Brussels Live · Konferencija za medije 2026-11-06
Automatski transkribirano i prevedeno iz izvornog zvuka. Moguće su pogreške.
Strojni prijevod. Vjerodostojan je izvornik.
Neovisna usluga, nije povezana s Europskim parlamentom ni Europskom komisijom. Izvor: © Europska unija.
AI-generated: Transcripts, translations and summaries on this site are generated automatically by AI: speech recognition (Soniox), machine translation and summaries (Mistral AI). Not edited by humans before publication. EU AI Act, Article 50.

[08:36:08] Speaker 2 [EN]
Koja je dijagnoza? Kako biste opisali gdje se nalazimo danas? Mogu li započeti s vama, ministre Jonsson?

[08:36:16] Speaker 3 [EN]
Naravno. Na vrlo kritičnoj smo točki za europsku sigurnost zbog Rusijina potpuno agresivnog napada na Ukrajinu, a ono što, naravno, uočavamo jest da Rusija možda nije tako jaka kako su neki pretpostavljali, ali to je ne čini manje opasnom jer ima sklonost preuzimanja velikih političkih i vojnih rizika. Pokazuje veliku brutalnost, ne samo izvan svojih granica, već i unutar njih. Ukrajini i sada ima određene taktičke prednosti, posebno kada je riječ o proizvodnji balističkih projektila, mlaznih dronova Shahed ili Gepard 2, kao i kliznih bombi, što čini naše ukrajinske prijatelje trenutno vrlo vojno ugroženima u pogledu sposobnosti dalekometnih udara. Uz to se, naravno, nadodaje činjenici da Rusija ima visoke ambicije obnoviti svoje oružane snage i vratiti se, tako reći, u većoj snazi, povećavajući broj vojnika na potencijalnih 1,5 milijuna. A naravno, tamo gdje trenutno ima brigade, povećat će se na divizije; tamo gdje ima divizije, povećat će se na korpuse i tako dalje. Dakle, vrlo je vjerojatno da će doći do značajne vojne ekspanzije Rusije. upravo je zato toliko važno da Europljani budu u stanju pretvoriti svoju gospodarsku moć u borbenu snagu u ovim izazovnim vremenima i to učiniti brzo, na temelju sporazuma u Den Haagu. Posljednja točka onda, naravno, ono što također uočavamo jest sklonost Rusije preuzimanja većeg rizika kada je riječ o ovim hibridnim operacijama, mislim na sve, od dezinformacija do kibernetičkih elemenata ili CNA i CNE, te također uočavamo čine sabotaže, kao što je slučaj u Leipzigu u Njemačkoj, u Poljskoj i u Estoniji, da spomenem samo nekoliko.

[08:38:04] Speaker 2 [EN]
Hvala vam puno, ministre Jonsson. Gospodine komesaru Kubiliuse, što biste željeli dodati kada opisujete naš sigurnosni okruženje?

[08:38:12] Speaker 4 [EN]
Pa, ja. Prije svega, veliko hvala što ste me pozvali, a upravo sam pogledao naslov cijele konferencije, 'Novi svjetski poredak', i pomislio, pa, možda bismo trebali reći 'novi svjetski nered'. Znate, i točnije, znate, gdje se nalazimo, a to znači, znate, u ovim velikim svjetskim promjenama, što je vrlo potrebno, to je europski poredak. Znate, unutar Europe i mogućnost, znate, projicirati, znate, određenu vrstu moći na širi način. Dakle, ono što je rekao ministar svakako je točno: svi mi to vidimo, vidimo te glavne elemente. Rusija je, znate, posljednja na europskom kontinentu ili neoimperijalistički rat protiv Ukrajine, to je vrlo jasno. I, znate, naša je zadaća naravno odvratiti Rusiju, ali ipak bih rekao da razina koju smo postigli tijekom ovih, znate, nekoliko godina ne odvraća Rusiju onako kako bismo željeli. vidi. Rusija eskalira, sljedeće godine moramo imati na umu da će Rusija povećati svoj ratni proračun za 30 posto, do 180 milijardi eura, a obično, barem, vrlo dobro se sjećam svojih godina kao premijer, u ovom području, znate, ne možete usporediti nominalne brojeve, morate usporediti brojeve u paritetu kupovne moći. A onda, ako koristite tu metodu usporedbe s ruskim ratnim proračunom od 180 milijardi eura, dolazite do brojeva prema kojima je Rusija spremna potrošiti sljedeće godine između 500 i 550 milijardi eura, što je iznos jednak onome što je cijela Europska unija spremna izdvojiti za obranu, a možda i malo više. I vidimo da Rusija još uvijek zadržava potencijal za inovaciju, modernizaciju dronova ili bilo koje druge opreme koju koristi, pa čak i povećanje proizvodnje. Prošle godine su bili u stanju proizvesti oko 1.000 balističkih projektila, ove godine su spremni proizvesti, odnosno ove godine će možda dosegnuti brojku od 2.000, a znate da s europske strane uopće ne proizvodimo balističke projektile. Evo gdje se nalazimo. Druga je, dakako, čimbenik naši transatlantski partneri koji nisu povezani s izborima, ali općenito.

[08:40:42] Speaker 4 [EN]
njihov jasan strukturiran plan da se sve više okreću Indo-Pacifiku, razlozi su vrlo jasni: uzdizanje Kine i kako bi ublažili tu rastuću moć, premjestit će svoje resurse prema Kini, kako ističe general Alexis Grinkiewicz kada tvrdi da ako bi Rusija i Kina istovremeno odlučile započeti neku vrstu većeg rata ili agresije, Sjedinjene Države ne bi mogle pokriti oba fronta istodobno. Zato oni su nas upućuju da toga da preuzmemo primarnu odgovornost za europsku obranu, što nam opet nameće vrlo jasne zahtjeve. Što trebamo učiniti sada, ovdje. Dolazi, znaš, vrlo jasno što je na našem dnevnom redu kao prioritet. Naravno, podrška Ukrajini s jedne strane, i drugo, znaš, podrška Ukrajine nama. Mislim da učimo od Ukrajine koliko god je moguće kako bismo zaista povećali vlastite obrambene sposobnosti. I upravo je to ono što nas trenutno najviše zanima. na dnevnog reda, ali da bi se postigli ono što zovemo obrana spremnost 2030, moramo imati tri stupa u toj obrani spremnosti: materijalni stup, što znači proizvodnju, financije, nabavu i slično, gdje već mnogo toga radimo, ali ne sve ide u tom smjeru, zar ne. razina koju želimo postići ovdje bila je vrlo važna izvješća Europske obrambene agencije koje nas je upozorilo da možda nećemo postići cilj do 2030. Stoga moramo donijeti zaključke. No, osim materijalne spremnosti za obranu, a što je vrlo povezano s time, postoji i ono što nazivam institucionalnom spremnošću za obranu, što se vidi iz nekih vaših izvješća o Vijeću sigurnosti i temama koje sada raspravljamo. A zadnje je ono što nazivam političkom spremnošću za obranu: kako održati našu političku volju? branit ćemo se, podržat ćemo Ukrajinu kada Rusija napada upravo našu političku volju sa svim svojim hibridnim sredstvima.

[08:42:46] Speaker 2 [EN]
Hvala lijepa. Dakle, mislim da ste, Vi ste prvi povjerenik s ovom specifičnom ulogom za obranu i svemir, a naravno, vidjeli smo brojne inicijative, posebno otkako je Rusija izvela potpuni invaziju na Ukrajinu, gotovo prije pet godina. Stoga, promatrajući mjere i razvoj unutar Europske unije, ali i šire u Europi, koje biste Vi izdvojili kao najvažnije i najznačajnije korake koje smo do sada poduzeli?

[08:43:15] Speaker 4 [EN]
Pa, rekao bih, znate, od samog početka govorim da u europskoj obrani moramo imati pristup velikog skoka. Ne možemo si dopustiti, znate, postepne promjene. Stoga smo učinili ono što bismo mogli nazvati financijskim velikim skokom, kako države članice tako i mi kao institucije EU, države članice su se složile s NATO-om da povećaju naša sredstva za obranu do 3,5 % za osnovnu obranu, zatim 1. 5 za nešto što se tiče obrane, a samo da se izračuna kako bismo shvatili što to znači. Ako izračunamo koliko će države članice potrošiti do 2035. godine kada će dosegnuti ovaj cilj, radi se o jednostavnoj aritmetici: dobivamo prilično impresivan broj, koji će iznositi oko 6,8 trilijuna eura. Trilijuna, ne milijarda. Zatim smo, znaš, stvorili nove financijske instrumente poput SAFE zajmova, nacionalne escape klauzule, zajmove za podršku Ukrajini. To su zaista važni instrumenti koji stvarno funkcioniraju, a mi, naravno, predlažemo u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru pet puta veća ulaganja u obranu i svemir. Mogu ponoviti svoj apel: izuzetno je važno da vlade podrže ove obećaje, znaš. Da, od vlada je to dobro, ali moramo također razumjeti kako se to u praksi očituje i kako su, znate, odgovornosti u Europi u području obrane raspoređene. Dakle, ako bismo trebali imati, znači, 130 milijardi eura za svemir i obranu, možemo zamisliti da ćemo možda imati 50-50-postotnu raspodjelu između svemira i obrane, što znači da bi obrana mogla imati oko 65 milijardi eura ili nešto slično. A ako usporedimo 65 milijardi eura s 6... 8 bilijuna eura nacionalne obrane, vidite kolika je razlika i koji je to uloga. Možemo poticati države članice da svoj veliki novac troše na razuman način. To je naša uloga. I to je ono što mi… Uvijek kažite. Sada je novac sam po sebi dobar, ali ne branimo sebe, znate, od svih tih dronova i sličnih stvari. Stoga moramo istražiti proizvodnju. Znate kako, što je s proizvodnjom? I rekao bih

[08:45:40] Speaker 4 [EN]
da, u nekih slučajeva vrlo brzo povećavamo proizvodnju, razne industrije, znate, razne industrije uspijevaju jako dobro. Švedske industrije uspijevaju jako dobro. Ali opet, znate, moramo također uvidjeti da su izazovi pred nama veliki, kao što su uvijek bili, u usporedbi s izazovima koje smo uspjeli prevladati. Samo jedan primjer. Trenutačno radimo na zajamskoj podršci Ukrajini. Prođe kroz naše usluge, kroz moje usluge. Vrlo učinkovito upravljamo svim tim ugovorima s Ukrajincima, instrumentom koji Ukrajinci kažu da je najbolji koji imaju uopće u mehanizmima potpore. Ove godine, kako znate, isporučit ćemo Ukrajini financiranje od 28,3 milijarde eura od ukupnih 60 milijardi. Ugovori dolaze iz Ukrajine. I pola tog iznosa, odnosno oko 15 milijardi, otići će za proizvodnju dronova. Ukrajinci su stvarno dobri u proizvodnji i moraju proizvoditi kako bi dostigli Rusiju, oko 10 milijuna dronova. To je ogroman iznos. Moramo shvatiti što to znači. To je oko 30.000 dronova dnevno. No Rusi proizvode iste količine, znate. Zato ćemo se suočiti s time. Mi u Europi proizvodimo oko 1,5 milijuna dronova. Stoga opet moramo shvatiti kako je oko 10 milijuna, 10 milijardi eura, Ukrajinci spremni potrošiti za zračnu obranu i protumlaznu obranu. Uključujući 8 milijuna milijardi koje odlaze europskim proizvođačima, 2 milijarde odlazi proizvođačima PAC-3, ali to je druga priča. Velika je nestašica protuzračnih raketa Patriot PAC-3, ali među tim 8 milijuna milijardi... 8 milijardi eura, znate, koje smo spremni financirati, znate, kako bi Ukrajinci mogli kupiti, znate, opremu proizvedenu u Europi. ugovori se odnose na ono što europske tvrtke mogu učiniti. Ugovori su na 28-29 godina. Upravo je to što nas jako brine. To znači da smo još uvijek u zaostatku u proizvodnji obrambene opreme te ne zadovoljavamo ni potrebe Ukrajine. Ne govorim o našim potrebama. Upravo zato je ključno povećati našu proizvodnju.

[08:48:02] Speaker 4 [EN]
I možda neću ulaziti u detalje onoga što trebamo učiniti. Vidim nekoliko tema. Jedna od njih je veliki strukturani problem, odnosno fragmentacija naše obrambene industrije. Neću ponavljati cijeli izvještaj Maria Draghija o tome. Ali upravo je to, znate, ono što je zapravo… stvara, znate, određene granice koliko možemo postići u povećanju proizvodnje bez napora da se smanji fragmentacija tržišta. I drugo, naravno, ono što industrije počinju učiti i što Ukrajinci pokazuju kao primjer. I možda čak Rusi daju primjer. Naše industrije kažu: « Pa, možda je naš problem što mi kao naše industrije su, kako se kaže, preusmjerene previše na ono što nazivaju proizvodnjom visoke mode. Vrlo tehnološki napredne, vrlo skupe i nemoguće ih je brzo povećati. I oni kažu kako moraju promijeniti smjer, ne zaboravljajući pritom visoku modu, znate, vrlo vrlo napredne tehnologije, znate. moraju prijeći na ono što nazivaju proizvodnjom „dovoljno dobrom". Znate, što nije tako tehnološki složeno, ali ipak postiže ciljeve. Jeftinije je i mnogo je izvedivije povećati i skalirati proizvodnju, znate. Dakle, rekao bih da je ovo jedan od onih stvari, znate, koje moramo naučiti, a moramo naučiti i kako izgraditi naše paneuropske projekte. Zbog fragmentacije, to je prilično veliki zadatak za nas naučiti se graditi paneuropske projekte, i zato smo predstavili ove europske projekte od zajedničkog obrambenog interesa (EDPCI) kao novi instrument koji bi također trebao pomoći u povezivanju.

[08:49:44] Speaker 2 [EN]
Gospodine ministre, sad je red na vi. Koji biste Vi rekli da su najvažnije mjere koje su poduzete, promatrajući možda i prošlost, ali i trenutno stanje u kojem se nalazimo danas?

[08:49:51] Speaker 1 [EN]
Pa, mogu se pohvaliti titulom povjesničara CSTP-a. Znate, doktorat sam napravio na tu temu prije otprilike 20 godina. Bila sam vrlo kritična prema načinu na koji se razvijalo do sada, ali to se promijenilo. Dakle, da bismo to to podijelili, naravno, EU nikada nije mogla utjecati na vojnu posturu, ali sada će to učiniti. Ali dopustite mi reći da mislim da postoje dvije stvarno značajne postignuće s EU strane. Jedan od njih je EPF, a EPF je bio neophodan na početku kako bi potaknuo države članice da Ukrajincima osiguraju vojnu opremu, jer su znale da će biti zamijenjena. Mislim, dakle, da je to bila vrlo značajna prekretnica. Druga je, naravno, EU zajmovi, jer su upravo oni omogućili Ukrajincima da nastave borbu kada su Amerikanci prestali financijski i vojno pomagati ukrajinskoj strani, osim POL paketa koje kupujemo od Amerikanaca, a koje nam oni nisu prijavili. Stvari poput ovih bile su doista povijesna postignuća, mislim. To je bilo vrlo, vrlo značajno, kao što znate. Također smo vrlo otvoreni ispitivanje imobiliziranih ruskih sredstava, da, to je švedski stav na tu temu. Tako je imao vrlo značajan utjecaj u osiguranju da Europljani mogu podržati Ukrajince, uključujući i EU zajmovima. Druga stvar je olakšavanje Paktu o stabilnosti. Predstavljeno je kao da pruža Europi dodatnih 800 milijardi eura. Radi se o novcu država članica, ali ipak, to je ipak 800 milijardi. Mislim da se otvorite tu raspravu, države članice su bile sposobne, a nadam se, voljne ispoštovati obveze postizanja 5 %, od čega će 3,5 % biti namijenjeno osnovnim vojnim rashodima. Stoga još jednom, zajedno s kreditima SAFE, koji su, mislim, značajni iako, kako znate, Švedska ima nisku državnu zaduženost i nije dio SAFE-a, pozdravljamo kredite SAFE. Stoga mislim da, mislim, a onda EU također čini, znate, važne stvari, poput suradnje u području R&D, reguliranja industrije i imate izuzetno važan posao u obrani omnibus.

[08:52:08] Speaker 1 [EN]
znate, osiguravajući da možemo deregulirati i smanjiti birokraciju, sada postoji i pregled Smjernice o javnim nabavama, te su stvari važne i za postrojavanje snaga i vojnu opremu te mogu osigurati da EU i NATO imaju komplementarnu ulogu, naravno da je NATO glavni jamac, naravno kada je riječ o Članku 5. i kolektivnoj obrani, ali EU zapravo može podržati to. I mislim da je zapravo dobra koordinacija osigurana kako bi zajmovi SAFE i mjere koje ovdje poduzimamo bile razumno dobro usklađene sa Sjevernom zvijezdom našeg vojnog jačanja, što će biti cilj sposobnosti koji nam ga je NATO sve postavio.

[08:52:52] Speaker 2 [EN]
Pa ipak, možda ostanimo na ovom malom pitanju: kako se organizirati. Mislim, kao što ste i sami rekli, za nas je, naravno, veliki pomak u politici sigurnosti bilo pristupanje NATO-u kao posljedica ruske invazije. No, naravno, ovo je vječno pitanje o tome kako malo podijeliti odgovornost. Možete li, molim Vas, malo detaljnije razraditi to, Pavle, kako Vi to vidite, znači, što bi onda trebalo biti specifičnija uloga Europske unije kada je riječ o obrani, a možda i širem programu pripremljenosti? Kako Vi to vidite u odnosu, možda, na brige oko uloge NATO-a u budućnosti?

[08:53:33] Speaker 1 [EN]
Potpuno. I vrlo ukratko, perspektiva s northern flanka, koji mi je vrlo blizak, jest da se sigurnosno okruženje potpuno promijenilo od kada su Švedska i Finska pristupile NATO-u, što se tiče vojne planifikacije. To je došlo od regije nepredvidljivosti do predvidljivosti, jer smo sada taktički, strateški i operativno integrirani u NATO-ov obrambeni plan. Tako možemo doista postići napredak u nordijskoj obrambenoj suradnji. Rekao sam je da je sjevernoeuropska obrambena suradnja bila suradnja za rješenja u vremenima mira, ali osjećam mnogo više trakcije u tome da je učinimo. Možemo stvoriti sve ove nove partnerstva, poput onih s podmornicama s Poljskom i tako dalje. To je bilo tako, ali EU ima važnu ulogu i mi to pratimo, na primjer s ASEP-om, što je bilo važno. Time smo osigurali da smo u posljednjih nekoliko godina povećali sposobnost proizvodnje 155 puta tri. Mislim da je to vrlo značajan uspjeh. Koristimo EDIP financiranje da bismo otišli u KTH: jučer smo bili u KTH-u. Također. Uspostavljamo centar izvrsnosti ili švedski centar izvrsnosti za opskrbu nitroceluloznim barutom. Mislim da, postoji mnogo primjera, mislim i kada je riječ o suradnjama, i da se osigura da je ovo — moj savjet — da prijedlozi koji dolaze od Komisije budu dobro osmišljeni. i dobro prilagođene, jer inače mi, ministri obrane, trošimo mnogo vremena razgovarajući o svim tim detaljima, a odlazimo na ove ministarske sastanke gdje gubimo iz vida veliku sliku jer također razgovaramo o tehničkim pitanjima. Da, zato što trenutno postoji lavina inicijativa sa strane EU-a, a to sigurno utječe na ono što raspravljamo u FAFC-u.

[08:55:30] Speaker 2 [EN]
G. Capitas, kada ste bili u Salem prošle zime na konferenciji o sigurnosti, iznijeli ste ideje o potrebi velikog pomaka u europskoj obrani. Spomenuli ste potrebu za Europskim vijećem za sigurnost. I brojne druge institucionalne inovacije. Sada, kako vidimo od predsjednice Komisije von der Leyen, ona je također podržala tu ideju o Europskom vijeću za sigurnost. Također i rad na europskom protokolu o sigurnosti, što je način suočavanja s brojnim prijetnjama koje su možda ispod određenih pragova. Sada biste li malo objasnili zašto smatrate da je potrebno razmisliti i o tome kako se bavimo sigurnošću u Europi u ovom kontekstu?

[08:56:13] Speaker 1 [EN]
Pa hvala lijepa. Vrlo dobro pitanje i prethodno pitanje upućeno Paulu. Znate, govorio sam u Salemu, vrlo jednostavno, da nam je, znate, potreban veliki financijski bum, veliki industrijski bum, ali sam također rekao da nam je potreban veliki intelektualni bum u razvoju naše obrane. Spremnost, i kako sam rekao, znate, u pogledu spremanosti u obrani, vidim ta tri stupa – materijalni, institucijski i politički – koji su vrlo važni. Počinjemo razgovarati o ovoj temi, ali još uvijek, znate, moramo ići mnogo dublje. o hibridima, znate, i jedan o kojem govorim o institucionalnoj spremnosti obrane, stvarno pokušavam shvatiti gdje se nalazimo u dugom roku, znate, i vidim da će naša generacija i mlađa generacija proći kroz dvije velike transformacije istovremeno. Prva je, kako je to što nazivam, vi znate, transformacija koja se događa jednom u sto godina. A druga koja se događa jednom u gotovo petsto godina ili, kako biste mogli reći, tisućljeće. I vi znate što znači ovo tisućljeće? Da Kina i Indija ponovno postaju, znate, snažne i vodeće gospodarske sile prije kraja ovog stoljeća. To je ono što je bila stvarnost svijeta prije Kolumbovih velikih putovanja. To je ono što dolazi. Koje će biti posljedice toga možemo samo nagađati. Ali jedna od posljedica je da Amerikanci prelaze na dugoročnu strategiju. Oni se okreću Indo-Pacifiku, što apsolutno ne mogu osporiti, znate. Pitanje je kako će to proći i kako se trebamo pripremiti, sami za sebe i tako dalje. Ovo je, znate, tehničko pitanje. Druga transformacija povezana s time jest ono što nazivam 100-godišnjom transformacijom, a to je transformacija prirode kolektivne obrane Europe. Od samog početka, znate, NATO-a, to je bila transatlantska kolektivna obrana Europe. Sada s NATO 3.0, s kojim Europa ima primarnu odgovornost za obranu Europe, znači da se ova transatlantska kolektivna obrana Europe pomiče prema europskoj kolektivnoj obrani Europe.

[08:58:33] Speaker 1 [EN]
Naravno, vi znate da će Sjedinjene Države i dalje biti nuklearna sila, znate da će njihova zaštita ostati, ali moramo shvatiti da se mi krećemo u tom smjeru. I mi možemo to nazvati kako god hoćemo, znate, europska pilula NATO-a i tako dalje, znate. Ali to će od nas također zahtijevati da shvatimo kako moramo transformirati naš institucionalni pristup pitanjima obrane na europskom kontinentu. I ovdje imam vrlo jednostavno, znate, uvijek to ponavljam: nije protiv NATO-a. NATO će se, znate, transformirati u mnogo europskiju strukturu na europskom kontinentu. I uvijek kažem da je NATO vojna sila. Europska unija je gospodarska sila. To je naša podjela rada. A onda je pitanje kako ćemo ovu europsku gospodarsku snagu iskoristiti za razvoj naše obrambene sposobnosti. To će ostati. No također kako bismo izgradili ovaj, znate, europski dodatak NATO-u, moramo vrlo dobro razumjeti što je predsjednik Komisije ponavljao nekoliko puta, uključujući i tijekom posljednjeg obraćanja o stanju Unije. Svi smo mi čuli tu, znate, rečenicu o Europskom vijeću za sigurnost. Ali prije toga rekla je: pogledajte, doktrine, institucije i procesi donošenja odluka koje smo stvorili u vrijeme mira i koji se temelje na konsenzusu i tako dalje, više nisu prikladni za svoju svrhu u ovim, kako vi kažete, vremenima novog svjetskog poretka ili novog svjetskog nereda. Eto što je stvarnost. To znači da moramo vrlo, vrlo duboko promotriti. Kako se organizirati na bolji način s institucionalnog gledišta. I upravo je tu da se postavlja pitanje: znaš, naše institucije koje imamo, poput Vijeća za obranu Europske unije, recimo, znaš, i tako dalje. Jesu li oni prikladni za svoju svrhu? Po mom mišljenju, mogli bismo zaista potražiti nešto bolje organizirano s dvije glavne ciljeve. Ako Europljani preuzimamo odgovornost za europsku obranu, moramo odgovoriti na pitanje kako, znate, izgraditi geografsku osnovu? jačom europsku obranu: ona ne bi trebala obuhvaćati samo države članice Europske unije; s jedne strane imamo

[09:00:56] Speaker 1 [EN]
imamo Ujedinjeno Kraljevstvo, imamo Norvešku koje su članice NATO-a, ali nisu članice EU-a, te imamo Ukrajinu koja nije članica NATO-a niti članica EU-a. NATO zapravo nije jasan kada će Ukrajina moći pristupiti Europskoj uniji, možda je to malo jasnije, ali i dalje će to potrajati, a nama je potrebno ukrajinsko iskustvo stečeno u borbama, ne za 10 godina, već sada. Upravo je to ono što moramo istražiti, na koji način to možemo učiniti. Zato i govorim o Europskoj obrambenoj uniji koja bi mogla, znaš, biti nekakav novi okvir, znaš, za sve na jednakoj osnovi, znaš, da se okupimo, oni koji žele da se okupimo, znaš, i da izgradimo širu geografsku osnovu za našu spremnost za obranu. I drugo, moramo također pogledati kako učiniti naš institucionalni okvir mnogo učinkovitijim jer ovih 27 je dobro, ali nije najučinkovitije, nije lako, znaš, nije lako. Zato predlažem da se vratimo na ideje koje su prvotno predložili Emmanuel Macron i Angela Merkel još 2018. godine, a to da uspostavimo ono što smo nazvali Vijećem europske sigurnosti. Na neki slični onome što sada imamo s ovim formatom E5, E5 plus velike zemlje, znate, zemlje s jakim obrambenim sposobnostima i jakim industrijskim, industrijskim obrambenim kapacitetima trebale bi se ovdje okupiti, s rotirajućim članovima iz različitih zemalja. zemlje, znaš, velike zemlje s jakim obrambenim sposobnostima i jakim industrijskim kapacitetima obrambene industrije trebale bi se ovdje okupiti. Mogu postojati rotirajući članovi iz različitih regija kako bi se postigla mnogo bolja geografska ravnoteža, ali trebali bi dati odgovore, velike odgovore na velika pitanja. To je moje mišljenje, a onda će, znaš, svi imati mogućnost pratiti.

[09:02:54] Speaker 2 [EN]
Upravo to uvijek tražimo. Ponekad postoje veliki odgovori na mala pitanja i obrnuto također. Ali imam veliko pitanje za komesara, a susreo sam se s vama prije nego što ste postali i povjerenik za obranu, ali jedno od prvih pitanja koja sam vam postavio kao ministar obrane bilo je: što ćete učiniti ako EU uđe u rat? Znate, znam točno što ću učiniti ako Švedska uđe u rat: postoje procedure, postoje datoteke, znate. Hoćemo li se uključiti u pripremanje vlade, ali i EU za rat, i što bi se dogodilo ako bi članica bila napadnuta? I ovdje se također aludira na izvješće ministra, za koje mislim da je izuzetno važno jer povećava otpornost, jer ako želimo iskoristiti resurse koji su unutar EU, a EU ima i važne resurse u slučaju rata koje također treba integrirati u zajedničko obrambeno planiranje NATO-a. Stoga mislim da postoji, znate, da bismo osvijestili javnost, moramo se pozabaviti ovim pitanjima i ulogom koju bi EU trebala imati u slučaju oružanog napada. I ovo nije samo pitanje članka 427. i 222., nego postoje i druge stvari, mislim da postoje i zanimljive stvari o sigurnosnom protokolu za hibridne prijetnje. Jedna od prednosti EU-a je što radi na unutarnjoj i vanjskoj sigurnosti. Ali to su stvari kojima se moramo baviti, također na integrirani način, jer smo radili na planiranju i scenarijima. Ako se to ne planira unaprijed, ti resursi neće funkcionirati u ratu jer će se smatrati preglomaznima s institucionalnog gledišta.

[09:04:23] Speaker 1 [EN]
I to je jedna od važnih poruka iz izvješća ministra: prakticirati ovo i, pretpostavljam, logiku iza takozvanog sigurnosnog protokola koji stvara ovu vrstu strukture kako se nositi s određenim situacijama. Kakvo dobro pitanje, gospođine ministre, a opet, znate, i to je sljedeće godine, možda sam već rekla da je bilo vrlo zanimljivo vidjeti odobreni program za sljedeću godinu što će Komisija učiniti na pitanjima obrane i upravo o ovom protokolu o sigurnosti, ali i o članku 427. Znate, on je na dnevnom redu kako bi ovaj članak postao stvarno operativan, kako je tražio izvještaj ministra. I moramo shvatiti da, znate, članak 427 govori o uzajamnoj podršci svim sredstvima. Obično svi gledaju samo vojna sredstva, što je, dobro, malo kompliciranije u vojnom smislu, znate, kako ga uskladiti s NATO-om. Naravno, tu je Cipar, tu je Austrija, tu su, znate, otoke koje nisu članice NATO-a i one gledaju samo članak 427. Ali po mom mišljenju, najvažnije za nas je shvatiti da ako nas zadesi velika kriza, kriza rata, to će biti kriza koja neće biti samo naravno, vojna je vojna, a za nju NATO ima odgovore, planove članka 5., vojne planove i tako dalje. Ali to će biti i velika kriza u svim drugim područjima: ekonomska kriza, društvena kriza, humanitarna kriza. I upravo tu Europska unija ima cijeli niz uspostavljenih instrumenata koji bi mogli biti vrlo korisni za države članice koje bi postale žrtve takve agresije. Stoga moramo razmisliti kako uskladiti sve te mehanizme, kako ih učiniti mnogo lakšima za provedbu, pa čak i izraditi neku vrstu priručnika koji bi premijerima bio pri ruci. Tako, u slučaju udara krize, mogli bi brzo saznati kakvu pomoć mogu dobiti, bilo od susjednih zemalja ili od institucija EU, koje mogu biti od velike pomoći u koordinaciji.

[09:06:40] Speaker 1 [EN]
Budući da sam ovaj doživljaj kao premijer počeo sam promatrati stvari iz drugog kuta, znate. Pa što bi se dogodilo, znate, što biste vi učinili kao premijer ako vas zadesi kriza? I onda sam došao do vrlo jednostavnog zaključka: bio bih jako sretan da mogu nazvati nekoga u Europskoj komisiji ili institucijama i zatražiti pomoć kako bismo organizirali ovu međusobnu pomoć. Ne mislim da bi premijer trebao sam nazvati Švedsku ili da bih ja vas trebao nazvati, znate, ali bio bih stvarno jako sretan da postoji neki ustaljeni sustav ili mreža koja bi se aktivirala i koja bi funkcionirala. To je ono što vidim kao vrlo velik nedostatak. Na primjer, sada radimo na našem prioritetu, a trenutačno je to vojna mobilnost.

[09:07:32] Speaker 2 [EN]
Da. Kad pogledam samo, kad sam se upravo zagledao, pa čak sam i shvatio dok smo raspravljali o ovoj vojnoj mobilnosti da sam do sada na vrlo pojednostavljen način razumijevao što znači vojna mobilnost. Pa dobro, u redu, trebamo riješiti pitanja onoga što nazivamo vojni Schengen – kako riješiti ta pitanja s dozvolama na granicama, to je, znate, pravno pitanje. Zatim trebamo pronaći novac za ulaganje u infrastrukturu, znači ceste, pruge i tako dalje. U redu, to je također vrlo poznato, ali tek sam sada počeo shvaćati da možete imati dozvole, možete imati ceste i mostove, ali prije svega možete imati manjak prijevoznih sredstava, što je trenutna stvarnost. Drugo, čak i ako budete imali dovoljno prijevoznih sredstava, koordinacija svih tih kretanja – moramo shvatiti da, na primjer, NATO-ovi planovi predviđaju dovođenje 100.000 vojnika za 10 dana na front. 10 dana, 100.000 vojnika. Pitam NATO-ove stručnjake: 5.000 vojnika, jednu brigadu, recimo, trebate premjestiti na front. Ako koristite ceste, konvoj kamiona, kamione nose uz nos, bio bi dug 12 kilometara. Jedna brigada, 1.100 vojnika NATO-vih prvoklasnih snaga, to je 20 brigada. To je jednostavna aritmetika, vrlo je, to je vrlo dugo, da. Jedna brigada, 4.000 kontejnera, tako obično računamo. Mi smo vjerojatno obojica previše pričali sada. Ja sam vrlo, vrlo mnogo dio problema ovdje jer odlazimo, mislim, do Kirune, do našeg svemirskog centra ili tako nešto. Ali, jednostavno da bude vrlo jasno: ako u državi članici ili savezniku dođe do oružanog napada i NATO bude taj koji će reagirati, znači, ispunjavajući obvezu iz članka 5. i NATO-ov obrambeni plan, to je naš prvi odgovor. Ali kako je i komesar rekao, tu postoji i vrlo važna uloga za EU u mnogim drugim aspektima – diplomatskim, financijskim i tako dalje. Učimo neke teške lekcije na tome i u Ukrajini, gdje EU također igra vrlo važnu ulogu.

[09:09:53] Speaker 2 [EN]
važnu ulogu, pa sam samo htio to istaknuti. Već sam ranije spomenuo da sam želio odgovoriti na pitanja publike, ali mislim, kao što je rekao ministar, da smo bili pomalo previše pričljivi i možda nisu bili dovoljno strogi, odnosno nisu bili dovoljno pažljivi s vremenom i temama koje su možda bile previše važne i preširoke. Ali shvatio sam da imate putovanje i morate otići. S tim u vezi, samo želim reći veliko hvala vam i mislim da ste postavili mnogo pitanja na koja se nadamo da ćemo moći pomoći riješiti s našim današnjim velikim intelektualnim „big bangom“. Hvala vam puno. U redu, hvala vam puno, hvala. Hvala. U redu, zakasnili smo, pa idite ovamo, uzmite mikrofon i ja ću sada…