji na transparentnim i objektivnim kriterijima i koji jamči odgovarajuća, održiva i predvidiva financijska sredstva. Dijalog s češkim vlastima je u tijeku. Želio bih također istaknuti da bi bilo koji zakonodavni prijedlog trebao proći kroz pravilno provedeni zakonodavni proces koji osigurava potpuno poštivanje primjenjivog institucionalnog okvira i omogućuje smisleno savjetovanje s relevantnim dionicima prije donošenja. To je važno s obzirom na to da je u Izvješću o vladavini prava za 2026. godinu zabilježeno da Češka treba poduzeti mjere za poboljšanje transparentnosti u zakonodavnom procesu i smisleno savjetovanje s dionicima, uključujući i rješavanje česte upotrebe postupaka ubrzanog donošenja zakona. Šire gledajući situaciju slobode i pluralizma medija, Izvješće o vladavini prava za 2026. godinu navodi da u Češkoj novinari i dalje suočavaju s ozbiljnim verbalnim prijetnjama i uznemiravanjem. Nacrt izmjene Kaznenog postupovnog zakonika koji bi pružio dodatnu zaštitu novinarskim izvorima, [19:52:40] 263979 [EN] Pitanje povjerljivih komunikacija i dalje je neriješeno. Izvještaj također navodi kako zainteresirane strane ukazuju na korištenje strategijskih tužbi protiv sudjelovanja javnosti ili SLAPP-ova od strane političara kao na stalni problem koji izaziva zabrinutost. Trenutno je u Parlamentu na raspolaganju nacrt zakona koji transponira direktivu protiv SLAPP-ova, a koji bi obuhvatio kako transnacionalne tako i domaće slučajeve SLAPP-ova. Izvještaj također ukazuje na dobre prakse. Sigurnosna platforma za novinare osnovana je u drugoj polovici 2025. godine i uspostavlja neovisno online okruženje za novinare kako bi prijavljivali napade. Konačno, u vezi s vlasništvom nad medijima, Izvještaj o vladavini prava navodi da se, usprkos donošenju nacrta zakona, značajni izazovi i dalje javljaju u vezi s transparentnošću vlasništva nad medijima. Nije postignut nikakav napredak u odnosu na preporuku Izvještaja o vladavini prava iz 2025. godine u ovom pogledu. Komisija će nastaviti pažljivo pratiti razvoj situacije u vezi sa slobodom i pluralizmom medija u svim državama članicama, uključujući Češku. Učinit ćemo sve kako bismo konstruktivno surađivali s nacionalnim vlastima i koristit ćemo sve relevantne instrumente kojima raspolažemo kako bismo zaštitili slobodu i pluralizam medija te vladavinu prava u cijeloj Uniji. Hvala što ste mi omogućili da iznesem ove početne primjedbe i vrlo sam nestrpljiv/na čuti doprinose poštovanih članova na ovu važnu temu pred nama večeras. [19:54:14] Speaker 2 [EN] Hvala lijepa. Gospodine predsjedniče, ustupam riječ govornicima u ime političkih skupina PPE-a. Danuša Nerudová. [19:54:26] Danuše Nerudová (PPE) [SK] Dragi kolegice i kolege, u 4:36 sata ujutro vlada Andreja Babiša je završila parlamentarnu raspravu i provukla prijedlog koji ugrožava neovisnost čeških medija javne službe. U ovom trenutku nema jamstva da sredstva namijenjena medijima neće postati alat političkog pritiska na novinare. Češka televizija nije Babiševa televizija. Češki radio nije Babišev radio. Mediji moraju političare držati odgovornima, a ne obrnuto. Stoga pozivam Europsku komisiju da djeluje. Zakon o slobodi medija mora se primjenjivati na sve. Ovaj će se utorak očekivati stotine tisuća ljudi na Letnoj trgu u Pragu koji vjeruju u europske vrijednosti, a oni će također čekati vaš odgovor. Pokažite im da Europa ne samo da može obećavati slobodu, već ju i braniti. Dakle, gospođo/i komesare, možete li nam reći koje konkretne korake planirate poduzeti? I da budem jasan: sama fraza 'bit ćemo vrlo pažljivi i promatrat ćemo' više neće riješiti ovu situaciju i neće biti dovoljna ljudima na trgu. Želio bih se zahvaliti svima koji su stali u obranu slobode. Novinarima, sveučilištima, ljudima na trgu, u kazalištima i drugima. Posebno zahvaljujem studentima i mladima. Kao bivši rektor, izuzetno sam ponosan na vas, a kao zastupnik u Europskom parlamentu kažem vam da se vaš glas čuje ovdje u Bruxellesu, u Europskom parlamentu. Sloboda nije nešto što se podrazumijeva, i zajedno ćemo je braniti. [19:56:06] Hannes Heide (S&D) [EN] Hvala lijepa. Sljedeći govornik u ime SNT-a je Hannes Heide. [19:56:12] Hannes Heide (S&D) [DE] Gospodine povjereniku, sloboda medija, pluralizam i vladavina prava temelji su našega liberalnog demokratskog sustava i moraju se svakoga dana braniti. I javna televizija ima ključnu ulogu u tome. Ona osigurava neovisne informacije, nadzor nad vlašću i povjerenje u demokratske institucije. No ovaj zadatak može se ispuniti samo ako je urednička i institucionalna neovisnost zajamčena bez ograničenja. A razvoj u Češkoj izaziva ozbiljnu zabrinutost. Godinama je premijer Babiš kontrolirao jednu od najvećih medijskih skupina u zemlji. Uz to postoje i ogromni sukobi interesa u financiranju EU-a te planovi da se civilna služba izloži političkom utjecaju. Što točno žele prodati ljudima? Ukinuće naknade za licencu i financiranje iz jasnog državnog proračuna zapravo znači da će porezni obveznici i dalje plaćati za emitiranje. Međutim, to povećava mogućnost utjecaja na sadržaj i rad novinara. Sve sve to prati scenarij autokrata i opasni, iako poznati, obrazac slabljenja neovisnih tijela nadzora i koncentriranja političke moći. Tako dolazi do pritiska na vladavinu prava. Upravo je zato i Akt o slobodi medija u Europi, koji obvezuje sve države članice da pouzdano osiguraju neovisnost javnih medija i njihovo financiranje. To vrijedi u Češkoj Republici jednako kao i u svim drugim zemljama Europske unije. [19:57:47] Ondřej Knotek (PfE) [DE] Hvala vam puno, gospodine Heide. [19:57:48] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Sljedeći govornik u ime PFE-a je Ondřej Knotek. [19:57:52] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Hvala vam, gospođo predsjedavajućo, i hvala vam na vašim primjedbama, gospodine povjereniče. Nakon sedam godina u ovom Domu, nisam prvi put svjedočim ovakvom obrascu. Ako demokratski nacionalni izbori dovedu do vlade koja je u opreci s glavnom strujom Europskog parlamenta, vrlo brzo vi dolazite s plenarnim raspravama i rezolucijama u kojima se dovode u pitanje vladavina prava, sloboda medija i demokracija u različitim državama članicama. Često s nepotrebnim eskaliranjem i često s jakim izjavama dalekim od stvarne situacije. I budimo iskreni, očito je da je i u slučaju medijske reforme u Češkoj riječ o istoj priči. Vi govorite o rizicima, ali medijski odbori i urednička neovisnost ostaju nepromijenjeni. Mi smo samo promijenili model financiranja onim koji se uglavnom koristi u EU kako bismo povećali financijsku transparentnost tih institucija. Ne radi se o tome da ih kontroliraju, već da budu transparentniji. Usput, identična promjena financiranja medija dogodila se nedavno u Danskoj, Francuskoj, Švedskoj, Finskoj, a Europski parlament bio je šutljiv. Ali kad je riječ o patriotskoj vladi, vi vidite problem. Zar ste ozbiljni? Dakle, zaključimo. Što se tiče javnih medija u Češkoj, kontrole i ravnoteže su na mjestu. Zakon o medijima, sloboda medija poštuje se. Većina građana za ovu promjenu. Stoga vas molim da je poštujete i nemojte biti korisni idioti češke aktivističke opozicije. Hvala vam puno. [19:59:30] Speaker 2 [EN] Sljedeći govornik u ime EKR-a je Veronica Vrecionova. [19:59:39] Veronika Vrecionová (ECR) [CS] Hvala vam, gospođo predsjedavajućo, gospodine komesare, kolege. Danas bih želio s vama podijeliti i reći vam o alarmantnim događajima u Češkoj Republici. Vlada Andreja Babiša na neviđeno je odlučila napasti same temelje slobode i neovisnosti javnih medija u našoj zemlji. Njen pravi cilj nije nikakvo uštedjelo, već pokoravanje i kontrola Češke televizije i Češkog radija. U Češkoj Republici ta neovisnost danas je zaštićena provjerenim sustavom televizijskih i radijskih pretplatnina, slično, primjerice, kao u Njemačkoj ili Austriji. Međutim, sadašnja vlada želi ukinuti taj sustav i prebaciti financiranje izravno u državni proračun te drastično smanjiti proračune obje institucije. Za više od milijardu čeških kruna u odnosu na trenutnu situaciju. To bi za oba medija značilo jednu stvar: ukidanje kvalitetnog istraživačkog novinarstva, regionalnog izvještavanja i originalnih produkcija. Osim toga, ovaj potez nema ni ekonomskog smisla. Država ništa neće uštedjeti time što će to učiniti; samo će prebaciti gotovo 8 milijardi čeških kruna na teret državnog proračuna, koji već pokazuje ogromne deficite. Vlada će morati nastaviti s zaduživanjem kako bi to pokrila, a porezni obveznici će to ipak platiti, ovaj put s visokim kamatama. Pobornici ovog prijedloga tvrde da u Europi postoje zemlje koje financiraju javne medije na drugačiji način nego putem pretplatnina, bilo putem računa za struju kao u Italiji, posebnog poreza kao u Švedskoj ili izravno iz proračuna kao u Francuskoj. Sve te zemlje, međutim, imaju uspostavljene jake zaštitne mehanizme koji sprječavaju vladu u miješanju u uređivačku neovisnost. Češki prijedlog, međutim, ne uključuje nikakvu takvu zaštitu. Vlada bi mogla mijenjati raspodjelu većinskog dijela televizijskih i radijskih proračuna u bilo kojem trenutku i tako držati oba medija pod stalnom prijetnjom financijskog izgladnjivanja. A ako premijer Babiš inzistira da se neće miješati u sadržaj programa, dovoljno je pogledati nedavnu prošlost, kada je prije godina ušao u politiku i kupio dva najutjecajnija češka dnevna lista, Mladu frontu dnes i Lidové noviny. Sve kritike prema njemu nestale su s njihovih stranica preko noći. [20:02:12] Veronika Vrecionová (ECR) [CS] Prave namjere vlade također se otkrivaju u načinu na koji je promjena provedena već u prvom čitanju. Bez ikakve rasprave sa stručnom zajednicom, opozicijom ili civilnim društvom, vlada je arogantno upotrijebila silu nakon što je rasprava zaključena, kada desetcima zastupnika nije ni dano riječ, te tijekom noćnog glasanja u četiri sata i trideset šest minuta ujutro između petka i subote. Takav postupak više podsjeća na prakse autoritarnih režima izvan Europe. Hvala na pažnji. [20:02:48] Laurence Farreng (Renew) [EN] Hvala. Sljedeći govornik u ime skupine Renew je Laurence Ferrand. [20:02:54] Laurence Farreng (Renew) [FR] Hvala vam, gospođo predsjedavajuća. Gospodine povjereniče, dragi kolege, javni mediji imaju ključnu ulogu u europskoj demokraciji. Osiguravajući građanima provjerene informacije i originalna audiovizualna djela, njihova neovisnost od iznimne je važnosti, pa bih, poput tisuća građana, želio izraziti potporu svoga političkog kluba svim zaposlenicima Češkoga radija i televizije. Plan češke vlade da ukinu pretplatničku naknadu za televiziju nije pogreška; radi se o jasnom pokušaju gospodina Babiša da potkopaju neovisnost javnih medija i podvrgnu ih političkoj kontroli. Međutim, jedan od preduvjeta kvalitetnog novinarstva jest stabilno, transparentno i predvidivo financiranje. To smo jasno naveli u Zakonu o slobodi medija, koji je na snazi od kolovoza 2025. godine. No, desnica, bilo da se radi o češkoj vladi, Donaldu Trumpu ili Rassemblement Nationalu, stigmatizira javne audiovizualne medije kako bi izobličila javnu raspravu, ostavljajući prostor medijima koji su u skladu s vladom, kao što je to učinio Viktor Orbán u Mađarskoj. Gospodine povjereniče, naš kompas jest Zakon o slobodi medija. On mora garantirati svim građanima pravo na pluralističke i kvalitetne informacije, uključujući i one putem javnih medija. Stoga pozivam sve države članice da ovaj tekst hitno transponiraju. To je još važnije jer se suočavamo s sve organiziranijim dezinformacijama koje su namijenjene da prije svakih izbora poremete našu demokraciju. Također moramo osigurati odgovarajuće financiranje medija kroz budući program Agora You, suočavajući se s društvenim mrežama i umjetnom inteligencijom koje gutaju rad stvarnih novinara. Što se tiče financiranja, očekujemo od Komisije da hitno reformira Direktivu o SMA kako bi uspostavila fer konkurenciju u području prihoda od oglašavanja. [20:04:55] Laurence Farreng (Renew) [FR] Bez ovog arsenala, projekt Europskog demokratskog štita ostat će mrtvo slovo na papiru, a to će biti ozbiljna odgovornost. Hvala. [20:05:04] Speaker 2 [EN] Hvala. Gospodine predsjedniče. Sljedeći govornik u ime Zelene skupine je Markéta Gregorová. [20:05:18] Markéta Gregorová (Verts/ALE) [CS] Dragi kolege, gospodine predsjedniče, bivši premijer Andrej Babiš je obično zvao uredništva kada ga je nešto uznemiravalo. Međutim, oni koji drže proračun u svojim rukama više nemaju potrebu za takvim pozivima. U Češkoj Republici raste val građanskog otpora. Tisuće studenata, novinara i novinarki brane neovisnost medija. Uostalom, mediji nisu tu da služe premijeru ili drugim političarima; oni su tu da ih drže odgovornima. A koji je odgovor Andreja Babiša? On tvrdi da su studenti manipulirani. Gospodine premijeru, morate ih brkati s vlastitom parlamentarnom skupinom. Studentima nisu potrebne upute iz središnjice da bi znali kada dignuti ruke. Mediji javne službe nisu mediji vlade ni oporbe; oni pripadaju javnosti. A glas javnosti upravo ja danas donosim u Europski parlament. Stoga pozivam Europsku komisiju: u prijedlogu nema osiguranja. Stanite uz građane Češke i koristite Europski zakon o slobodi medija kako biste zaštitili neovisne medije u Češkoj Republici. [20:06:23] Antonella Sberna (ECR) [EN] Hvala lijepa. Molim, nije moguće dati znakove ili bilo što drugo, stoga hvala, gospođo Gregorová. Molim, gospođo. [20:06:32] Antonella Sberna (ECR) [EN] Ispred je. [20:06:34] Antonella Sberna (ECR) [EN] Nije moguće. Hvala. Molim Vas, gospodine Arvanitis. [20:06:48] Konstantinos Arvanitis (The Left) [EL] Gospođo predsjedavajuća, gospodine povjereniče, vrlo Vam zahvaljujemo na pruženoj mogućnosti da razgovaramo o ovoj temi, a želio bih reći svojim mlađim kolegama – moji stariji već znaju – da sam novinar; bio sam novinar i služio sam javnoj televiziji. Imao sam posebnu osjetljivost za ovo pitanje. I slažem se s prijedlogom gospodina povjerenika. Želio bih Vam reći da smo u Grčkoj ovo vrlo intenzivno doživjeli. Bilo je 11. lipnja 2013. godine kada je tadašnja desničarska vlada nametnula crnu propagandu i ugasila ga. Nezavisnost javnih medija temeljni je preduvjet funkcioniranja svake demokracije i zaštite vladavine prava. I ja, i kao profesionalac, i kao novinar, i kao građanin, ne mogu zatvoriti oči i reći: 'Ova crna propaganda simpatična mi je jer je stranka prijateljska prema meni, a ovo je negativno.' Vidim to cjelovito; radi se o demokraciji. Stoga je ovo refren koji stalno ističemo i u Odboru za građanske slobode, javno sigurnost i pravosuđe i u našim izvješćima, posebno u najnovijem, za koje sam imao čast biti izvjestitelj. Nažalost, nedavna inicijativa vlade u Češkoj televiziji i Češkom radiju izaziva ozbiljne zabrinutosti glede budućnosti ove nezavisnosti o kojoj danas raspravljamo. Naravno, postoji i pitanje transparentnosti privatnih medija, ali sada ne želim otvarati tu temu. Želio bih istaknuti tri ključna pitanja. Prvo, financijska ovisnost. Vlada potiče ukidanje naknade za koncesiju i prebacivanje financiranja javnih radijskih i televizijskih organizacija izravno u državni proračun. Netko bi mogao reći: 'Gdje je problem?' Problem je u tome što zapravo gledamo na smanjenje financijskih mogućnosti medija. Jer ovdje smo izračunali da je to barem blizu, odnosno ispod 15 % prihoda. Bez, dakle, stabilnih višegodišnjih i pravno zajamčenih jamstava, sasvim je izvjesno da će politička većina steći moćan poluga ekonomskog pritiska. [20:08:52] Konstantinos Arvanitis (The Left) [EL] u javnosti, a gospođine Komesara, predstavlja korak unatrag. Drugo, slabljenje javne misije. Predloženi rezovi ugrožavaju kvalitetu novinarstva i regionalnih informacija, kulturnu produkciju i ulaganja u nove digitalne usluge. Javno emitiranje nije samo posao, nije posao; javno je dobro koje, ističem, mora služiti svim građanima, bez obzira na prihod ili politička i vjerska uvjerenja. Treće, demokratski proces. Upotreba hitne parlamentarne procedure za relevantni zakon i odsutnost prethodnih konzultacija s javnim emitirima sami po sebi postavljaju pitanja o transparentnosti i kvaliteti zakonodavnog procesa. Nije slučajno što su 3. studenoga radnici u javnim medijima, moji bivši kolege, organizirali veliki štrajk, a tisuće građana izašlo na ulice da ih podrži. Doživjeli smo ovo u Ateni 2013. godine. Iz svih tih razloga, stoga, borba za javne informacije za nas nije pitanje korporativizma niti partizanski sukob. Hvala vam lijepa. [20:10:09] Milan Mazurek (ESN) [IT] Hvala. Poštovani članu, izvolite. Poštovani članu Mazurek, izvolite. [20:10:15] Milan Mazurek (ESN) [PL] U ovom amandmanu [20:10:17] Milan Mazurek (ESN) [SK] Neki ljudi moraju potpuno poludjeti. Dok u Njemačkoj ljudima razvaljuju vrata zbog nečega što su napisali na društvenim mrežama, dok se časopisi zabranjuju, kanali gase, svi ste ovdje šutjeli. Dok u Poljskoj Donald Tusk i njegova vlada masakriraju javni medij, vi ste svi šutjeli. Dok vidimo da španjolska progresivna vlada Europu preplavljuje ilegalnim migrantima, vi ste savršeno zadovoljni time. Ali kad vidite da u Češkoj Republici na vlasti vladaju patrioti i Europa suverenih nacija, vi se trkate da nadmašite jedni druge u organiziranju najvećeg cirkuskog komada o tome kako navodno trpe slobodu i demokraciju. Gdje je ta sloboda i demokracija kad se u Europi ljudi zaista zatvaraju zbog svojih mišljenja? Gdje je ta sloboda i demokracija kad se mediji uistinu ugušuju diljem Zapadne Europe? Gdje je ta sloboda i demokracija kad njemačka vlada zabranjuje vlastitim građanima putovanje na konferencije o reemigraciji? Tada vi, gospođo Nerudová, ne smijete smijuljiti kao polutrepavice. Tada šutite. Tada je sve u redu. A sada vidimo pravo lice tih ljudi. Izgubili su izbore, izgubili su izbore u Češkoj Republici i ne mogu to prihvatiti. Ne mogu to prihvatiti. Zato se ponašaju kao klauni u cirkusu. Napokon, poštujte demokraciju. Poštujte narod Češke Republike koji je izabrao svoju vladu, a ta vlada se sastoji od patriota i Europe suverenih nacija. Vi ne možete prihvatiti demokraciju kao bijesni psi; vi pozivate na totalitarizam. Vi sami predstavljate pravi totalitarizam. [20:11:53] Speaker 2 [IT] Hvala, poštovani članove. Molim, poštovani članice Wieselar Lima. Slušajmo naše kolege, molim. [20:12:01] Isabel Wiseler-Lima (PPE) [IT] Molim, nastavite. [20:12:05] Isabel Wiseler-Lima (PPE) [FR] Dana 24. listopada u 4:36 sati, usred noći, je većina Češkoga sabora na prvom čitanju usvojila uklanjanje televizijskoga i radijskoga javnoga doprinosa. Ako se ovo provede, to znači oko 15 posto manje sredstava. Ali ponajprije, to znači izravnu ovisnost o državnom proračunu. Ovo nije samo pitanje proračuna. Javnim medijima potrebna je neovisnost. Oni ne smiju godišnje pregovarati o svojem financiranju s vladom, vladom na koju moraju moći baciti kritičan pogled. Zato su se 3. studenoga zaposlenici javnih medija uključili u štrajk, a tisuće građana izašle na ulice. Sam predsjednik, gospodin Pavel, pozvao je na iskrenu raspravu. Bez neovisnosti medija ugrožen je demokracija i vladavina prava. I ovaj napad na medije, baš kao i zakon koji cilja nevladine organizacije financirane iz inozemstva, prati opasan obrazac koji se već može vidjeti drugdje u Europi. Europsko je reguliranje slobode medija jasno. Financiranje javnih medija mora biti odgovarajuće, stabilno i predvidljivo. Gospodine povjereniku, vi ste rekli da je Komisija već započela dijalog s Pragom. Potreban nam je pozitivan rezultat u pogledu vladavine prava prije konačnoga glasovanja. Ovog studenoga, kada Česi obilježavaju 1989., osvajanje slobode i demokracije, branimo ono što su oni osvojili svojom Baršunastom revolucijom. Hvala vam. [20:13:36] Evin Incir (S&D) [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Insir. [20:13:39] Evin Incir (S&D) [IT] Molim, nastavite. [20:13:45] Evin Incir (S&D) [EN] Kolege, nema demokracije bez slobodnih i neovisnih medija, a nema vladavine prava bez odgovornosti. Razvoj u Češkoj Republici podsjeća nas da slobodu medija i neovisnost sudstva nikada ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Kada politička vlast ugrožava neovisnost javnog emitiranja, nisu samo novinari u opasnosti. Građani imaju pravo znati istinu i držati one na vlasti odgovornima. Kada smo, napokon, mogli proslaviti odlazak Orbána s vlasti u Mađarskoj i odlazak Kaczyńskog s vlasti u Poljskoj, pa, Babiš je stupio na njihovo mjesto i zamijenio ih. Europska unija mora čvrsto stajati u obrani slobode medija, neovisnih institucija i vladavine prava u svakoj državi članici. Jer demokracija ne umire u jednoj noći. Ona se slabi korak po korak kada oni na vlasti ušutkavaju one koji se usude dovesti ih u pitanje. Kolege, napomena: govorili ste o mojoj zemlji, Švedskoj, i imate pravo. Ono što se dogodilo u Švedskoj je skandalozno. Ali niste spomenuli da je najveća stranka u vladinoj koaliciji vaš saveznik, Švedski demokrati, i konačno, kolega Mazurek. Tu je samo jedan klaun, a to ste vi, koji sve krivite migrante. [20:15:04] Speaker 1 [EN] Hvala, gospodo zastupnice. Imate plavu karticu. Gospođo Insir, imate plavu karticu. Ako je prihvaćate. Molim, gospođo Knotek. [20:15:15] Speaker 2 [EN] Gospodine Knotek, molim. [20:15:19] Ondřej Knotek (PfE) [EN] 30 sekundi. [20:15:22] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Da. Hvala, gospođo predsjedavajućo, i hvala, poštovani kolege, što ste prihvatili plavu karticu. Pažljivo sam slušala vaš govor. Možete li mi, molim vas, detaljnije objasniti kako bi se, konkretno, ovim prijedlogom ugrozila sloboda medija? Drugo, rekli ste da u Švedskoj postoji isti takav sustav, pa je to najčešći model u EU. Zašto onda ne bismo imali pravo na isti model financiranja koji također postoji u EU? Veliko hvala. [20:15:50] Ondřej Knotek (PfE) [IT] Molim. [20:15:52] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Molim. [20:15:52] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Nisam čuo— bilo je dosta odjeka, ali možete li to samo ponoviti kako bih mogao/la zaista odgovoriti na vaš— [20:15:59] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Da. [20:15:59] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Nisam to čuo/čula, pa je to— [20:16:01] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Ako biste, gospođo, bili tako ljubazni pa objasnili — [20:16:03] Ondřej Knotek (PfE) [EN] To je— [20:16:03] Ondřej Knotek (PfE) [EN] — detaljno, kako konkretno prijedlog češke vlade ugrožava slobodu medija, i zašto nam nije dopušteno imati isti način financiranja kao većina u Europi. Hvala vam puno. [20:16:17] Evin Incir (S&D) [EN] Pa naravno, svatko ima pravo na financiranje na isti način kao i drugi, ali ono što vi radite, zapravo ste napad na slobodu medija. Vi uskraćujete sredstva slobodnim i neovisnim medijima i novinarima. I to je — a zapravo, u istom smjeru, trebam reći, kao što su Švedski demokrati natjerali desno orijentiranu vladu u Švedskoj da stalno smanjuje sredstva. Ne morate uvijek izravno napadati, iako, naravno, Babiš to čini, kao što je vaš prijatelj Orbán učinio prije, kao što je vaš prijatelj Kaczyński također učinio prije. Ali možete to učiniti i na suptilan način. Smanjivanjem financiranja… financiranja… financiranja. [20:16:59] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Hvala. Molim, za Vaš odgovor, ako želite. [20:17:04] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Hvala. Hvala, gospođo predsjedavajućo. Da, u teškom smo vremenu. Naravno, svi moraju štedjeti. No češko je emitiranje odgovorno ne samo za vijesti, već i za vrlo široko područje aktivnosti koje nemaju nikakve veze s politikom. Moje je pitanje: gdje ste bili kada je nova mađarska vlada smanjila financiranje emitiranja za 50 posto? Šutjeli ste. Opet, dvostruki standardi. Pročitajte više prije nego što govorite. Hvala. [20:17:32] Evin Incir (S&D) [EN] Jedna stvar koju sam naučila od desnice, [20:17:34] Evin Incir (S&D) [EN] Molim. [20:17:34] Evin Incir (S&D) [EN] — jedna stvar koju sam naučila od krajnje desnice jest da nikada, baš nikada, nema odgovornosti. Sve je uvijek krivnja nekog drugog. I uvijek se okrivljuje netko drugi. Kada ćete vi, za Boga miloga, preuzeti odgovornost? Preuzmite odgovornost za ono što se događa u vašoj zemlji umjesto što govorite o onome što se događa u drugim zemljama? Mi smo podigli probleme u Češkoj Republici. Vidite ih i poduzmite nešto protiv takvog razvoja. Prestanite govoriti o drugima. Govorite o sebi. Ako vam je stalo do svoje zemlje, svoga naroda i pristupa slobodnim i neovisnim medijima, osigurajte da oni do njih dođu. Ne napadajte ih. [20:18:12] Jaroslava Pokorná Jermanová (PfE) [EN] Hvala. Molim, gospođo Pokorná Jermanová. [20:18:20] Jaroslava Pokorná Jermanová (PfE) [CS] Želio bih započeti time što sam čuo mnogo poluistina i laži ovdje, jer je usvajanje zakona trenutno u tijeku, a parlamentarna rasprava je sada aktualna. Zakon se trenutno obrađuje. Želio bih istaknuti da Vlada Češke Republike ima svako pravo promijeniti način financiranja, jer je rezultat demokratskih izbora. Značaj i neovisnost javnih medija ne leži u načinu financiranja. Ono što je važno su jasna pravila i zaštita od političkog miješanja, a to se ne mijenja. Ono što je važno je stroga kontrola nad korištenjem financijskih sredstava, ali trenutni sustav to ne omogućuje. Ako neki članovi Europskog parlamenta ili Europske komisije žele pretvoriti koncepte poput zaštite demokracije i vladavine prava u politički bat kojim će udarati vlade koje im se ne sviđaju, znajte ovo: Češka nije kolonija koju treba podučavati na svakom koraku od strane svoje demokratski izabrane vlade. I gospodine komesaru, ako ste vi prijetvorili izvješće iz 2026. godine, to izvješće prati razdoblje 2025., a to nije bila naša vlada, već vlada gospodina Fiale, koju su ovdje predstavljale moje kolegice iz oporbe. [20:19:34] Speaker 1 [EN] Hvala. Molim Vas, gospođo Jarr. Zamolju Vas da ostanete u vremenu. Hvala. [20:19:42] Lucia Yar (Renew) [CS] Mi smo s vama. Ostanite s nama. [20:19:44] Lucia Yar (Renew) [SK] Ovim riječima, u kolovozu 1968., Čehoslovački radio se obratio narodu kada je okupacija ušutkala slobodno emitiranje. Ali danas nisu potrebni tenkovi. Dovoljan je jedan glasanje u 4:36 u subotu ujutro, kojim će političari ograničiti financiranje javnoga televizijskoga i radijskoga programa. A onda će ograničiti i istinitu informaciju. Ovo nije bajka ljevičarskih progresivaca; to je stvarnost u našoj Slovačkoj, to je upozorenje iz Slovačke. Čak je i vlada Babiša bila jasno inspirirana Slovačkom. Čak i ovdje je počelo lažima, kao što je da mediji šire dezinformacije, da Soros plaća novinare i da se s time mora odmah nešto učiniti. Najprije su javne medije lišili stabilnog financiranja, ugušili su ih, otarasili se neugodnih zaposlenika, a onda su na njihovim ruševinama izgradili glasnu vladinu propagandnu mašinu. I mi to plaćamo skupo. Danas se na vašim ulicama vodi borba za slobodu i vladavinu prava, jer autokratske ambicije koje se ovdje jednostavno ostvaruju neće stati samo na medijima. Slijedit će i druge institucije. Vi stojite na trgovima i borite se za Europu, za Slovačku, za one od nas koji još nisu izgubili nadu. Vi ste inspiracija nama; ne odustajte, hvala vam, i mi smo uz vas. [20:21:19] Tineke Strik (Verts/ALE) [IT] Hvala. Molim, poštovani članice Estrich. Molim. [20:21:24] Tineke Strik (Verts/ALE) [EN] Gospodine predsjedniče, gospodine povjereniče, gospodin Babiš i njegovi saveznici s desnice uzeli su stranicu iz priručnika autokrata: učiniti javne medije ovisnima o državnom financiranju kako bi mogli kontrolirati što govore. Upravo je to ono što su prije učinili Orbán i Fico. Babiš to naziva financijskom reformom; ja to nazivam napadom na vladavinu prava, jer nema demokratskog društva bez slobode medija. Ohrabrujuće je što su se odmah održali široki i masovni prosvjedi u Pragu: ljudi savršeno znaju što je u igri, njihovo pravo na informaciju, izražavanje, raspravu i, konačno, njihovo pravo na demokraciju i vladavinu prava. Pozivam Komisiju da djeluje jednako brzo kao i prosvjednici. Odbijte ovaj zakon i jasno recite Babišu da članstvo u EU zahtijeva potpuno poštivanje europskih vrijednosti. Poduzmite odlučne mjere ako je potrebno. Ne ponavljajmo iste pogreške iz prošlosti, jer je razbijanje uhvaćenog sustava mnogo teže nego njegovo sprječavanje. [20:22:33] Speaker 2 [EN] Hvala. Ovo je plavi karton za vas, gospodine Estrich. Gospođo Estrich, postoji plavi karton ako želite. [20:22:42] Speaker 3 [EN] Da, u redu. [20:22:42] Speaker 2 [EN] U redu. Molim, gospodine Mularczyku, 30 sekundi. [20:22:53] Arkadiusz Mularczyk (ECR) [EN] Hvala. Govorit ću poljski. [20:22:57] Arkadiusz Mularczyk (ECR) [PL] Poštovani članice, hvala vam što ste prihvatili plavu karticu. Danas govorite o prijetnjama demokraciji zbog aktualnoga zakonodavnoga procesa u Češkom parlamentu. Poštovani članice, gdje Vi stojite kada vidimo i čujemo što se događa u Poljskoj? Nedavno je Donald Tusk, bez ikakva zakona, uz pomoć policije preuzeo poljsku javnu televiziju. Preuzeo je poljski radio i Poljsku tiskovnu agenciju. Kasnije je, također uz pomoć policije, preuzeo državno odvjetništvo, a sada je uz pomoć policije preuzeo i Ustavni sud. Gdje je Europska unija? Gdje su branitelji vladavine prava u Europskoj uniji? [20:23:37] Tineke Strik (Verts/ALE) [EN] Gđa Estrich. [20:23:39] Tineke Strik (Verts/ALE) [EN] Mislim, ako se usvaja zakonodavstvo, to ne znači nužno da je demokratsko. Ne podržava nužno vladavinu prava. Vidjeli smo to u Mađarskoj. Mnogo je zakona usvojeno pod režimom Fidesz, ali to nije bilo demokratsko. To je zahtijevalo postupak prema članku 7. i zamrzavanje sredstava. Ono što Tusk čini u Poljskoj, on pokušava obnoviti vladavinu prava, a upravo je to moja poruka Komisiji: pobrinite se da je ne morate obnoviti, već je njegujte dokle god je imate. Hvala. [20:24:21] Volker Schnurrbusch (ESN) [IT] Molim, dvorane. [20:24:24] Volker Schnurrbusch (ESN) [DE] Hvala Vam, gospodine predsjedniče. Da mi je netko predložio ovu temu za vrijeme moje aktivne karijere kao urednika, poslao bih ih od sebe jer ne odgovara formatu. Što, dovraga, potiče Komisiju da se upliće u medijsku politiku države članice? Češka vlada planira prebaciti se s plaćenog na sustav financiranja medija putem poreza, što se već dogodilo u Francuskoj, Danskoj i Švedskoj. Zašto onda Komisija brine o slobodi medija kada čini sve što je u njezinoj moći kako bi sve više kontrolirala medije? Kad je nova poljska vlada jednostavno zatvorila i nezakonito likvidirala državnu televiziju, ovdje nije podignuta nikakva prosvjed. Jer Donald Tusk se pridržava EU, dok Andrej Babiš razmišlja neovisno i želi restrukturirati financije Češke televizije – nešto što nam u Njemačkoj također hitno treba. Ovaj sustav emitiranja ne zahtijeva devet milijardi eura godišnje. Ova tema nema mjesta u ovom Parlamentu, a Komisija bi se trebala suzdržati od miješanja u unutarnje poslove suverenih država. [20:25:30] Hannes Heide (S&D) [EN] Gospodine Chambres, postoji plava kartica. U redu. Molim Vas, gospodine Heide. Za 30 sekundi. [20:25:37] Hannes Heide (S&D) [DE] Želio bih znati od vas što imate za reći o činjenici da je stanovništvo u dvije europske zemlje, Švicarskoj i Sloveniji, na referendumu glasalo za održavanje naknade za licencu, te što imate za reći o činjenici da su u samoproglašenoj patriotskoj vladi dužnosnici odgovorni za emitiranje ispričali za ono što su godinama činili u javnopravnom emitiranju? [20:26:02] Volker Schnurrbusch (ESN) [DE] Također, imam načelo da se ne miješam u unutarnje stvari drugih država. Naravno da sam pratio referendum u Švicarskoj vrlo detaljno jer je to dio našeg DNK-a. Znate, moja stranka vrlo cijeni izravnu demokraciju; smatramo je vrlo važnom. I divio sam se kako su Švicarci to izveli, a naravno da se rezultat mora poštovati. Svaka zemlja i svaki narod trebaju sami odlučiti o tome. Postoje prednosti i nedostatci u oba sustava, o tome nema sumnje. Ali sada se uhvatiti u koštac s financiranjem i reći da to iznenada postaje opasno – to je, iskreno, besmislica. [20:26:40] Sabine Verheyen (PPE) [IT] Hvala. Poštovani članu, molim Vas, potpredsjedniče Verain. Molim Vas. [20:26:46] Sabine Verheyen (PPE) [DE] Hvala vam, gospođo predsjednice. Tko kontrolira novac, kontrolira i medije te ima utjecaj na uređivački proces. Češka televizija i Češki radio u budućnosti će biti financirani izravno iz državnog proračuna. Sigurno je to slučaj i u drugim zemljama. Ali činjenica da se to događa u isto vrijeme kada se uvodi 15-postotno smanjenje jasno pokazuje da je pritisak i utjecaj na medije namjeran. A to je ozbiljan problem za neovisnost. Gospodine povjereniče, Europski zakon o slobodi medija na snazi je od prošlog kolovoza. To je sada godinu i pol dana, gotovo. Njegova provedba još uvijek nije završena, iako je rok za provedbu bio prošlog kolovoza. A ovaj slučaj pokazuje zašto je to problem. EMFA zahtijeva odgovarajuće, održivo i predvidivo financiranje koje je također jasno zakonski regulirano i ne sustav koji se ponovno uspostavlja s promjenom vlade. Upravo je to bio razlog zbog kojeg smo stvorili EMFA, jer smo željeli ukloniti upravo ove neizvjesnosti. Javni mediji trebali bi biti slobodni od političkog utjecaja. A pošteni pregovori o proračunu zapravo imaju suprotan učinak. Oni daju vladi polugu nad uređivačkim timovima i upravom javnih medija koji se stalno moraju nositi s realnošću u kojoj se nađu nakon pregovora o proračunu. Komisija kaže da prati situaciju. Samo praćenje nije dovoljno. Ona mora djelovati i osigurati potpunu provedbu EMFA-e u svim njezinim aspektima. A ljudi u Pragu govore nam što žele. I gospodine Šnurbušu, ako kažete da cijenite referendum vrlo visoko i želite da stanovništvo može odlučiti, onda se pitam zašto ne slušate tisuće ljudi u Pragu koji su izašli na ulice kako bi se borili za svoje javne medije. [20:28:45] Sabine Verheyen (PPE) [DE] i branite ga. Pokažite nam da želite ovo. I molim vas, provedite zakon, gospođo Komesarko. EMFA se konačno mora u potpunosti provesti u svim državama članicama. Hvala vam. [20:28:56] Speaker 2 [IT] Hvala. [20:28:57] Speaker 2 [EN] Imaju dvije plave karte. Možemo prihvatiti samo jednu. Jeste li za? U redu. Molim Vas, gospodine László. Za 30 sekundi. Molim Vas, poštujte vrijeme. [20:29:11] András László (PfE) [EN] Govorit ću na mađarskom. [20:29:15] András László (PfE) [HU] Govorili ste o financiranju javnih medija i uredničkoj slobodi u češkim javnim medijima. Ali kako je to moguće da kada je, u Mađarskoj, novi premijer iz vladajuće stranke — koja pripada vašoj političkoj obitelji — osobno intervenirao i javno, u biti, otjerao novog glavnog urednika novih javnih medija, vi se niste brinuli? Kako je to moguće da kada je financiranje javnih medija smanjeno, vi se zbog Mađarske niste brinuli? Kako je to moguće da kada je Medijski savjet, vodstvo medijskog regulatora, zamijenjeno od strane novog parlamenta, vi se niste brinuli? Kako se može objasniti ova dvostruka standard? Molimo vas da nam to objasnite. Hvala vam. [20:29:56] Sabine Verheyen (PPE) [IT] Hvala. Nema na čemu. [20:29:59] Sabine Verheyen (PPE) [DE] Da, hvala vam puno. Ne trebamo primijenjivati dvostruke kriterije; ono što se dogodilo u Mađarskoj upravo je ono što smo zapravo željeli, odnosno – barem zasad – dobro provođenje EMFA-a u smislu kako se može strukturirati neovisan medijski regulator. Za razliku od prije, sada postoje predstavnici vladajućih stranaka, predstavnici oporbe i predstavnici civilnoga društva, što nije bio slučaj za Orbánove u Mađarskoj. Ranije je bilo troje iz vladajuće stranke i jedan iz oporbene stranke, što je osiguravalo da se uvijek osigura tromjesečna većina i odgovarajući položaj. To nema nikakve veze s neovisnošću nadzora nad medijima. Upravo zato je korak koji je Mađarska poduzela sada ispravan, jer ono što je uspostavljeno u potpunosti je u skladu s EMFA-om. Hvala. [20:30:44] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [IT] Hvala. Poštovani članice, izvolite. Poštovani član López-Aguilar. Izvolite. [20:30:53] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [IT] Hvala, gospodine predsjedniče. Gospodine povjereniku McGrath. [20:30:55] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [ES] Kada je Anders Babiš, koji, ne slučajno, medijski magnat, postao predsjednik Vlade Češke Republike, mnogi od nas u ovoj Dvorani predvidjeli su da će slijediti neoliberalni put Viktora Orbána iz Mađarske. Ali morali smo pričekati i vidjeti. I evo nas opet, s još jednom reformom financiranja medija koja je izazvala prosvjede u njegovoj vlastitoj zemlji, ali prije svega, zabrinutost — iz našeg ugla, opravdano — oko njezine usklađenosti s europskim standardima, kako je potvrdio godišnji izvještaji o vladavini prava. Ti izvještaji ne analiziraju samo stanje neovisnosti sudstva, odvajanje vlasti, borbu protiv korupcije, već i slobodu medija i njezin korolar, odnosno pluralizam medija. Ovaj Europski parlament donio je ne samo zakon za zaštitu novinara od strategijskih tužbi, već i cjelovitu regulaciju medija s europskim središtem, europskim tijelom koje štiti slobodu i pluralizam medija. Stoga moramo jasno navesti da je transparentnost u financiranju medija bitna sastavnica slobode medija i pluralizma informacija, jer je vrlo lako kolonizirati slobodu izražavanja putem invazivnog financiranja medija. Hvala vam, gospodine predsjedniče. [20:32:17] Antonín Staněk (PfE) [IT] Hvala. Hvala, poštovani članu. Molim, poštovani članu Stanek. [20:32:29] Antonín Staněk (PfE) [CS] Gospođo predsjednice, svima onima koji danas miješaju obranu slobode medija s podrškom češkoj oporbi bez ikakvog znanja o češkom zakonodavstvu, podsjećam vas da Europski parlament ne bi trebao biti alat za domaću stratešku i stranačku borbu. Ako imate dokaze o miješanju u uredničku neovisnost, prikažite ih. Politička neslaganja nisu dokaz. A o čemu se zapravo radi? O načinu plaćanja. Naknada za licencu nije potvrda slobode. I financiranje iz proračuna nije automatski cenzura. Način plaćanja ne jamči neovisnost medija. Ono što je važno su pravila koja je štite. A ta su pravila osigurana u prijedlogu. Poštujem pravo na prosvjed jednako kao i pravo na nadzor javnog novca. Naposljetku, mediji javne službe ne pripadaju vladi. Ne pripadaju oporbi, niti bilo kojem ideološkom taboru. Češki kolege, nemojte se smijati i nemojte pretvarati domaći politički spor u optužbu protiv svoje zemlje. To ona ne zaslužuje. Gospodin Nerudová. [20:33:41] Daniel Freund (Verts/ALE) [IT] Hvala. Poštovani članu, molim. Poštovani članu Freund, molim. [20:33:46] Daniel Freund (Verts/ALE) [EN] Dragi kolege, dragi komesare, Andrej Babiš, predsjednik Vlade Češke Republike, ima sukob interesa. I nije to samo što to ja govorim. To je Europska komisija koja je to rekla, i to također nije prvi put. Ovo je već drugi put da to potvrđujemo. Zato je najmanje što moramo osigurati da ne dobije nijedan cent EU sredstava. Ali zapravo uopće ne razumijem kako netko tko ima potvrđeni sukob interesa, a Financijska pravila kažu da se to mora riješiti, kako još uvijek može sjediti za stolom pregovaranja i pregovarati o proračunu EU? Kako je to moguće? Gospodine Konotnik, rekli ste da kritiziramo ovo samo zato što je on dio ove fašističke političke obitelji ovdje. Ali ako se sjetite, zapravo prije samo dvije godine, sjedili ste tamo u sredini. S liberalima. Prije nego što ste promijenili grupe. I zapravo, u to vrijeme, kada ste još uvijek bili dio onoga što vi nazivate političkim mainstreamom, ovaj je Dom još uvijek kritizirao korupciju, sukob interesa i sve probleme u Češkoj Republici. Stoga ovo nema veze s vašom grupom. Ovo se odnosi na sukob interesa i korupciju. [20:35:00] Speaker 2 [IT] Hvala. [20:35:00] Speaker 4 [EN] Hvala vam puno. [20:35:02] Speaker 2 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani članice Kolar. Molim. [20:35:17] Speaker 2 [EN] Za osobnu izjavu, ne zbog plave karte. Ne forsirajte plavu kartu. Ako želite intervenirati za osobnu izjavu, možete. Molim. [20:35:35] Ondřej Knotek (PfE) [EN] Hvala lijepa. Gospodine Freunde, imamo lijepu debatu u Odboru za proračunsku kontrolu, ali ovo je druga tema. Usput, jeste li svjesni da je vaš kolega iz vaše političke skupine, iz Pirata, koji su dio Zelena, imao potpuno istu ideju o promjeni financiranja u svom parlamentarnom programu? Dakle, vaši su kolege to imali u programu, a vi nas sada kritizirate što radimo ono što su vaši kolege željeli učiniti prije osam godina? Niste ozbiljni. Glupo je. [20:36:06] Speaker 2 [EN] Hvala, gospođo predsjedniče. Radi se o osobnoj izjavi, stoga nije moguće odgovoriti. Nije moguće odgovoriti zato što je bila riječ o osobnoj izjavi. Ovo nije plavi karton. Molim Vas, gospodine Konotnik. Gospodine Kolar, oprostite. [20:36:28] Ondřej Kolář (PPE) [CS] Dobar večer. Hvala vam puno. I strašno je žalosno što, zahvaljujući populističko-nacionalističkoj vladajućoj koaliciji, Češka se gura u stranu i moramo svjedočiti ovoj debati. Kako mogu vjerovati vladi koja aktivno uništava našu vlastitu vojsku i očekivati da će imati dobre namjere prema medijima javne službe? Za koje, bez sumnje, mnogi političari u koaliciji nisu zadovoljni jer se pridržavaju načela i standarda objektivnosti, uravnoteženosti i profesionalnog novinarstva? Ne kažem da ne bismo trebali raspravljati o tome kako se financiraju i djeluju mediji javne službe. Problem je, međutim, što se ta rasprava ne odvija. Ono što vidimo je nasilje od strane vlade. Ovo nije standardna politička rasprava. Ne vidimo stručna savjetovanja. Nema transparentnog procesa. Umjesto toga, vidimo silovanje morala. Svjedočimo degradaciji vrijednosti. Vidimo prezir prema ideološkom pluralizmu i prema pravilima – i pismenima i nepisanim. A oni koji to čine i nazivaju se demokratima, zatim frenetično aplaudiraju uglednom slovačkom neonacistu. To boli. [20:37:35] Speaker 2 [EN] Ima cjelobojna karta od gospođe Dostálové. Molim, za 30 sekundi i molim vas, držite se vremena. [20:37:43] Klara Dostalova (PfE) [CS] Dobar dan, gospođo članice Europskoga parlamenta. Iskreno se ispričavam što je to palo na vas, jer sam pokušao podnijeti plavi karton za gospođu Nerudovu, gospođu Gregorovu ili gospođu Vrecienovu, ali moje su kolegice, junakinje, sakrile u grupi u kojoj to nije moguće. Umjesto toga, pitam vas: jeste li vi čitali europske studije? Pretpostavljam da jeste, kao što je to u redu za člana Europskoga parlamenta. Dakle, sigurno znate da one ukazuju na nepravdu vezanu uz koncesijske pristojbe, njihovu administrativnu složenost i probleme s naplatom. I zato vas pitam: zašto, po vašem mišljenju, građani Češke moraju to podnositi? Ili zašto ovaj sustav mora biti održavan kada i sama Europska komisija ukazuje na njegovu neprikladnost? I zašto ne smatrate prikladnim prijeći na drugačiji način financiranja, kao što su učinile 14 zemlje? [20:38:30] Ondřej Kolář (PPE) [EN] Molim. [20:38:30] Ondřej Kolář (PPE) [CS] Hvala na pitanju. Šteta što niste slušali što sam govorio. Rekao sam da je potrebno, drugim riječima, da je potrebno održati ovu raspravu o financiranju i funkcioniranju javnih medija. I rekao sam da je problem u tome što se ta rasprava ne održava u Češkoj Republici. Vi ste silovali parlamentarni proces. Vi ste odbili raspravu i rasprava ne postoji. Ne znamo što zapravo planira vaša vlada koalicije. Nitko ne zna. Iskreno, mislim da to ni vaš premijer ne zna, da to ni vi sami ne znate. Vi samo nešto brzo sklapate, nitko ne zna što se zapravo događa, a onda u subotu u 4:36 ujutro silujete Zastupnički dom. To se ne radi. Žao mi je. [20:39:17] Speaker 2 [IT] Hvala vam, poštovani članice. Molim, poštovani član Rafović. [20:39:22] Speaker 2 [EN] Jako smo kasnili. [20:39:33] Emma Rafowicz (S&D) [FR] Gospodine predsjedniče, gospodine komesare, češka vlada izravno napada neovisnost javnog emitiranja. Ukinućem naknade za koncesiju i objavom rezanja proračuna za vijesti, oni udaraju po jednom od temeljnog stupova naših demokracija. U Francuskoj znamo ovaj scenario previše dobro. Otkad je Emmanuel Macron ukinuo naknadu za koncesiju, javno emitiranje je oslabio. Na desnici, kako ovdje tako i u Francuskoj, oni se raduju, raduju se ovim ponavljajućim pogreškama. Oni iskorištavaju svaku rupu koju otvori desničarska vlada. Charles Lalonque u francuskom Narodnom vijeću, Sarah Knafo ovdje – njihov je plan jasan: učiniti sve što je moguće kako bi privatizirali javno emitiranje i promovirali medijsku koncentraciju u korist svojih prijatelja. Ne možemo dopustiti da se naše mašte prodaju na dražbi malobrojnim oligarsima. Sloboda našeg kontinenta, snaga naših demokracija također ovisi o ovoj prvoj crti obrane. Ovdje je informacija slobodna kultura. Stoga vam, gospodine komesare, kažem vrlo svečano: moramo osigurati da se Zakon o slobodi medija primjenjuje i potpuno transponira u cijeloj Europi. Moramo ojačati zaštitu i djelotvornost naših regulatora. Moramo ojačati financiranje našeg javnog emitiranja. Moramo uspostaviti pravu europsku preferenciju kako bismo se zaštitili od stranog utjecaja. [20:40:53] Emma Rafowicz (S&D) [IT] Hvala. [20:40:53] Emma Rafowicz (S&D) [FR] I zaštitimo naše javne audiovizualne medije. I ovdje ću zaključiti: moramo konačno masovno decentralizirati naše medije i kulturu. Oligarhija je neprijatelj demokracije. [20:41:04] Speaker 2 [IT] Hvala, poštovani članice/poštovani članu. [20:41:05] Speaker 3 [FR] Hvala. [20:41:06] Speaker 2 [IT] Debata je završena. Imamo šest govornika prijavljenih u pisanom postupku CACHE-DI. Možemo ih sve prihvatiti, ali vas molim da budete precizni s vremenom govora. Počinjemo. Molim, poštovana gospođo Grappini. Izvolite. [20:41:20] Maria Grapini (S&D) [RO] Hvala, gospođo predsjednice. Gospodine povjerenice, dragi kolege, vjerujem da bi građani, da su čuli današnju debatu, više nisu imali nikakvo povjerenje u nas. Moramo shvatiti – nakon što smo saslušali obje strane – da pitanja koja mogu dovesti do dezinformacija moraju biti ozbiljno shvaćena. Moramo shvatiti da, jednom kad države postanu članice Europske unije, moraju se pridržavati europskih propisa. Ne po izboru. Ne biramo što nam se sviđa. Mediji su vrlo važni. Ova pravila moraju se primjenjivati u svim državama članicama. S druge strane, Komisija – gospodine povjerenice –, morate vidjeti kako ne potičete euroskepticizam. Jer ako želite intervenirati, kao što ste to učinili u mojoj zemlji, Rumunjskoj, kako biste osporili zakon koji je usvojio Parlament i odobrio Ustavni sud, gubimo kredibilitet. Zato vjerujem da, da, moramo znati izvore financiranja. Radio je najlakši način informiranja građana, i zato moramo štititi medije i slobodu tiska. Hvala vam. [20:42:20] Kateřina Konečná (PfE) [IT] Hvala vam, poštovani članice. Molim vas, poštovana članica Konecka. [20:42:26] Kateřina Konečná (PfE) [CS] Gospođo predsjednice, istaknuti kolege, dame i gospodo. Ono što danas vidimo i u čemu sudjelujemo jest politička rasprava onih koji su prošle godine na izborima za Zastupnički dom bili neuspješni. Neuspješnih ljudi – zaista me boli što ni gospođa Vrecienová ni gospođa Gregorová nisu ovdje danas; one su bile one koje su stalno govorile kako stvari trebaju biti drukčije. Njihove su političke stranke predlagale ukidanje naknade. Kad nisu bile u opoziciji i kad su imale priliku, predlagale su ukidanje naknade. Zar vi, kolege, dame i gospodo, mislite da je demokratsko da smo u Češkoj Republici došli u situaciju u kojoj naknadu za javne medije plaćaju ljudi koji čak nemaju ni televizor ni radio? Čini li vam se to pošteno? I imaju li ikakvu mogućnost kontrole? Danas nemaju nikakvu mogućnost kontrole. I što je u tome ne demokratsko, ili su zemlje poput Francuske, Malte i drugih nedemokratske, gdje se javni mediji također financiraju iz državnog proračuna? I samo nekoliko konačnih brojeva, kolege, dame i gospodo, kako ne bi izgledalo da cijela Češka Republika prosvjeduje. Prema anketama, samo 19 posto ljudi bi dobrovoljno platilo naknadu Češkoj televiziji, a samo trećina ljudi želi zadržati naknadu. Dakle, ne vjerujte onome što vidite na televiziji; umjesto toga pogledajte podatke. [20:43:45] Kateřina Konečná (PfE) [IT] Hvala. [20:43:45] Kateřina Konečná (PfE) [CS] Česi žele da se naknade ukinu, pa imajte ih na to ukinite. [20:43:49] Speaker 2 [IT] Hvala vam, poštovani članice/poštovani članu. [20:43:50] Speaker 3 [CS] Krenimo na to. [20:43:51] Speaker 2 [IT] Molim Vas, poštovana članice Tinkynen. [20:44:00] Sebastian Tynkkynen (ECR) [EN] Dragi kolege, želim da me pažljivo saslušate. Medijski model koji kritizirate, a koji Češka pokušava izgraditi, to je model koji imamo u Finskoj. Što radimo ovdje u Finskoj? Nekada smo imali televizijske pretplate za financiranje javne televizijske kuće. Ukinuli smo ih. Zatim smo uveli javni medijski porez, a sada političari kontroliraju sustav. I tijekom ove vladine mandate napravili smo najveće rezove za ovu javnu televizijsku kuću. Nije bilo nikakvih prosvjeda u našoj zemlji. EU nas nije napala. Komisija nas nije napala. Trenutno imamo premijera iz PPE-a. Mrzim licemjerje. I to se stalno ponavlja. EU, gubite na kredibilitetu. Hvala vam. [20:45:07] András László (PfE) [IT] Hvala, poštovani članu. Molim, poštovani članu g. László. [20:45:14] András László (PfE) [EN] Hvala, gospođo predsjedavajućo. Ova rasprava o slobodi medija u Češkoj Republici očito nije ništa drugo do patetičan i nepošten politički napad. Zakon još nije ni usvojen. Novi model financiranja postoji u nekoliko drugih zemalja EU. A te zemlje nisu kritizirane. Zašto? Zašto nitko u ovoj Kući nije bio zabrinut kada su druge stranke imale slične planske politike? Dvostruki standardi su apsolutno očiti. Hipokrizija mora prestati. Dvostruki standardi moraju prestati. Sloboda medija, europske vrijednosti, vladavina prava mogu biti uvjerljive samo ako se primjenjuju jednako na sve, a ne na političkoj osnovi kao što je slučaj danas s Češkom Republikom. Hvala vam puno. [20:46:08] Speaker 2 [IT] Hvala, poštovani članu. Molim, poštovani članu Mularczyku. [20:46:17] Arkadiusz Mularczyk (ECR) [PL] Ima li različiti standardi vladavine prava u Europskoj uniji? Nesumnjivo, da. Jer danas raspravljamo o promjeni koja se trenutno obrađuje u Češkom parlamentu. Međutim, gospodo, tijekom protekla tri godine vladavine Donalda Tuska u Poljskoj, sve institucije — počevši od javnih medija, televizije, javnog radija, Poljske tiskovne agencije, državnog odvjetništva, a najnovije i Ustavnog suda — preuzete su silom. Donaldu Tusk nije potreban nikakav zakon. Njemu nije potrebna nikakva parlamentarna procedura. On šalje policiju, šalje batine i silom preuzima institucije. Gospodo, takvo je trenutno stanje vladavine prava u Poljskoj. A gdje je komesar Graff? Nema komesara Graffa. On šuti, on se skriva. Gdje je predsjednica von der Leyen? Ona nije ovdje. Zato što ga prihvaćaju, zato što u Poljskoj na vlasti je njemački liberalni podložnik, Donald Tusk. Gospodo i dame, a to je skandal. Ovo nije Unija kakvu želimo. Hvala vam puno. [20:47:21] Speaker 2 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Tereš. [20:47:26] Cristian Terheş (ECR) [RO] Hvala Vam, poštovani g. povjereniku. Kada ćete prestati s ovom licemjerjem? Pažljivo sam slušala što je ovdje rečeno i vidim kako se ovakva dvostruka standard promovira od strane Ursule von der Leyen. Ako se vodstvu države članice sviđa Ursuli von der Leyen, bez obzira što god predstavnik te države učinio, sve je u redu. Ako, međutim, vodstvo te države dovodi u pitanje europske politike, bilo da su one dobre ili manje dobre, to je sporedno. Bez obzira na to što vodstvo te države učini, ovakva vrsta kritike se pojavljuje. Pitam Vas: je li Europska komisija najprikladnija institucija za podučavanje država članica o slobodi medija? Osobito kada Europska komisija do danas nije objavila ugovore koje je potpisala s tvrtkama za cjepiva? Kako može propovijedati, govoriti i držati lekcije o slobodi medija kada sama krši slobodu i pravo građana na pristup informacijama od javnog interesa? G. povjereniku, molim Vas, recite Ursuli von der Leyen da objavi ugovore koje je potpisala s Pfizerom i Modernom. Hvala. [20:48:41] Speaker 2 [IT] Hvala, poštovani članice. Postupak 'catch-the-eye' smo završili. Molim vas, gospođo povjerenice McGrath. Hvala. [20:48:53] 263979 [EN] Hvala vam puno, predsjedniče, poštovani članovi. Zahvaljujem vam svima na vašim doprinosima ovoj debati večeras. I vjerujem da je današnja rasprava ponovno pokazala kako sloboda i pluralizam medija nisu samo apstraktan princip. To je nužan uvjet za demokraciju, odgovornost i povjerenje javnosti. A posebno je to istinito kada govorimo o medijima javne službe čija neovisnost i dugoročna održivost su ključni za demokratski život. Oni su jedan od ključnih stupova. U Češkoj, kao i drugdje, te reforme koje utječu na upravljanje i financiranje javnih emitera moraju se pažljivo procijeniti. Mediji javne službe trebaju stabilno, odgovarajuće i predvidljivo financiranje kako bi mogli ispuniti svoju misiju u javnom interesu. Ono što je danas na kocki daleko nadilazi bilo koji model financiranja ili bilo koju državu članicu. Radi se o tome može li javna služba medija nastaviti služiti građanima, slobodna od političkog ili ekonomskog pritiska, u vrijeme kada pouzdane neovisne informacije nikada nisu bile važnije. Upravo je zato što Europski zakon o slobodi medija važan, ne samo kao zajednički standard na papiru kao zakon EU, nego kao okvir koji sada mora biti primijenjen i provedben u praksi. Ali neovisnost javnih medija samo je jedan dio slike. Sloboda medija također ovisi o ljudima koji obavljaju posao. Novinari moraju moći izvještavati bez straha. I istina je da širom EU novinari i dalje suočavaju s prijetnjama: online uznemiravanjem, pa čak i fizičkim napadima. Svake godine procjenjujemo njihovu sigurnost u godišnjem Izvješću o vladavini prava. Upravo je zato Komisija usvojila preporuku o sigurnosti novinara još 2021. godine. I kako smo se obvezali u Europskom štitu za demokraciju, koji smo objavili prije godinu dana, ažurirat ćemo ovu preporuku kako bismo odrazili promjenjive stvarnosti s kojima se novinari suočavaju u svom svakodnevnom radu. Kao što znamo, novinari su sve češće meta zlouporabe sudskih postupaka. Poznati kao SLAPP, ti postupci imaju za cilj ušutkati ih, umjesto da postignu pravdu. [20:51:12] 263979 [EN] Direktiva protiv SLAPP-ova, koju su države članice morale transponirati do svibnja ove godine, omogućuje sudovima da ranije odbace očigledno neutemeljene tužbe i štiti one na koje su ciljane u prekograničnim slučajevima. Preporučili smo državama članicama da iste zaštitne mjere primijene i na domaće SLAPP slučajeve. Stoga bih u zaključku želio istaknuti jednu temeljnu točku. Nezavisni mediji, uključujući i javne medijske ustanove, nisu samo „lijepo imati“ u demokratskom društvu; oni su uistinu demokratska nužnost. Stoga će Komisija nastaviti s angažmanom s češkim vlastima, a naš je cil jasan: osigurati potpuno poštovanje načela slobode medija, uredničke neovisnosti te transparentnog i održivog financiranja u skladu s europskim standardima i europskim pravom u obliku Europskog zakona o slobodi medija. Komisija će ostati budna i posvećena obrani slobode i pluralizma medija, kao i vladavine prava u svim državama članicama, uključujući i Češku. Hvala vam, kolege, na vašim doprinosima večeras. [20:52:20] Antonella Sberna (ECR) [IT] Hvala, gospodine komesaru. Rasprava je završena, a glasanje će se održati tijekom jedne od budućih sjednica. Dnevni red sada uključuje minute govora prema članku 179. Poslovnika. Obavještavam vas da su kolege za minute govora pozvani uzeti riječ iz svojih mjesta. Počinjemo: molim, počasni članu Kohut. [20:52:46] Łukasz Kohut (PPE) [PL] I ovdje stojim danas, iako u Varšavi kažu da Silježani ne postoje. Rekao sam to prije nekoliko godina, točno u ovoj dvorani Europskog parlamenta. Popis stanovništva: više od pola milijuna poljskih građana izjasnilo se kao Silježani i koristilo silješko govor. Zakon o priznavanju silješkog kao jezika dvaput je usvojen u poljskom parlamentu. Nažalost, dvaput su desničarski poljski predsjednici stavili veto na naš zahtjev. Upravo zato smo krenuli drukčijim putem. Želimo međunarodno priznanje i poštovanje silješkog jezika. Želimo upisati silješki jezik kao nositelja kulture na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Trenutno provodimo javne konzultacije, od Opolske Šleske do Cieszyn Šleske. Cijela Gornja Šleska, sa svojim brojnim dijalektima, govori jedan jezik, nositelj naše šleske kulture i identiteta. Nećemo odstupiti s ovog puta. Zaštitimo regionalne jezike. Zajedno zaštitimo šleski jezik, baštinu naših starih predaka. Višestrukost kultura naša je snaga. [20:53:49] Speaker 2 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovana članica Kristea. Ona nije ovdje. Molim, gospođo. [20:54:01] Speaker 2 [EN] Disdier. 707. [20:54:09] Mélanie Disdier (PfE) [FR] Evo, idemo poje**t vaše majke. Prljavi bijelci. Prljavi fašisti. To su uvrede koje su mladi katolici u Rouenu dobili prošli tjedan prije nego što su nasilno napadnuti. Šake, slomljen nos, unakaženo lice. I sve to bez ikakvog razloga. Ali od kada u Francuskoj bi to što si bijel, Francuz ili katolik opravdavalo postajanje metom? Dobrodošao je nadolazeći osnivanje europskog koordinatora zaduženog za borbu protiv mržnje prema kršćanima unutar Europske unije. To je zaista nužan korak naprijed. Ali morat će brzo započeti s radom. Kršćani u Europi ne traže nikakve privilegije. Oni jednostavno traže mogućnost da slobodno i sigurno žive svoju vjeru. Postoji i rasizam protiv bijele rase. Postoji i mržnja protiv kršćana. Vrijeme je zaustaviti ignoriranje problema. Ne može biti dvostrukih standarda u borbi protiv rasizma i vjerske mržnje. Kao što je naša predsjednica Metsola ispravno rekla ranije, rasizam nema mjesta u Europi niti ikamo drugamo. Svaka žrtva zaslužuje pravdu, bez obzira na njihovo podrijetlo i vjerovanja. Hvala vam. [20:55:28] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Teodorescu. [20:55:35] Georgiana Teodorescu (ECR) [EN] Hvala, predsjedniče. [20:55:36] Georgiana Teodorescu (ECR) [RO] Ovdje, iz Bruxellesa, iz udobnosti Parlamenta i Komisije, vjerujete da razumijete potrebe i očajanje onih koji su ispunili ulice diljem Europe. Mislite da li možete razumjeti bol majke koja nema što za nahraniti svoju djecu ili suze starije osobe koja mora odustati od hrane kako bi platila lijekove ili račun za struju? Vaše ideološke, razarajuće politike, poput Zelenog plana, dovele su poduzeća do bankrota, ugušile poljoprivredni sektor i natjerale proizvodnju izvan Europe. Da biste se mogli potapšati po leđima što ste plemeniti i što želite čistiju planetu, gladovali ste cijeli kontinent. Nema prave demokracije bez prosperiteta građana. Isto kao što nema prave demokracije s poništenim izborima, političkom policijom i zabranjenim prosvjedima. Dana 14. Rumunjska će se dići iz pepela i, kao i druge europske zemlje, zahtijevat će pravdu na ulicama. Vlada u Bukureštu priprema se za gušenje svake legitimne prosvjedne aktivnosti, vjerujući, kao što vjeruje, da je demokratski ukinuti aktualne izbore, zabraniti prijevreene izbore i, općenito, gaziti Ustav pod nogama. Pažljivo pratite vijesti iz Rumunjske i zlostavljanja koja se spremaju protiv rumunjskih građana. [20:56:41] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članu. Molim, poštovani članu Cohen. [20:56:48] Barry Cowen (Renew) [EN] Hvala, predsjedniče. Kao i mnogi kod kuće, ustao sam jutros i sa zadovoljstvom sam dočekao vijest o dogovoru o plaćama u irskom javnom sektoru. Izbalansiran sporazum koji osigurava značajna povećanja za više od 400 000 radnika. No postoji šira točka koju sam htio istaknuti. Sve više u Irskoj, a zapravo i u Europi, vidimo kako konkurirajući interesi postavljaju vlastite zahtjeve, inzistirajući da njihove prioriteti budu na prvom mjestu. Ovdje u Bruxellesu svaki odbor, uključujući i moj, zahtijeva više od već napregnutog europskog proračuna. Ali u Irskoj, podsjetit ću vas, upravo je fiskalna razboritost, a ne bezbrižno trošenje na temelju nepouzdanih prihoda, izgradila gospodarstvo koje je bilo sposobno osigurati povećanje plaća, podržati kućanstva i ulagati milijarde u infrastrukturu. Isto tako, u Bruxellesu je upravo jedinstvo, solidarnost i spremnost na kompromis dovele do toga da smo danas ovdje. Jer, u konačnici, politika u koju vjerujem više je od zadovoljavanja zahtjeva pojedinačnih interesa. Radi se o hrabrosti donositi teške odluke, o disciplini da pogledamo izvan sljedećih izbora te o odgovornosti da stavimo dugoročne interese onih koje zastupamo. Nadamo se da će ovaj Parlament, Komisija i Vijeće imati to na umu prilikom dogovaranja proračuna koji na pravičan i odgovarajući način uključuje sve sektorske interese. Hvala. [20:58:04] Speaker 2 [IT] Hvala, počasni članice. Molim, počasna članica Miranda Paz. Ona nije ovdje. Poštovana članica Bojlan. [20:58:15] Lynn Boylan (The Left) [EN] Hvala, predsjedniče. Ovaj tjedan sam zajedno s kolegicom Kathleen Vonchen s ponosom ugostio aktiviste iz sjeverne Irske u Bruxellesu za Irski tjedan jedinstva. I njihova je poruka bila nadahnjujuća, a bilo je jasno da je Irska spremna za ujedinjenje te da je Sjever spreman ponovno se pridružiti EU. Neki su delegati bili premladi da glasaju kada su engleski glasači odlučili da budućnost tih mladih ljudi leži izvan Europske unije. Ali oni znaju da postoji put natrag kroz Daytonski sporazum, i odlučni su iskoristiti tu opciju kako bi ujedinili Irsku u EU. Također je Parlament ove tjedan čuo i o temeljitom novom istraživanju profesora Colina Harveyja i odvjetnika Marka Bassetta, koji ukazuju na to kako se i Bruxelles mora pripremiti za ujedinjenu Irsku. Nijedna osjetljiva politička i pravna pitanja više ne mogu biti zanemarena od strane ikoga ovdje u Bruxellesu. U Bruxellesu, Belfastu, Derryju, Nuri i Dublinu, poruka ljudi je da je vrijeme ozbiljno se pozabaviti ujedinjenom Irskom unutar Europske unije. [20:59:18] Speaker 1 [IT] Hvala vam, poštovani članice. Molim vas, poštovana članica Bozdorf. [20:59:21] Irmhild Boßdorf (ESN) [EN] Molim. Hvala. [20:59:25] Irmhild Boßdorf (ESN) [DE] U listopadu je u Francuskoj i Italiji na ulice izašlo 100 000 mladih ljudi kako bi prosvjedovali protiv propusta u obrazovnom sektoru. Njihove su brige više nego opravdane. Javna blagajna je prazna, obrazovne ustanove propadaju, a budućnost gotovo ne postoji. Distonijski prizori pojavili su se kada su dio tih prosvjeda bio preuzet od strane Antife i migranata. Stvari su potpuno izmaknule kontroli, a bijes je eruptirao nasilno. Tisuće trgovina je opljačkano, automobili i zgrade zapaljene, a nanesena je šteta od milijuna eura. Tko će nadoknaditi ovu štetu? Dobro pitanje. Istodobno, milijarde eura iz fondova Europske unije godišnje odlaze u ljevičarske i neprozirne strukture. Organizacije iz okruženja prosvjeda također su koristile ove fondove. Zahtijevamo temeljitu i transparentnu istragu kako bismo osigurali da ni jedan euro našeg novca od poreza nije zloupotrebljen za nasilne prosvjede. Također zahtijevamo da se u budućnosti naš novac troši na obrazovanje i budućnost naše djece umjesto na ljevičarsku propagandu. Hvala. [21:00:37] Luis-Vicențiu Lazarus (NI) [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Lazarus. Molim. [21:00:43] Luis-Vicențiu Lazarus (NI) [RO] Gospođo predsjednice, dragi kolegice i kolege, demokracija u akciji. Gospodo predsjedavajuća, dragi kolege, vidim da se ovaj važan princip Europske unije nalazi čak i na transparentu ispred Parlamenta. No, razmotrimo kako ovaj demokratski proces djeluje u našim zemljama. Zapravo, u Rumunjskoj ste 2024. godine praktički zabranili određenim osobama kandidiranje za predsjednika Rumunjske. Što je apsurdno. Slično je onome što se događa u Iranu. Osim toga, saznao sam i da je u Rumunjskoj netko drugi pobijedio na izborima od onoga koga ste očekivali. Da bi netko drugi osim onoga kojeg ste željeli osvojio izbore, bili biste poništili izbore. Nakon što ste otkazali izbore, ponovno ste zabranili onima koji su željeli kandidirati, uključujući i pobjednika izbora, gospodina Călina Georgescua, da se ponovno kandidiraju. Danas ima pet kaznenih predmeta protiv njega i nalazi se u zatvoru u Rumunjskoj. A sada želimo održati skup u subotu, a ne dobivamo dozvolu. Pa u kojoj smo to zemlji i u kojem Europskom savezu živimo? Mislim, zar vam se uopće ne stidi? Ursula von der Leyen bila je u Rumunjskoj prije samo nekoliko dana i... [21:01:57] Speaker 1 [IT] Hvala. [21:01:57] Speaker 4 [RO] Da, učinio sam to. [21:01:59] Speaker 1 [IT] Hvala. Hvala, poštovani članu. Molim, poštovani članu Aftias. [21:02:08] Georgios Aftias (PPE) [EN] Molim. [21:02:09] Georgios Aftias (PPE) [EL] Poštovani kolege, podrška našim otocima jest podrška otočnosti kroz novi višegodišnji okvir financiranja mora biti naša glavna prioritetna zadaća. Otočje nije samo za turizam; imaju potrebe. Imaju mnoge potrebe. Kao član Gospodarskoga odbora i kao grčki zastupnik u Europskom parlamentu, s mnogo otoka u svojoj domovini, previše ih je — 227 ih je naseljeno. Oni trebaju prijevoz, energiju, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Razvoj se ne smije zaustaviti tamo gdje more završava. Mora se nastaviti. Stoga vas molim za punu potporu i vjerujem da ćemo svi krenuti u tom smjeru. Hvala vam puno. [21:03:04] Kristian Vigenin (S&D) [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Vigenin. Molim. [21:03:10] Kristian Vigenin (S&D) [EL] Nikos Nebihmepous, član Parlamenta [21:03:12] Kristian Vigenin (S&D) [BG] da bi tvrtka namjerno distribuirala proizvod koji dovodi do ovisnosti kod djece. Zašto to dopuštamo u digitalnom svijetu? Algoritmi društvenih mreža dizajnirani su tako da djecu drže što duže zalijepljenima za ekrane. Posljedice mogu biti ozbiljne: tjeskoba, poremećaji spavanja, cyberbullying, izloženost štetnom sadržaju. Zdravlje i dobrobit djece moraju biti važniji od profita digitalnih platformi. Potrebne su strože mjere protiv praksi koje dovode do ovisnosti, učinkovito provođenje postojećih propisa te nove ambiciozne propise, uključujući budući europski zakonodavni akt za zaštitu djece na internetu i YouKids Act, kao i Digital Justice Act koji je predstavljen danas. Zato je 21. studenoga u Varnu organiziram javni skup s predstavnicima institucija, stručnjacima, roditeljima i učiteljima kako bismo razgovarali o europskoj politici i konkretnim rješenjima. Roditelji čine rade sve što mogu kako bi zaštitili svoju djecu, ali suočeni su s nekim od najmoćnijih tehnoloških tvrtki na svijetu. Vrijeme je da i mi, kao zakonodavci, preuzmemo dio odgovornosti. Hvala vam. [21:04:26] Anna Bryłka (PfE) [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani članice Brica. Molim. [21:04:32] Anna Bryłka (PfE) [PL] Dragi kolegice i kolege, mi, Poljaci, danas slavimo svoju neovisnost. 11. studenoga je radostan uspomena na dan kada je, nakon 123 godine ropstva, Poljska ponovno postala suverena, snažna i neovisna država na zemljovidu Europe. Mi smo i ostajemo ponosna i slobodna nacija, zbog toga želimo da odluke donesene u Poljskoj budu potpuno poljske odluke, bez popuštanja bilo kakvom obliku ucjene. Ni Europska komisija, ni Parlament, ni bilo koje vanjsko tijelo nema pravo miješati se u poljske poslove. Ne trebamo rezolucije EU, predavanja ili presude Suda pravde EU. Želimo da poljsko gospodarstvo raste, a to znači da mora biti sve manje i manje europske zakonodavne regulative. Poljaci su oni koji su domaćini u Poljskoj. Sami ćemo organizirati sustav, sami sudstvo, a sami ćemo tražiti odgovornost od onih koji su odgovorni za nedavni pokušaj atentata, uključujući i premijera Tuska. Izvorni je komesar navodno rekao: Poljski ustavni sud mora moći funkcionirati u skladu s poljskim Ustavom i sudskom praksom Suda EU. Ne, gospodine komesare, ne trebamo vaš sud. Treba nam sve manje i manje Unije, a sve više i više Poljske. Živjela Poljska. [21:05:42] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani članice Reussen. Molim. [21:05:50] Bert-Jan Ruissen (ECR) [NL] Hvala, gospodine predsjedniče. U Nizozemskoj je ove tjedan Tjedan života. Želio bih iskoristiti ovu priliku da se o tome večeras također pozabavim. Jer je situacija izuzetno zabrinjavajuća. Gospodine predsjedniče, u Nizozemskoj je ove tjedan Tjedan života. Smatrao sam važnim ponovno se osvrnuti na ovo pitanje večeras. Jer je situacija izuzetno zabrinjavajuća. Samo u Nizozemskoj se svakodnevno obavlja više od 100 pobačaja. Više od 40 000 godišnje. Strašno. Tijekom Tjedna života mnogi u mojoj zemlji razmišljaju o činjenici da je život dar Božji. I zato je vrijedan zaštite od samog početka. Mislim na ono što je David izjavio o tome u Psalmu 139: 'Ti si me ispleo u utrobi moje majke.' U međuvremenu, gospodine predsjedniče, Europa samo potiče daljnje širenje zakona o pobačaju. Gospodine predsjedniče, EU stvarno mora prestati s time. I svakako prestati financirati pobačaje iz Europskog socijalnog fonda. Zaštitimo život i usredotočimo se na skrb za majku i dijete. Hvala. [21:06:53] Robert Gabel (The Left) [IT] Hvala, poštovani članu. Molim, poštovani članu Gabel. Molim, nastavite. Hvala vam, poštovani članice/poštovani članu. Nastavite, poštovani članu Gabel. [21:07:00] Robert Gabel (The Left) [DE] Gladiatorske borbe u drevnom Rimu, one su na sreću stvar prošlosti, ali se borbe s bikovima i danas održavaju u nekim dijelovima Europe. U timovima, životinje su mučene i proganjane tako dugo da na kraju umru posebno dugotrajnom i bolnom smrću. Posebno strašno sredstvo za zabavljanje i razonodu određenih ljudi. Međutim, većina ljudi je protiv toga, usput, čak i u Španjolskoj. Sad imamo jedinstvenu priliku da stvari okončati, preustrojiti Zajedničku poljoprivrednu politiku i time prestati financirati borbe s bikovima iz proračuna EU. Na kraju, Europska unija krši vlastite vrijednosti i pravila ako financijski podupire borbe s bikovima. Zato da zajedno iskoristimo ovu priliku i sada stavimo točku na ovu krvavu mrlju na Europskoj uniji. Hvala vam. [21:08:04] Maria Grapini (S&D) [IT] Hvala vam, poštovani članice. Molim vas, poštovana članice Grappini. [21:08:09] Maria Grapini (S&D) [RO] Gospođo predsjednice, gospodine komesare, prijedlog koji je Komisija donijela za novi proračun za sljedećih sedam godina vi znate vrlo dobro da ovaj prijedlog nije dobro prihvaćen od strane poljoprivrednika, od strane Zajedničke poljoprivredne politike, u sadašnjem obliku: proračun se smanjuje. I ne samo što se smanjuje, već sam i članica Odbora za poljoprivredu i potpredsjednica za unutarnje tržište. Ne možemo ne dodijeliti sredstva farmerima koji subvencioniraju farmera koji su umirovljenici. Dobro znamo da imamo problem generacijske promjene. Zatim, ima, ne možemo prihvatiti – a poljoprivrednici to kažu, a većina Parlamenta to također kaže – da troškovi plaća ne bi bili smanjeni ili isključeni kada se primjenjuje ograničenje. I ima mnogo drugih stvari. Ali najozbiljnije je da je stočarstvo na terenu, da se proračun smanjuje, da je manji od onoga u prethodnom financijskom razdoblju, a ipak od Komisije se traži da razmotri može li Komisija, ako Parlament, ako poljoprivrednici ne podržavaju ovaj proračun i ako više nećemo imati zajedničku poljoprivrednu politiku, Komisija treba promijeniti svoj stav. I možda nakon 20 godina, kada moja zemlja, od kada se moja zemlja pridružila Europskoj uniji, i poljoprivrednici u mojoj zemlji imaju iste subvencije kao i drugi poljoprivrednici. [21:09:19] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članu. [21:09:21] Tiago Moreira de Sá (PfE) [IT] Molim Vas, poštovani član g. Moreira de Sá. [21:09:23] Tiago Moreira de Sá (PfE) [IT] Molim. [21:09:25] Tiago Moreira de Sá (PfE) [PT] Gospodo predsjednice, kada je Robespierreova glava pala za vas, imao smo Sanson, teror je završio. Robespierre je bio mrtav. Ali s njim nije umro ni njegov najopasniji naslijeđeni utjecaj, zavodljivost ideje da je nasilje legitimatan instrument političke transformacije. Robespierrov giljotina nestala je s trga, ali ne i njegovi potomci koji se i danas njime inspiriraju. Danas je ljevica ekstremna Robespierrov nasljednik koji pokušava oteti plemenite i hitne ciljeve, poput obrazovanja i stanovanja, ne da bi pronašao rješenja, već da zapali Europu. I zato je razlog što, kada ne mogu ušutkati birane kutije, nastoje nametnuti svoju volju u metežu biranih kutija, na ulicama. Na nama je povući crtu u pijesku. Ima onih koji više vole vatru od dijaloga. Mi ćemo odgovoriti snagom naših zakona. Teror je došao svome kraju u košari vina. Nećemo dopustiti da se ponovno rodi u našim izlozima i štandovima, na našim trgovima i institucijama. Hvala vam. [21:10:23] Piotr Müller (ECR) [IT] Hvala, poštovani članu. Molim, poštovani članu Müller. Molim. [21:10:29] Piotr Müller (ECR) [PL] Poštovane kolegice i kolegi, danas Europa čak i svoju kuhinju i kupaonicu predaje Aziji. U posljednjih nekoliko godina, udio europskih tvornica na tržištu perilica rublja, hladnjaka i perilica posuđa pao je s 81 % na 71 %. Istodobno, azijski proizvodi udvostručili su se u pogledu količine. Od 15 do 28 posto centi. To još jedan dokaz kako odustajemo od još jednog područja industrijske proizvodnje u Europi. A uloge su u pitanju oko milijun radnih mjesta na našem kontinentu. Poljska ima najviše izgubiti u ovom pogledu, jer se 39 posto velikih kućanskih aparata proizvedenih u Europskoj uniji proizvodi u našoj zemlji. I mi smo u Europi ne gubimo ovo natjecanje s Azijom zato što imamo lošije proizvode, već zato što u Europskoj uniji imamo skuplju energiju, veća regulativa i strože zahtjeve, što rezultira nižom konkurentnošću, dok se istodobno proizvodi iz Azije ne kontroliraju na odgovarajući način. Damo i gospodo, nekoliko država članica Europske unije zatražilo je izradu posebne strategije za sektor kućanskih uređaja. Moramo to učiniti, inače će ovaj sektor završiti kao europska proizvodnja automobila. [21:11:37] Anthony Smith (The Left) [IT] Hvala, poštovani članu. Molim, poštovani članu Smith. Molim. [21:11:42] Anthony Smith (The Left) [FR] Hvala Vam, gospođo predsjednice. Već nekoliko mjeseci mlade generacije se mobiliziraju širom našeg kontinenta, unatoč policijskoj represiji, kako bi zahtijevale poboljšanja u uvjetima života, rada i studiranja. I to sasvim opravdano, s obzirom na to da stope siromaštva i nezaposlenosti dosežu rekordne razine, a prostori za studiranje brzo propadaju. Mladi ljudi bivaju osiromašeni i iskorištavaju. Njihov legitimni bijes mora moći naći politički izraz. Uspostava jamstva autonomije na razini praga siromaštva. Povećanje minimalne plaće i naknada za šegrte i pripravnike. Zamrzavanje cijena osnovnih dobara i energije. Ukinu u Francuskoj sustava Parcoursup, posebice. Plan za modernizaciju i prilagodbu zgrada klimatskim promjenama. Sve ove prijedloge nalazimo u predsjedničkom programu Jeana-Luca Mélenchona, L'Avenir en Commun, i mi ih zastupamo. Stručni sektor također mora ponovno steći koherentnu i učinkovitu strukturu kroz osnivanje politehničkih centara i pomorskih srednjih škola. Bez osposobljene i emancipirane mladeži nacionalni suverenitet jednostavno nije moguć. Hvala. [21:12:46] Romana Jerković (S&D) [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Jerković. Molim. [21:12:51] Romana Jerković (S&D) [EN] Hvala, predsjedniče. Dragi kolege, često govorimo o pretilosti djece kao da se radi samo o osobnoj odgovornosti, ali to nije slučaj. Djeca nisu odgovorna za okruženje u kojem odrastaju. Djeca ne odlučuju o hrani koja im se oglašava, o onome što im se poslužuje u školama ili o tome mogu li njihove obitelji priuštiti zdravu hranu. To su izbor koji oblikuju politika, industrija prehrambenih proizvoda, tržišta i društvo koje stvaramo. Ne možemo očekivati da djeca čine zdrave izbore ako im ne ponudimo zdrave opcije. Zato je potrebno snažnije djelovanje Europe u području prevencije, zdravijeg školskog okruženja i zaštite od štetnog oglašavanja. Svako dijete zaslužuje priliku da odraste zdravo, bez obzira na prihod svoje obitelji ili mjesto u kojem žive. Ovo nije samo pitanje zdravlja; riječ je i o jednakosti i o budućnosti Europe. Hvala vam. [21:13:53] Speaker 4 [SK] Dobro. [21:13:54] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Domotor. Molim. [21:14:01] Csaba Dömötör (PfE) [HU] U posljednjih nekoliko tjedana nekoliko delegacija posjetilo je Mađarsku kako bi procijenilo stanje demokracije, te su zaključile da sada sve je u redu, nema se ništa za vidjeti. Tako su rekli unatoč činjenici da je značajan dio oporbenih zastupnika lišen političkog života, ne mogu sudjelovati na sljedećim izborima, i to se odnosi samo na oporbu. Također su smijenili Predsjednika Republike, ustavne sudce i glavnog državnog odvjetnika. Poslužitelji najveće opozicijske stranke bili su nezakonito zaplijenjeni. Prema samoproglašenim braniteljima vladavine prava, ovo je potpuno prihvatljivo. I zašto? Jer nova vlada čini sve ono što je prethodna bila nespremna učiniti. Zeleno svjetlo za financiranje rata, ubrzano širenje, olabavili su zakon o zaštiti djece, ukinuli zaštićene cijene goriva, te počeli sužavati sustav obiteljskih potpora. Sve to dokazuje samo jednu stvar: da je sve to uznemiravanje bilo samo u cilju da se dobije vlada koja će konačno klimati glavom. Pa, sada ih je jedan. Sve što tražimo sada je da svoje licemjerne izvještaje o vladavini prava jednostavno bacite u smeće. Hvala vam. [21:15:06] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Tinkinen. [21:15:16] Sebastian Tynkkynen (ECR) [FI] Gospodine predsjedniče. Dobrodošli u Uniju sovjetskih socijalističkih republika Europe. Ovdje se sada primjenjuje novi model upravljanja migracijama. Govorimo o podjeli tereta. Gospodine predsjedniče, čak i ako zadržite svoje granice zatvorenima, u praksi imate samo dvije mogućnosti: ili preuzimate svoj dio tereta od pretrpanog migracijskog pojasa na granicama Europe, ili završavate time da iskopate vlastiti grob. Dakle, ili prihvatit ćete migrante ili ćete plaćati državi primateljici 20 000 eura po migrantu. Sada, nekoliko mediteranskih zemalja Europska komisija je označila kao zemlje pod migracijskim pritiskom, što aktivira dužnost solidarnosti za druge zemlje, što znači da se otvaraju vrata ili novčani fondovi. Ovo je problem koji europska migracijska politika ne rješava; umjesto toga, prebacuje se po Europi. Bi li ovaj Dom konačno mogao riješiti korijen problema: zatvoriti vanjske granice i poslati one koji ilegalno borave u EU-u da se pakiraju? Hvala. [21:16:20] Speaker 1 [IT] Hvala vam, poštovani članice/poštovani član. Molim vas, poštovani član Oliveira. Molim vas. [21:16:27] João Oliveira (The Left) [PT] Hvala, gospodine predsjedniče. Gospodine komesare, hvala vam puno. Pošaljite Europskoj komisiji poruku da je potrebno zaustaviti zatvaranje tvornice Eco u Santa Mari da Feiri u Portugalu. Potrebno je braniti radna mjesta 632 radnika koji su u opasnosti da budu otpušteni, i potrebno je braniti industrijska proizvodnja. Danski multinacionalni koncern Eco, iz sektora obuće, prisutan je u Portugalu već 40 godina i upravo je objavio, nakon nekoliko kolektivnih otkaza tijekom godina, svoju namjeru da zatvori tvornicu u Portugalu kao dio šireg procesa restrukturiranja koji će rezultirati tisućama otkaza u različitim zemljama i premještanjem cjelokupne proizvodnje na azijski kontinent. Ako se stanje bude potvrđeno, 632 portugalskih radnika i njihove obitelji ostat će bez perspektive zaposlenja od dana na dan i biti izloženi neizvjesnosti i nestabilnosti. Moramo stati na politiku koja omogućuje multinacionalnim korporacijama da se smjeste, koriste javnu potporu i europska sredstva, a onda se povuku kad odluče da više nemaju željeni profit. Ova politika ne služi ni industrijskoj proizvodnji ni pravima radnika. [21:17:41] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice ili članu. Molim, poštovani članu López-Aguilar. [21:17:47] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [IT] Hvala, gospodine predsjedniče. Gospodine komesare McGrath, kanarski otok El Hierro doživljava iznenadan porast migracijskog puta preko Atlantika prema Europskoj uniji, koji je i najsmrtonosniji. Upravo zato je europski koordinator solidarnosti, predviđen u Paktu o migraciji i azilu, izjavio, u svjetlu događaja u El Hierru i onoga što se dogodilo u Ceuti, Španjolskoj, pod migracijskim pritiskom, potrebu obvezne solidarnosti predviđene u paktu za preraspodjelu ljudi spašenih na moru. Zato je još žaljnije kad zatražimo solidarnost Europske unije, a ona nam je uskraćena od autonomnih zajednica, odnosno španjolskih regija kojima vlada Partido Popular. Kao da bi pokušavali željezo učiniti trajnim privremenim fokusom za strance. Bez ikakve solidarnosti od ostatka Španjolske, teško je tražiti je od Europske unije. A ipak, ona je predviđena Protokolom o migraciji i azilu. Stoga, mora je zapamtiti kako je solidarnost bitna sastavnica i zahtijeva pomoć kroz financijske doprinose ili preraspodjelu kako bi se zaštitila temeljna prava ljudi koji su spašeni na moru. I nema veće licemjernosti od žaljenja zbog gubitka života na moru, a istodobno odbijanja onih koji su preživjeli nakon što su spašeni na moru. [21:18:57] Juan Fernando López Aguilar (S&D) [IT] Hvala. [21:18:58] Speaker 3 [ES] I solidarnost se uskraćuje u redistribuciji. Hvala vam, gospodine predsjedniče. [21:19:00] Julien Sanchez (PfE) [IT] Hvala, poštovani članice/poštovani član. Molim, poštovani član Sánchez. Molim. [21:19:06] Julien Sanchez (PfE) [FR] Brigama francuskih građana o životnim troškovima i stanju naših srednjih škola legitimna su i zahtijevaju konkretne odgovore. No ipak, podsjetimo da su francuski građani glasali za one koji ih zlostavljaju, za one koji ne rješavaju njihove probleme i koji povećavaju životne troškove. Na primjer, održavanje srednjih škola odgovornost je regija, kao što je to u Oksitaniji, gdje ljevica već desetljećima upravlja, a čiji su izabrani predstavnici sada nesretni sudionici procesija. Kao i u mom rodnom gradu Nimu, gdje su oni odgovorni za ovaj rekord. Dok je jedini način da se to promijeni glasanje, posljednjih nekoliko tjedana francuska komunistička sekta pokazuje svoje pravo lice. Politička iskorištenost, stalna poticanja kaosa, potpuna neodgovornost, govor o legitimnom nasilju kada su činjenice ozbiljne i neoprostive. Tisuće dućana opljačkano, više od milijardu eura štete, vijećnica zapaljena. A gotovo 1 000 policajaca ozlijeđeno pod popustljivim pogledom ljevice, smijehom antifašista i nemoći vlade. Istodobno sustavno napadaju sve one koji ne razmišljaju kao oni. Čim više niste desno od njihovog guru, smatrani ste fašistom. Oni negiraju ljudima pravo na izražavanje, čak žele zatvoriti medije – inkvizicija je počela. Ovo bi izgledala Francuska da su oni na vlasti: sektaštvo, mržnja, malograđanštvo, prostaštvo, ružnoća, lova na vještice, nasilje. Velika većina to ne želi, ovaj novi inkvizicijski progon. [21:20:16] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice / poštovani članu. [21:20:16] Speaker 4 [FR] Recimo to svi zajedno prije nego što bude prekasno. [21:20:19] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani članice Timgren. [21:20:21] Beatrice Timgren (ECR) [IT] Tražim. [21:20:25] Beatrice Timgren (ECR) [SV] Hvala. Evo nas, opet. COP31. Nova obećanja, ali iskreno, je li ove sastanke uopće dovele do ikakvog smanjenja emisija? Ne. Istodobno je Europa pod pritiskom visokih cijena energije i prekomjerne regulacije. To znači da se radna mjesta sele u inozemstvo, ali to također znači da se emisije premještaju – primjerice u zemlje poput Kine. A kad smo već kod Kine, Kina je još uvijek klasificirana kao zemlja u razvoju. To znači da uopće nema iste obveze. Poput Europe. Istodobno, navodno bogate zemlje trebale bi zajedno financirati 300 milijardi dolara godišnje za klimatsko financiranje. Još jedna ogromna konferencija, tisuće sudionika i obećanja u milijardama dolara. Je li ovo doista najbolje rješenje? Ne, potrebna nam je jeftinija energija, potrebna nam je nuklearna energija kako bismo mogli stvarno smanjiti emisije, ali i osigurati našu konkurentnost. Hvala. [21:21:37] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Mularczyk. Molim. [21:21:46] Arkadiusz Mularczyk (ECR) [PL] Dame i gospodo, suočeni s tragičnim napadom u Krakovu, u kojem je šest ljudi poginulo, a petnaest je ozlijeđeno, ovdje u Europskom parlamentu želio bih zahvaliti dvjema junacima: poljskim policajcima Jakubu Kuliku i Arturu Moranskiju. Upravo je njihova hrabrost i predanost spasila mnoge nevine živote u Krakovu. No, gospodo i dame, jednako važne su i riječi i odgovornost za njih. Mnogi od vas, kolege, muškarci i žene iz cijele Europe, čuli su u svjetskim medijima da je napadač bio ekstremist s desnice. Danas moramo jasno reći: to je bila dezinformacija. Izvor toga bio je poljski ministar Marcin Kierwiński, koji je povezao počinitelja s desnicom bez ikakvih dokaza, a njegove su riječi odmah obišle cijeli svijet. U međuvremenu, profili počinitelja na društvenim mrežama ukazuju na stavove koji su bliži lijevoj strani ove Dvorane. Ali ministar koji širi dezinformacije do danas nije povukao svoje riječi niti se ispričao. Zato ću to reći izravno: moramo se boriti protiv dezinformacija, ali dvostrukim intenzitetom moramo se boriti protiv dezinformacija koje proizvodi neodgovorna vlada u mojoj zemlji, u Poljskoj. Hvala. [21:22:54] Speaker 1 [IT] Hvala, poštovani članice. Molim, poštovani član Gonçalves. Molim. [21:23:02] Bruno Gonçalves (S&D) [EN] Prije svega, zahvaljujem Vam, gospođo predsjedavajućo, na ljubaznosti. [21:23:05] Bruno Gonçalves (S&D) [PT] Danas uključimo svoj mobilni telefon i za jednu sekundu dobijemo Danas uključimo svoje telefone i za jednu sekundu dobijemo oglase za online klađenje. Oni su na društvenim mrežama, put plaćenog sadržaja i influencera, na vijestima i čak kada gledamo nogometnu utakmicu. Nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude nude I tek je jedino ako govorimo o neregularnim i ilegalnim klađenju u Europi da će do 2025. godine biti više od 90 milijardi eura bruto prihoda. Ovo nije individualni neuspjeh; to je politički i regulatorni neuspjeh. Obaveza je institucija spriječiti da predatorne prakse ne dosegnu naše živote putem online kanala. Kao što je upozorio Henri Lacordère, francuski teolog 19. stoljeća, u odnosu između slaboga i jakoga, elita se mora osloboditi, a njezina odsutnost ugnjetava. Neka dođe regulacija online kockanja. [21:24:10] Cristian Terheş (ECR) [IT] Hvala vam, poštovani članice. Molim, poštovani član Tereš. [21:24:17] Cristian Terheş (ECR) [RO] Hvala, ugledni gospodine Komesaru za deltu Dunava, UNESCO-ovu svjetsku prirodnu baštinsku lokaciju. Radi se ne samo o spektakularnim krajolicima, biološkoj raznolikosti i turizmu, već i o ljudima. Ovi ljudi suoče su se s rizicima koje donose dronovi, što je smanjilo turizam, a time i važan izvor prihoda za lokalno gospodarstvo. Mnoge su zajednice izolirane, infrastruktura je loša, a pristup medicinskim uslugama, obrazovanju i gospodarskim mogućnostima je ograničen. Lokalno gospodarstvo u delti Dunava propada, ribari gube svoje izvore prihoda, mladi odlaze, a zajednice se prazne. EU sve više razgovara o ekološkim ograničenjima i zabranama bez ikakve stvarne analize utjecaja tih odluka na ljude. Zaštita delte Dunava ne smije značiti osuditi one koji tamo žive na siromaštvo. Trebamo uravnotežiti očuvanje prirode i gospodarski razvoj kroz ulaganja u infrastrukturu, ribarstvo, turizam i zapošljavanje. Delta Dunava može se spasiti samo ako ljudi Delti budu izgubljeni. Pozivam, stoga, Europsku uniju da konkretno podržati deltu Dunava kroz namjenske financije, ulaganja u infrastrukturu i sigurnost te gospodarski razvoj. Prirodu se ne može spasiti napuštanjem zajednica delte Dunava koje tamo žive i štite ovo naslijeđe već generacijama. Hvala. [21:25:32] Antonella Sberna (ECR) [IT] Hvala, poštovani članice/poštovani članu. Zaključili smo govore od jedne minute. Sljedeća sjednica održat će se sutra, četvrtak, 12. studenoga 2026., u 09:00 sati. Dnevni red objavljen je i dostupan je na internetskoj stranici Europskog parlamenta. Sjednica je odgođena.