Brussels Live · Sjednica odbora ENVI 2026-11-04 Automatski transkribirano i prevedeno iz izvornog zvuka. Moguće su pogreške. Strojni prijevod. Vjerodostojan je izvornik. Neovisna usluga, nije povezana s Europskim parlamentom ni Europskom komisijom. Izvor: © Europska unija. AI-generated: Transcripts, translations and summaries on this site are generated automatically by AI: speech recognition (Soniox), machine translation and summaries (Mistral AI). Not edited by humans before publication. EU AI Act, Article 50. [10:24:18] Speaker 1 [EN] Trebamo poticati inovaciju, a ne umanjiti konkurentsku prednost poduzeća koja ulažu u čišće tehnologije. Treće, u vezi pojednostavljivanja propisa, Komisija predlaže dodatni zahtjev za izvješćivanjem o namjeni zračne luke zaustavljanja. Ipak, ova je formacija već relevantna za utvrđivanje može li se zaustavljanje broda smatrati lukom poziva unutar postojećeg okvira MRV-a. U ovom trenutku predlažem da se ukloni ovaj dodatni obveza izvješćivanja, čime se izbjegava nepotrebno dupliciranje. Bolje propise trebala bi značiti učinkovitije praćenje, a ne samo više izvješćivanja. I četvrto, o pitanja konkurentnosti i curenja ugljika, europsko brodarsko poslovanje djeluje na vrlo konkurentnome globalnome tržištu; mi potrebne su učinkovite mjere za sprječavanje curenja ugljika i sprječavanje skretanja pomorskog prometa s europskih luka, uz očuvanje istinskog ravnopravnog položaja i izbjegavanje stavljanja europskih luka i pomorskih tvrtki u nepovoljan položaj u konkurenciji. Hvala vam. [10:25:22] Speaker 2 [EN] Hvala. Za SND, Andrew Katis. [10:25:32] Speaker 1 [EN] Hvala. Hvala vam vrlo mnogo, doista. Želio/Željela bih govoriti na litavskom. [10:25:44] Speaker 1 [LT] Želio bih skrenuti pozornost na kolege koji zagovaraju temeljnu nužnost ukidanja ETL sustava. Ali bih želio podsjetiti da su i izvješće Draghija i izvješće LETA također, Želio bih upozoriti na kolege koji zagovaraju potrebu da se sustav ETL u načelu ukinu. No želio bih ih podsjetiti da niti Draghijev izvještaj, izvještaj LETA, niti izvještaj Ninisto — tri izvještaja koji uključuju ogromne ekonomske proračune — niti jedan od njih ne preporučuje napuštanje sustava ETL. Nasuprot tome, oni smatraju da je to velika konkurentska prednost za Europsku uniju. Zatim zahvaljujem Petru Lieseu na njegov rad, ali želim podsjetiti sve da zagađenje uzrokuje smrt stotinama tisuća ljudi, a kada govorimo o klimatskim promjenama, moramo uzeti u obzir koliko je prekomjernih smrti zbog klimatskih promjena ove godine bilo u Europskoj uniji. Izračunajte ljudske gubitke. Ako ne razumijete da klimatske promjene sveobuhvatno utječu na kvalitetu života naših građana, produktivnost rada, zaposlenost i smanjuju naš demografski položaj, možda ćete shvatiti koliko je važno održavati ETL kao sveobuhvatan alat ne samo za borbu protiv klimatskih promjena, ne samo za konkurentnost, već i za zaštitu ljudskih života. Moramo ponovno usmjeriti našu pažnju na taj ljudski kapital koji se mora očuvati. Bez njega Europska unija neće moći održati nikakvu konkurentnost. Moramo osigurati da što više ljudi bude zaštićeno od onečišćenja i štetnih tvari. Riječ je i o istraživanjima. Ovdje je riječ o zdravstvenoj ekonomiji. I ETL je aktivan u ovom području, pa bih svima onima koji se tome protive predložio da pročitaju statistike i stvarne brojeve. [10:27:44] Speaker 2 [EN] Hvala. Naš je posljednji govornik Ference iz Patchetsa. [10:27:48] Speaker 3 [EN] Hvala, predsjedniče. Govorit ću na mađarskom. [10:27:51] Speaker 3 [HU] Dragi kolegice i kolegi! Što se tiče reforme sustava trgovanja emisijskim jedinicama, nije dovoljno samo govoriti o nekoliko tehničkih prilagodbi. Već smo održali nekoliko rasprava o ovoj temi, ali se temeljno stanje nije promijenilo. Poštovani kolegice i kolegi! Što se tiče reforme sustava trgovanja emisijama, nije dovoljno govoriti samo o nekoliko tehničkih izmjena. Već smo održali nekoliko rasprava o ovoj temi, ali se temeljno ništa nije promijenilo. Čitajući prijedlog, nekoliko dijelova sustava su pogođeni. Međutim, jedna je stvar uočljivo izostavljena: kako je ranije rekao predstavnik EPP-a, slon u sobi. A to je ETS2, odnosno porez na ugljik. Po našem mišljenju, TQSE-2 bi trebalo potpuno ukinuti jer će njegove troškove snositi europska gospodarstva. Ova je ugljična porez nametnula bi neproporcionalno opterećenje kućanstvima, posebno u području grijanja i prijevoza. S obzirom na trenutne cijene energije i goriva, jednostavno ne možemo dopustiti da ovaj sustav stupi na snagu. Također bih želio postaviti pitanje PPE-u: ovdje smo čuli da i nekoliko njegovih članova zahtijeva ukidanje ETS2. To je dobrodošlo. Ali zašto onda svaka delegacija iz EPP-a, posebno one koje dolaze iz Srednje Europe, ne zastupaju ovaj stav? Također je i vaša odgovornost spasiti ljude koji žive u našim zemljama od dodatnih tereta. [10:29:13] Speaker 2 [HU] Hvala. [10:29:20] Speaker 1 [EN] U redu, sada za Komisiju. Dajemo riječ Mette Quinn, voditeljici Jedinice DigiClima B1. Imate riječ pet minuta. [10:29:35] Speaker 4 [EN] Hvala vam puno. Odgovoriti u petominutnom reagiranju na više od 3.000 amandmana izazovno je. Da ne kažem više od toga. Ali nakon ove rasprave želio bih istaknuti tri stvari. Prvo, potreba stabilnog, vjerodostojnog i predvidljivog okvira za EU ETS. To je ključno za planiranje ulaganja poduzeća i za dekarbonizaciju. To znači putanju dekarbonizacije koja je u potpunosti usklađena sa zakonom o klimi i koja ispunjava cilj od 2040. Također, radi se o izbjegavanju skuplih i složenijih napora izvan EU ETS-a. Upravo je to što predlaže Komisija, na temelju ciljeva i fleksibilnosti koje su postavljeni u Zakona o klimi. Gornja granica za 2040 temelji se na ekonomskom modeliranju za učinkovitu raspodjelu između sektora unutar EU ETS-a i onih izvan njega. Ovo također znači osiguravanje ETS-a kao jasnog, transparentnog i robusnog tržišno utemeljenog sustava koji je ključan za njegov uspjeh, za sudionike na tržištu, predvidljivost ulaganja i troškove. učinkovitost. I to znači stabilnost i jasnoću od samog početka. Bez stalnih promjena uvjeta. Tako će budući ETS i dalje biti dugoročni okvir za donošenje industrijskih odluka. Drugo, pozdravljamo vrlo jasnu podršku Parlamenta snažnoj poticajnoj politici ulaganja i inovacija u prijedlogu. Jaka banka za dekarbonizaciju industrije ključna je kako bi industrija mogla ubrzati niskougljična ulaganja i povećati konkurentnost. Stoga bismo željeli istaknuti potrebu održavanja predloženog proračuna kako bi on odgovarao izazovu pred nama te kako bi se postigla ravnoteža između financiranja najboljih projekata, izbjegavanja fragmentacije, administrativne jednostavnosti, brzine te solidarnosti. Također zahvaljujemo na snažnoj potpori za ciljanije trošenje nacionalnih prihoda iz sustava trgovanja emisijama za dekarbonizaciju sustava trgovanja emisijama. I podsjećamo na važnost uravnoteženja kontinuirane solidarnosti s uzajamnošću u trošenju. Treći element, govoreći o učinkovitoj uzajamnosti, pozivamo vas da slijedite strateški smjer kretanja. [10:32:16] Speaker 4 [EN] Europa treba ugovor s industrijom. Kako bismo povećali potporu i nastavili zaštitu od karbonnog curenja, kako smo to predložili, kako bismo nagradili one koji su ulagali i zaštitili one koji ulažu u Europu. Ali i kako bismo očekivali uzvratno obećanje za Europu. Na kraju, ovo je najbolja jamstva konkurentnosti i zaštite od odljeva ugljika. Reciprocitet se također odnosi na ravnopravno tržište. Za tvrtke koje dugotrajno ulažu, fragmentacija je neprijatelj. Jedna od trajnih snaga EU ETS-a je što podržava ravnopravno tržište unutar jedinstvenog tržišta i sprječava mozaiku različitih pristupa određivanju cijena ugljika. Zato je važno učinkovito ga proširiti na zrakoplovstvo, pomorstvo i kružno gospodarstvo. Na kraju bih se zahvaliti članovima Parlamenta na mnogim vrlo dobrim prijedlozima koji su podneseni. Dozvolite mi da istaknem hitnost napretka na ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove ove Pozivamo Parlament da preuzme svoju odgovornost kako bi postigao pravodobne i snažne rezultate, usredotočivši se na ono što je stvarno važno i radivši na reformi koja će Europu učiniti spremnom za čistu i konkurentnu budućnost. Imamo snažan okvir za ETS; nema potrebe za reinventiranjem cijelog kotača. Spremni smo olakšati vaš rad i želimo izvjestitelju i sjenama puno sreće. Hvala. [10:34:00] Speaker 1 [EN] Hvala. I na kraju, vraćamo riječ izvjestitelju, Peteru Liseu. [10:34:07] Peter Liese (PPE) [EN] Da. Hvala svim kolegama koji su predložili brojne, a mnogi od njih vrlo konstruktivne prijedloge. Početi ću s Emmom Ytterell, novim imenom, također iz ove Dvorane, čestitke na vašem braku. I u potpunosti podržavam, a to je također prioritet za EPP, da bismo trebali pogledati na najbolje u klasi. Tvrtke koje su ulagale ne bi trebale biti kažnjene, a oni projekti za koje je izgradnja već započela. Još ima zrna u Švedskoj, Michael Bloss je spomenuo Zarstal, u Njemačkoj ih ima mnogo, mnogo drugih. Trebali bi doista biti podržani tijekom revizije. Međutim, znate, kao i Michael Bloss, susreo sam se s direktorom izvršnog odbora Zarstala, i on je shvatio da ova podrška ne može značiti nepromijenjen LRF. To je njihovo stajalište već neko vrijeme, ali također razumiju da će, primjerice, u kemijskoj industriji tvrtke moći održati LRF od 4. 4. Zato mnogi kolege, uključujući i iz Švedske, na primjer, Helen, Fritzon, kao i Timo Völken iz S&D-a, Manuela Ripa i ja iz PPE-a, podnijeli smo prijedlog specifična rješenja za zemlje predvodnice. I o tome ćemo razgovarati sutra na sjednici u sjeni: kako možemo podržati ove ulaganja čak i ako je BDP po stanovniku niži? I uvjeren sam da je to moguće, a znate, barem glavni izvršni direktor ove vrlo velike čeličane u Njemačkoj rekao je da je to dobar način za napredak. Mislim da, također je vrlo važno vidjeti veličinu tih ulaganja. Koji je najveći industrijski ulagač u Europi? To je STEGRA u Švedskoj. Najveća investicija u Njemačkoj? To je Zarstal. Dakle, kada govorimo o radnim mjestima i industriji, razgovarajmo i o ovim predvodnicima. Drugi je bod u vezi razine ambicija, Michael Bloss je spomenuo neku analizu prema kojoj prijedlog Komisije i moj prijedlog nisu u skladu s ciljem za 2040. Komisija je modelirala da ćemo čak i premašiti cilj iz 2040. Stoga ne idemo samo za 85-postotno smanjenje domaćih emisija kako je predviđeno u klimatskom zakonu, već na 87. Znate, razlog zbog kojeg ljudi misle da to nije dovoljno jest taj što misle na druge [10:36:53] Peter Liese (PPE) [EN] u sektorima poput cestovnog prometa i zgrada nećemo moći postići istu razinu ambicija. Ali, kada pomno pogledate činjenice u kemijskoj industriji, trošak smanjenja emisija iznosi barem 450 eura za posljednji postotak. U cestovnom prometu i grijanju ponekad, u situacijama poput ove krize, imamo negativne troškove. Na kraju, uštedjet ćete novac ako uložite u dekabonizaciju u tim sektorima. Stoga pitanje nije trebamo li preopteretiti industriju, već kako omogućiti ljudima da dekaboniziraju i u svojim privatnim domovima i u svojim automobilima, u cestovnom prometu. Teško je raspravljati s Anjom Arndt, ali ipak pokušavam iznijeti neke argumente. Znate, spomenula je RWE, velikog proizvođača električne energije u Njemačkoj. Vrlo dobro ih poznajem. I znate što? Kad se prvi put raspravljalo o slabljenju sustava za trgovanje emisijama, direktor RWE me nazvao i rekao: »Petere, molim te, ne uništi sustav za trgovanje emisijama.« Moramo osigurati da opstane. Naša ulaganja u obnovljive izvore energije ovise o stabilnom sustavu EU ETS, pa je upravo suprotno od onoga što je rekla gđa Arndt. A kad je riječ o utjecaju Europe, znate, molim vas da proučite međunarodnu situaciju. Pogledajte studije profesorice Catherine Wolfram s MIT-a u Massachusettsu. Ona tvrdi da je zbog CBAM-a već 80 % globalne proizvodnje čelika, gnojiva i drugih proizvoda obuhvaćenih CBAM-om pokriveno ETS-om. Stoga ne biste trebali promatrati samo europski učinak, već i naš utjecaj na globalnu situaciju. Moramo učiniti više. To je sigurno. Ali ovi proračuni su jednostavno besmisleni. Vrlo važna točka koju je naveo Radan Karnev. Znate, slon u sobi nije ETS. To nije ETS2. To je cijena energije. Zašto su cijene energije visoke? Raz je zbog Putina. Zbog toga što je Putin smanjio opskrbu plinom Europi napavši Ukrajinu. I također je to zbog Trumpa i rata koji je on započeo, kao i posljedica krize u Hormuškom prolazu. A patriotski su prijatelji i Putina i Trampa. To se mora glasno i jasno izgovarati svaki dan. [10:39:30] Peter Liese (PPE) [EN] Oni su odgovorni za visoke cijene energije. A kada pogledamo cijene energije u Europi, ne, Kadri je to spomenuo. Finska ima vrlo nisku električnu račun. Oni imaju isti ETS kao Njemačka, Italija i Poljska, ali u Njemačkoj je cijena više od dvostruko veća. Zašto? Zato što ste dekarbonizirali. Imate nuklear i priznajem da je Njemačka pogriješila što se suprotstavila našem nuklearu, ali dobro je ulagati u obnovljive izvore energije, kao što je učinila Finska. Portugal isto tako, kao i mnogi drugi dijelovi Europe. Dakle, nije to ETS, već je to ovisnost o fosilnim gorivima što dovodi do visokih cijena energije. Što se Christopha Clairvauxa tiče, napravili ste vrlo važnu točku o pomorstvu i potpuno dijelim vaš stav. Moramo osigurati da novac koji plaća pomorski sektor bude uložen u inovacije u pomorskom sektoru. O tome smo se dogovorili prije mnogo godina u izvješću inicijative. Imali smo taj stav u prošlom parlamentu. Ali oprostite, porazgovarajte s vašim kolegama iz S&D. Kad sam predložio ovaj prijedlog na sjenovitim sastancima, vaš je osoblje i Mohamed Shahib nisu podržali. Zato porazgovarajte s njima. To je ispravan stav. Mi smo ujedinjeni, ali moramo uvjeriti vašu grupu. Pomorski je sektor ekološki prihvatljiv i nema smisla trošiti novac na nešto drugo osim dekarbonizacije ovog sektora. Gospodine Dimitris Siodras, prebjegavanje pretovara transšpedicijom je vrlo važno. I vrlo sam impresioniran pomorskom sektorom. Jer oni su već pokriveni s 50 % svojih putovanja od i prema Europi. I ne žale se. Oni samo žele biti zaštićeni od transšpedicije. I žele da im se novac vrati. A to su dvije razumne prijedloge i trebali bismo ih provesti. U zrakoplovstvu imamo vrlo malu ekstenziju dosega u usporedbi s pomorstvom, a oni su iznimno nezadovoljni. Ovo je pomalo čudno. Na kraju, dolazim do kraja. Moram se složiti s onim što je Emma rekla u ime skupine ECR. Znate, želim surađivati s ECR-om. Trebali biste biti za stolom. Ali paklima kao što je Ana Zalewska održala, kako možemo pronaći zajednički jezik? Pogledajte svoje kolege iz ITRE. Oni rade konstruktivno. [10:42:07] Peter Liese (PPE) [EN] Čine se kompromise i ne ponavljaju uvijek. Znate, moj najteži trenutak u ovoj raspravi o ECS bio je prošli put, a neki ljudi koji su sada ovdje to mogu potvrditi. Emma i drugi su bili tu. Sklopili smo dogovor s Vijećem, s češkim predsjedanstvom. Sjenka izvjestitelja ECR rekla je da je to dobar dogovor. Bio je iz iste stranke kao i češko predsjedništvo. A onda je vaša poljska delegacija i drugi u ECR-u natjerali ECR da glasaju protiv. Dakle, postojao je dogovor. Izjavio je sjenoviti izvjestitelj da je ovo dobar dogovor. Podržavam ga. Vi ste isporučili sve. Pa kako da vjerujem ECR-u? Kad se ponašate ovako? To se mora promijeniti. I imam malo optimizma kada gledam pregovore o ITRI. Ali promijenite svoj govor i budite konstruktivniji. Posljednje, ali ne i najmanje važno, posljednji domoljub napušta sobu. Svi su spominjali većinu desnice. Znate, ponekad je bilo neizbježno iznijeti stav EPP-a na stol i ne gledati tko sve za to glasava. U ovom slučaju, u ovom trenutku, to je nemoguće. Naime, prva rečenica stava EPP-a je da smo za ETS. A kada putite pogledati amandmane domoljuba, njihov je prvi amandman da bismo trebali ukinuti ETS. Ovo neće omogućiti nikakvu većinu krajnje desnice. Želimo zadržati ETS. Želimo ga promijeniti. Želimo ga učiniti boljim. A najvažnije je da moramo zajedno raditi. Svi moraju se pomaknuti. Ako ne riješimo ovaj problem, bit će neizvjesnosti za one koji idu naprijed i neizvjesnosti za sve ostale. Moramo to učiniti, a svi čelnici država, Roberta Metsola i Ursula von der Leyen, rekli su da ćete završiti do ožujka sljedeće godine. Zato moramo ubrzati. Komplicirano je, ali odgađanje nije opcija. Hvala. [10:44:21] Speaker 1 [EN] Hvala. Glasanje na temu zavisti održat će se 1. prosinca, a također će biti i na plenarnoj sjednici u prosincu. Sada imamo kratku stanku; vraćamo se u 11 sati. S zajedničkim izrazom zavisti.